Kad je David Latimer posadio sjeme u staklenoj boci na Uskrs 1960. godine iz \u010diste znati\u017eelje, nije imao pojma da \u0107e se pretvoriti u gusto zelenilo koje \u0107e bujati narednih nekoliko desetlje\u0107a.<\/p>\n
Sada, vi\u0161e od pola stolje\u0107a kasnije, \u201evrt\u201c u ovoj zatvorenoj boci uspijeva bolje no ikad, ispunjuju\u0107i je bogatim biljnim \u017eivotom \u2013 i to unato\u010d \u010dinjenici da ga Latimer nije zalijevao od 1972. godine.<\/p>\n
Nakon \u0161to je stavio ne\u0161to gnojiva u bocu, Latimer je pomo\u0107u \u017eice zasadio sjeme puzavca i dodao malo vode. Bocu je zatvorio, stavio je na sunce i otada fotosinteza \u010dini svoje.<\/p>\n
Od 1972. godine kad ju je Latimer posljednji put zalio, biljka ne dobiva svje\u017e zrak i vodu, no ipak je uspjela stvoriti vlastiti samoodr\u017eivi ekosustav.<\/p>\n
Kroz fotosintezu, biljka dobiva energiju potrebnu za rast apsorbiraju\u0107i sun\u010devu svjetlost. U tom se procesu tako\u0111er stvaraju vlaga i kisik; vlaga se nakuplja i zatim ponovno \u201eki\u0161i\u201c dolje na biljku.<\/p>\n
Li\u0161\u0107e koje padne na dno boce trune i proizvodi ugljikov dioksid potreban za fotosintezu.<\/p>\n
Zapanjuju\u0107e je kako s malo sun\u010deve svjetlosti biljke mogu rasti, \u010dak i u ovakvim uvjetima, stvaraju\u0107i mikro verziju Zemlje u boci.<\/p>\n
80-godi\u0161nji Latimer nada se da \u0107e njegova djeca nastaviti s eksperimentom i nakon njegove smrti.<\/p>\n
https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=VPog7W7J5ps<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kad je David Latimer posadio sjeme u staklenoj boci na Uskrs 1960. godine iz \u010diste znati\u017eelje, nije imao pojma da \u0107e se pretvoriti u gusto zelenilo koje \u0107e bujati narednih nekoliko desetlje\u0107a. Sada, vi\u0161e od pola stolje\u0107a kasnije, \u201evrt\u201c u ovoj zatvorenoj boci uspijeva bolje no ikad, ispunjuju\u0107i je bogatim biljnim \u017eivotom \u2013 i to […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21038667,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16983,18057],"class_list":["post-21022992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-fotosinteza","tag-vrt"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022992"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022992\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21038667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}