{"id":21022835,"date":"2014-03-26T13:45:03","date_gmt":"2014-03-26T12:45:03","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022835"},"modified":"2023-06-14T13:59:14","modified_gmt":"2023-06-14T11:59:14","slug":"pareidolija-videnje-lica-na-neobicnim-mjestima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pareidolija-videnje-lica-na-neobicnim-mjestima\/","title":{"rendered":"Pareidolija \u2013 vidite li lica tamo gdje ih nema? (15 primjera)"},"content":{"rendered":"\n<p>Iako su tek rijetki \u010duli za pojam pareidolije, ve\u0107ina ljudi ju je prije ili poslije do\u017eivjela \u2013 naravno, nisu znali da pojava zapravo ima ime. Danas \u0107emo vas upoznati s pareidolijom (pareidolia), psiholo\u0161kim fenomenom koji se igra s na\u0161om percepcijom na na\u010din da u ne\u017eivim stvarima i apstraktnim uzorcima vidimo oblike, lica i objekte koji zapravo tamo ne postoje.<\/p>\n\n\n\n<p>Jeste li ikada promatrali oblake i tra\u017eili oblike ili pak pomislili da uti\u010dnica izgleda kao da ima o\u010di? To je pareidolija. O njoj \u0107ete danas saznati puno toga, uklju\u010duju\u0107i i razlog za\u0161to se pojavljuje, treba li se lije\u010diti i postoji li neka korelacija s drugim mentalnim problemima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Otkud rije\u010d pareidolija?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Pareidolija opisuje trenutak u kojem osoba neki do\u017eivljaj ili stimulans stavlja u kontekst koji svakako nije konkretan, ve\u0107 apstraktan ili nepostoje\u0107i. Zapravo, pareidolija mo\u017ee biti i auditivna, odnosno ljudi nerijetko u ponavljaju\u0107im zvukovima \u010duju rije\u010di koje tamo ne pripadaju \u2013 dobar i \u010dest primjer jest vrtnja ventilatora ili zvuk ve\u0161 ma\u0161ine u kojem ljudi razaznaju rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d pareidolija spoj je rije\u010di \u201e<em>para<\/em>\u201c (uz, pored, sa) te \u201e<em>eidolon<\/em>\u201c (oblik, forma). Na neki na\u010din, sama rije\u010d sugerira kakav je ovaj fenomen \u2013 ne\u0161to s formom ili ne\u0161to s oblikom. Rije\u010d je prvi put iskoristio Karl Ludwig Kahlbaum, psihijatar iz Njema\u010dke. Osim \u0161to je bio ravnatelj mentalne bolnice u G\u00f6rlitzu, pisao je znanstvene radove vezane za opti\u010dke, auditivne i taktilne varke \u2013 zapravo, varke na svim na\u0161im osjetilima.<\/p>\n\n\n\n<p>Danas Englezi tvrde da je rije\u010d \u201epareidolia\u201c sinonim za parcijalnu halucinaciju, odnosno iskrivljenu percepciju. U svakom slu\u010daju, radi se o jednom zanimljivom psiholo\u0161kom fenomenu, a u nastavku \u0107emo razgovarati o tome je li pareidolija bolest. Mo\u017eda \u0107ete biti iznena\u0111eni odgovorom!<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Je li pareidolija bolest?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Odmah \u0107emo re\u0107i da pareidolija nije bolest! Ovaj psiholo\u0161ki fenomen nije nu\u017eno razlog da se zabrinete niti je znak neke mentalne bolesti. Istina je da se mo\u017ee javiti kod ljudi koji ve\u0107 imaju Parkinsonovu bolest, shizofreniju ili pak neku drugu bolest koja napada \u017eiv\u010dani sustav, ali svakako ova stanja ne moraju uvijek do\u0107i u paru.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"664\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/sto-je-pareidolija.jpg\" alt=\"pareidolija\" class=\"wp-image-21067335\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/sto-je-pareidolija.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/sto-je-pareidolija-300x199.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/sto-je-pareidolija-768x510.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, ljudi s opsesivno kompulzivnim poreme\u0107ajem te ljudi na spektru autizma \u010de\u0161\u0107e \u0107e izraziti svoje pareidoli\u010dne tendencije, mo\u017eda ih podijeliti s drugima i sli\u010dno\u2026 Ipak, to ne zna\u010di da je pareidolija znak ovih poreme\u0107aja niti da \u0107e uvijek biti u paru. Dakle, pareidolija nije medicinsko stanje koje se lije\u010di ili koje se tretira lijekovima, antibioticima, antipsihoticima. Zapravo nije potrebna niti psihoterapija.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Za\u0161to se ovaj fenomen doga\u0111a?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Psiholozi koji se bave razvojem \u010dovjeka poku\u0161ali su brojnim teorijama objasniti pareidoliju. Ona \u010desto uzrokuje da ljudi prepoznaju lica u apstraktnim objektima poput peciva ili kamena. Neki stru\u010dnjaci smatraju da je razlog tome to \u0161to su ljudi \u201eprogramirani\u201d tako da prepoznaju druge ljude i da zbog toga vide ljudska lica tamo gdje ona ne postoje. Osim toga, ljudi su kroz vrijeme nau\u010dili paziti na predatore i zbog toga njihov mozak intenzivno reagira na ne\u0161to \u0161to izgleda kao potencijalna prijetnja.<\/p>\n\n\n\n<p>Nouchine Hadjikhani s Harvarda smatra da je pareidolija zapravo evolucijsko naslije\u0111e \u2013 ljudi su evoluirali tako da zapa\u017eaju lica od ro\u0111enja. <em>\u201eNovoro\u0111en\u010de staro tek nekoliko minuta svu \u0107e svoju pozornost usmjeriti na ne\u0161to \u0161to ima op\u0107enite karakteristike lica, a ne na ne\u0161to \u0161to ima iste elemente, ali je nasumi\u010dno raspore\u0111eno.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Neuroznanstvenik sa Sveu\u010dili\u0161ta Northwestern mi\u0161ljenja je da je pareidolija posljedica na\u010dina na koji na\u0161 mozak procesuira informacije. Prema njemu, mozak konstantno filtrira linije, oblike i boje i, daju\u0107i im zna\u010denje, \u010dini te slike smislenima povezuju\u0107i ih sa ste\u010denim znanjem. No, ponekad stvari koje su dvosmislene povezujemo s ne\u010dim \u0161to mo\u017eemo jednostavnije imenovati i identificirati.<\/p>\n\n\n\n<p>Neuroznanstvenica sa Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu, Sophie Scott, smatra da pareidolija mo\u017ee biti rezultat ljudskih o\u010dekivanja. \u201e<em>\u010cinjenica da netko vidi lik Isusa u tostu vi\u0161e govori o njegovim o\u010dekivanjima i o tome kako interpretiraju svijet na temelju tih o\u010dekivanja nego o tome \u0161to se doista nalazi na tostu.<\/em>\u201d Koji god uzrok bio u pitanju, ovaj psiholo\u0161ki fenomen poprima razli\u010dite oblike.<\/p>\n\n\n\n<p>Generalno prihva\u0107eno mi\u0161ljenje jest da je ljudski mozak napravljen za prepoznavanje uzoraka, odnosno ima mu smisla na\u0107i sve uzorke koje mo\u017ee kako bi si olak\u0161ao proces obrade informacija. Na neki na\u010din, kako se ne bi svaka stvar morala obra\u0111ivati zasebno, na\u0161 mozak trudi se na\u0107i zajedni\u010dke uzorke i na taj na\u010din sam sebi \u201eskratiti put\u201c do zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n<p>Djeca tako\u0111er imaju pareidoliju, a ista nije razlog za brigu. Kod djece je kreativnost vrlo intenzivno izra\u017eena i sasvim je normalno da prepoznaju uzorke. \u0160to osoba vi\u0161e <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveno-kako-u-mozgu-nastaje-masta\/\">ma\u0161ta<\/a>, to \u0107e \u010de\u0161\u0107e iskusiti pareidoliju. Oni \u0107e u igra\u010dkama nerijetko vidjeti kreativne mogu\u0107nosti, odnosno od kamena mogu napraviti \u017eivotinje, od drve\u0107a lutke i od trave juhu. Dakle, pareidolija je usko povezana s kreativnim razmi\u0161ljanjem i ne morate brinuti da \u0107e dijete patiti u \u017eivotu zbog navedenih pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Primjeri pareidolije \u2013 koja ste iskustva od ovih 15 do\u017eivjeli i vi?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Mo\u017eda je pareidolija na po\u010detku dosta zbunjuju\u0107 koncept jer znamo da se radi o ne\u010dem \u0161to apstraktne stvari konkretizira, a nismo ni sami sigurni kako to onda izgleda. Najbolje je da vam pareidoliju objasnimo kroz 15 najpoznatijih primjera. Sigurni smo da ste i sami u nekom trenutku do\u017eivjeli ove stvari i da ste iskusili pareidoliju. Bez duljenja, evo na\u0161e liste\u2026<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"664\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/primjer-pareidolije.jpg\" alt=\"primjer pareidolije\" class=\"wp-image-21067336\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/primjer-pareidolije.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/primjer-pareidolije-300x199.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/primjer-pareidolije-768x510.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\">\n<li><strong>Lice na Mjesecu.<\/strong> Jedan od najpoznatijih primjera pareidolije jest lice koje mo\u017eete vidjeti na mjesecu, odnosno lice koje je stvoreno od kratera i udubina. Ljudi koji prou\u010davaju mjesec nerijetko ka\u017eu kako na njegovoj neurednoj povr\u0161ini mogu uo\u010diti razne slike, a neke od njih uklju\u010duju i ljudska lica.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Lica i \u017eivotinje u oblacima.<\/strong> Sigurno ste i sami barem jednom promatrali oblake i poku\u0161ali u njima na\u0107i neki uzorak. Ova kreativna aktivnost tako\u0111er je primjer pareidolije, a mo\u017ee biti i odli\u010dna aktivnost na pikniku!<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u010covjek u planini. <\/strong>Granitno kamenje u New Hampshireu mnogi su ljudi smatrali prokletim ili legendarnim upravo zbog dijela na kojem se mo\u017ee razaznati ljudsko lice! U 2003. godini, ovo kamenje, odnosno dio planine, uru\u0161ilo se i potvrdilo razna praznovjerja koja su ljudi stvorili.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Isus u hrani.<\/strong> Da, dobro ste pro\u010ditali! Neobi\u010dno velik broj ljudi tvrdi kako je vidio lik Isusa u hrani, specifi\u010dno na kruhu, tostu ili pala\u010dinkama! Kad ispeku, odnosno popr\u017ee hranu, ljudi nerijetko uo\u010de bo\u017eanske likove na svojoj hrani.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Lice na Marsu.<\/strong> Ba\u0161 kao \u0161to su ljudi prona\u0161li lice na Mjesecu, tako je 1976. godine ure\u0111aj koji je NASA poslala u svemir registrirao oblik na Marsu koji je izgledao kao ljudsko lice. To se lice nazvalo Cydonijino lice jer je tako nazvan taj specifi\u010dni dio Marsa.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Ljudi i \u017eivotinje u drvu i mramoru.<\/strong> Drvo ima godove koji opona\u0161aju razne oblike te koru koja se mo\u017ee formirati na vrlo zanimljive na\u010dine. Mramor tako\u0111er ima oblike i mrlje koji sugeriraju lica i \u017eivotinje. Posebno je \u010desto vidjeti da djeca u djetinjstvu pregledavaju plo\u010dice i radne povr\u0161ine u ku\u0107i pronalaze\u0107i razne zanimljive oblike koji ih asociraju na neku \u017eivotinju ili objekt.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u010covjek iz sjene.<\/strong> Jeste li ikada iz kreveta promatrali neku sjenu koju u va\u0161oj sobi stvara dekoracija ili pak kaput na vratima? Ako vam se u tom trenutku \u010dinilo kao da sjena ima lice i kao da se gledate o\u010di u o\u010di s nekime tko ne bi trebao biti u va\u0161oj sobi, zapravo ste iskusili pareidoliju.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u010cujete li i vi svoj alarm?<\/strong> Vjerovali ili ne, nekolicina ljudi kroz \u017eivot ima nekoliko iskustava u kojima \u010duju svoj alarm za bu\u0111enje u situacijama u kojima alarma uop\u0107e nema. Ponekad \u010dujemo tu\u0111e alarme ili zvukove za poziv i na trenutak se upla\u0161imo da to zvoni ne\u0161to na\u0161e, a mi ne \u010dujemo!<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Zvijezde koje tvore razne oblike.<\/strong> Svi znamo da postoje zvije\u017e\u0111a, ali zapravo je na nebu vrlo te\u0161ko razaznati oblike istih. Ipak, svi se nekako trudimo prepoznati geometrijske oblike, \u017eivotinje, ali i mitolo\u0161ka bi\u0107a.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Majka Bo\u017eja u siru.<\/strong> Da, dobro ste \u010duli! 2004. godine, \u017eena je prodala otopljeni sir, odnosno pr\u017eeni tost sa sirom na eBayu jer je isti izgledao ba\u0161 kao slika Marije. Prodala ga je za, ni vi\u0161e ni manje, 28 tisu\u0107a dolara.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Auti zaista izgledaju kao ljudi?<\/strong> Disney je mo\u017eda bio u pravu kad je napravio animirani crti\u0107 Auti. Mnogi ljudi tvrde kako prednji dio automobila nerijetko izgleda kao automobil, odnosno da svjetla u kombinaciji sa simbolom i re\u0161etkama stvaraju lice \u2013 neki automobili su ljuti, a neki iznena\u0111eni.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Iznena\u0111ena lica u godovima drveta.<\/strong> Jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih primjera pareidolije uklju\u010duje upravo godove drve\u0107a. Nerijetko na panju mo\u017eemo uo\u010diti oblike koji podsje\u0107aju na lica, a zbog toga \u0161to su ve\u0107inom kru\u017eni, uglavnom se radi o iznena\u0111enim izrazima.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Drve\u0107e koje izgleda kao \u010dudovi\u0161te.<\/strong> Djeca ponekad svojim roditeljima tvrde kako su na njihovim prozorima \u010dudovi\u0161ta, a roditelji ih uvjeravaju da se radi samo o snu. Ipak, djeca mogu biti u pravu \u2013 ukoliko pored prozora postoji drve\u0107e, mogu\u0107e je da u kretanju izgleda kao osoba ili \u010dudovi\u0161te. Ovakve pri\u010de nerijetko slu\u0161aju i dje\u010dji psiholozi.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>TV statika koja izgleda kao priroda\u2026<\/strong> Onaj takozvani \u201ezamrznuti\u201c izgled televizora, odnosno crno-bijela TV statika nekima je isklju\u010divo statika, a neki u njoj pak vide razne slike prirode. Ka\u017eu da, ukoliko dovoljno dugo gledate u TV, mo\u017eete vidjeti gotovo sve \u0161to zamislite.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Lice u vatri.<\/strong> Jeste li ikad zapalili vatru i pomislili kako ta ista vatra zapravo izgleda kao lice? Mnogi tvrde da je micanje vatre jako sli\u010dno mimikama lica i neke vrlo stra\u0161ne pri\u010de s kampiranja govore upravo o ovom fenomenu!<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Rorschachov test \u2013 pareidolija na djelu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Sigurno ste \u010duli za takozvani \u201etest s tintom\u201c, odnosno <a href=\"https:\/\/www.idrlabs.com\/rorschach\/test.php\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Rorschachov test<\/a> u kojem osoba promatra razne slike koje izgledaju kao prolivena tinta i obja\u0161njava ispitiva\u010du \u0161to vidi. Naravno, sada nam je odmah jasno da se radi o pareidoliji, odnosno da osoba koristi svoj mozak kako bi dopunila sliku i uo\u010dila neki uzorak.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"667\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-u-kamenu.jpg\" alt=\"primjer pareidolije\" class=\"wp-image-21067337\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-u-kamenu.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-u-kamenu-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-u-kamenu-768x512.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Hermann Rorschach psiholog je iz \u0160vicarske i prvi se dosjetio ove ideje. Poanta testa jest da ispitiva\u010d uo\u010di neke uzorke u na\u010dinu na koji osoba koja gleda u slike uo\u010dava uzorke. Da, zvu\u010di komplicirano, ali zapravo i nije. Samo ka\u017eete \u0161to vidite, a osoba koja moderira ispit zapravo se poku\u0161ava staviti u va\u0161u poziciju i shvatiti za\u0161to vidite ba\u0161 to \u0161to vidite.<\/p>\n\n\n\n<p>Obi\u010dno se osobi pokazuje oko deset slika i sam test ne traje predugo. Koristi se u kontekstu psiholo\u0161ke evaluacije, forenzi\u010dkih ispitivanja, ali i pri zapo\u0161ljavanju. Ovaj test relativno je kontroverzan i mnogi tvrde da se njime ne mo\u017ee re\u0107i ni\u0161ta konkluzivno, stoga se nikada ne koristi kao samostalan alat, ve\u0107 jedna od stvari koja mo\u017ee biti od pomo\u0107i u nekom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki ka\u017eu kako se test mo\u017ee koristiti u svrhu dijagnosticiranja shizofrenije i sli\u010dnih poreme\u0107aja li\u010dnosti, ali to je svakako kontroverzno mi\u0161ljenje, a od 2021. slu\u017ebeno se ovaj test ne smije samostalno koristiti za slu\u017ebene evaluacije. Zbog toga, ako ste se susreli s nekim tko koristi ove testove kao slu\u017ebene testove u evaluaciji bolesti, svakako shvatite to kao potencijalan problem.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Mo\u017ee li pareidolija biti opasna?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Sama po sebi, pareidolija nije opasna, odnosno nije bolest od koje \u0107ete patiti u smislu da se morate lije\u010diti. Ipak, pojava pareidolije u stvarnom \u017eivotu mo\u017ee biti opasna u nekim situacijama, prvenstveno u onim situacijama gdje subjektivnost nije po\u017eeljna. O\u010dito je da \u0107e to biti u znanstvenim situacijama ili u karijerama u kojima ljudi cijelo vrijeme moraju biti vrlo fokusirani i objektivni.<\/p>\n\n\n\n<p>Primjer je i\u0161\u010ditavanje radiolo\u0161kih slika \u2013 doktori ne smiju biti subjektivni i na tim slikama na\u0107i ne\u0161to \u0161to ne postoji te tako uznemiriti pacijenta. Jo\u0161 jedan primjer kada pareidolija mo\u017ee biti problemati\u010dna jest onaj s drve\u0107em i \u010dudovi\u0161tima \u2013 djeca zaista lako razvijaju strahove i fobije, a ovaj psiholo\u0161ki fenomen jako lako mo\u017ee dodatno pogor\u0161ati tu situaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedna situacija u kojoj je ovaj fenomen opasan jest ona u kojoj ljudi stvore neke teorije zavjere i \u0161ire pogre\u0161ne informacije. Recimo, takozvano lice na Mjesecu pokrenulo je puno teorija zavjere o ljudima koji se skrivaju na Mjesecu ili ispod njene povr\u0161ine, u tunelima. Naravno da su takve informacije \u0161tetne svima nama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Za\u0161to je religijska pareidolija tako \u010desta?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Racionalna obja\u0161njenja pareidolije nisu uvijek po\u017eeljna, pogotovo u slu\u010dajevima kada ljudi vjeruju da vide neki lik u kojem vide religijsko zna\u010denje. Ako nekome ka\u017eete da ono \u0161to vidi ne postoji, ve\u0107 da je to pareidolija, osoba mo\u017ee pomisliti kako direktno napadate samu religiju te da ih poku\u0161avate uvrijediti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ljudi koji su do\u017eivjeli religijsku pareidoliju \u010desto se suo\u010davaju s te\u0161kim \u017eivotnim problemima, \u0161to ih dovodi do \u017eelje i potrebe da ostvare povezanost s Bogom. Iako je to dosta kontroverzna tema, postoje pretpostavke da je dobar dio vjerskih ukazanja zapravo samo ukazanje pareidolije, odnosno da ljudi vide ono \u0161to \u017eele vidjeti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pareidolija u umjetnosti i medijima<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Pareidolija je nerijetko umjetni\u010dki alat. Ona slu\u017ei za pro\u0161irenje osobnih horizonta te umjetnici vole koristiti istu kako bi dali osobi \u0161ansu da \u201estvara\u201c unutar njihove umjetnosti. Ideja je da stvari ostanu apstraktne ili nedore\u010dene te osoba mo\u017ee sama zaklju\u010diti \u0161to ona misli da je najbitnije, odnosno najto\u010dnije u toj situaciji. Tako \u0107e netko re\u0107i &#8220;sto ljudi, sto \u010dudi&#8221;, odnosno &#8220;sto ljudi, sto razli\u010dititih slika&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadrealizam koji \u0107ete naj\u010de\u0161\u0107e povezati sa Salvadorom Dalijem i Maxom Ernstom dobar je primjer pareidolije jer je ve\u0107ina djela apstraktna, oblici nisu egzaktni i sve je nekako pomije\u0161ano i nejasno. Ba\u0161 takva umjetnost daje nam mogu\u0107nost da i sami zaklju\u010dimo \u0161to je na slici te \u0107e svatko na\u0107i ono \u0161to je njemu najzanimljivije.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"667\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-primjer.jpg\" alt=\"\u0161to je pareidolija\" class=\"wp-image-21067338\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-primjer.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-primjer-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2023\/06\/pareidolija-primjer-768x512.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Fotografi se pareidolijom igraju na na\u010din da slikaju ne\u0161to polovi\u010dno ili pak u sjeni pa tako sami moramo zaklju\u010diti o \u010demu se radi. Opti\u010dke iluzije fantasti\u010dan su na\u010din da treniramo svoju pareidoliju, a u svijetu filma pareidolija je popularna u <em>indie<\/em> \u017eanru gdje \u010desto izme\u0111u scena mo\u017eemo vidjeti nerijetko apstraktne prikaze odre\u0111enih objekata ili ljudi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pareidolija nije samo vizualna \u2013 3 primjera<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Kako bismo vam dokazali da pareidolija nije samo vizualna, uz primjer koji smo spomenuli vezan za jutarnji alarm, \u017eelimo vam predstaviti jo\u0161 tri primjera koje ste zasigurno iskusili. Mo\u017eda uop\u0107e ne znate da je ovo pareidolija!<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\">\n<li><strong>Zove li netko va\u0161e ime?<\/strong> Nerijetko se ljudi \u017eale kako, pogotovo ako su doma sami ili dugo nisu u kontaktu s ljudima, \u010duju vlastito ime \u2013 kao da ih netko doziva. Ovo iskustvo mo\u017ee biti poprili\u010dno stra\u0161no, ali vrlo je vjerojatno rezultat toga da je va\u0161 dom vrlo vjerojatno mjesto gdje vas ljudi naj\u010de\u0161\u0107e dozivaju.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Dodir koji nas pla\u0161i.<\/strong> Jeste li ikada vidjeli one igre u kojima ljudi zatvorenih o\u010diju moraju prepoznati ne\u0161to \u0161to dodiruju? Ako dodiruju ne\u0161to \u0161to je mekano ili ima krzno, ljudi \u0107e se veliku ve\u0107inu vremena upla\u0161iti. Razlog tome jest \u010dinjenica da nas vlastiti mozak uvijek poku\u0161ava za\u0161tititi i mi zapravo uvijek nekako \u010dekamo najgori mogu\u0107i ishod \u2013 \u0161to ako nas ne\u0161to ugrize?<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Hrana koja podsje\u0107a na drugu hranu.<\/strong> Jeste li ikada mo\u017eda u usta stavili ne\u0161to \u0161to vas je podsjetilo na neku totalno drugu hranu? Ovo se nerijetko doga\u0111a sa pr\u017eenom hranom jer nju karakterizira miris pr\u017eenog ulja pa tako stavljaju\u0107i komad pr\u017eenog krumpiri\u0107a na jezik, mo\u017eda osjetite pr\u017eene srdele.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Mnogi ljudi do\u017eive pareidoliju u nekom trenutku \u017eivota \u2013 bilo da \u0161e\u0107u \u0161umom, slu\u0161aju glazbu ili se odmaraju na pla\u017ei. Nekad je ona rezultat emotivnog stanja osobe, a nekad je potpuno slu\u010dajna. Razlike u tome kako ljudi percipiraju stvari mogu objasniti za\u0161to neki ljudi vide odre\u0111ene oblike u apstraktnim slikama i za\u0161to neki \u010duju stvari koje drugi ne \u010duju.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, pareidolija nije opasna i nije razlog za brigu ukoliko nemate nikakve druge simptome koji bi sugerirali da imate bolest \u017eiv\u010danog sustava. Ne brinite i u\u017eivajte u kreativnosti koju vam donosi pareidolija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako su tek rijetki \u010duli za pojam pareidolije, ve\u0107ina ljudi ju je prije ili poslije do\u017eivjela \u2013 naravno, nisu znali da pojava zapravo ima ime. Danas \u0107emo vas upoznati s pareidolijom (pareidolia), psiholo\u0161kim fenomenom koji se igra s na\u0161om percepcijom na na\u010din da u ne\u017eivim stvarima i apstraktnim uzorcima vidimo oblike, lica i objekte koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067334,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16493],"class_list":["post-21022835","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022835","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022835"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022835\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067339,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022835\/revisions\/21067339"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022835"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022835"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022835"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}