U brazilskom gradu Jacobina, gdje velik broj ljudi pati od denga groznice koju prenose komarci, pu\u0161ten je najve\u0107i roj genetski modificiranih komaraca kako bi istrijebio vlastitu vrstu koja prenosi ovu bolest.<\/p>\n Aedes aegypti (Credit: Wikimedia)\n
Otvaranje plasti\u010dnih kutija kako bi se milijuni tek izlegnutih komaraca vrste Aedes aegypti<\/em> pustili na slobodu mo\u017eda ne zvu\u010di najbolje, ali rije\u010d je o istom kukcu koji prenosi denga groznicu s kojom se stanovnici ovog prostora ve\u0107 dugo bore.<\/p>\n Tradicionalni oblici borbe protiv ove groznice uklju\u010divali su insekticide, no oni nisu urodili plodom, a denga groznica je i dalje je naj\u010de\u0161\u0107a bolest i vode\u0107i uzrok smrti u Brazilu i ostalim tropskim zemljama.<\/p>\n Pro\u0161le godine u Brazilu ovom se bolesti zarazilo 1,4 milijuna stanovnika, a stalno je prisutna u tri grada doma\u0107ina ovogodi\u0161njeg Svjetskog prvenstva u nogometu. Cjepivo ne postoji, a najte\u017ei oblik bolesti je hemoragijska groznica koja mo\u017ee dovesti do \u0161oka, a u nekim slu\u010dajevima i smrti.<\/p>\n Genetskom modifikacijom u laboratoriju stvoreni su komarci sa smrtonosnim genom koji bi trebao poslu\u017eiti uni\u0161tavanju populacije Aedies aegypti<\/em> i sprje\u010davanju \u0161irenja denga groznice.<\/p>\n \u201eMorali smo se odlu\u010diti na alternativno rje\u0161enje jer sustav koji postoji u Brazilu ne poma\u017ee\u201d, rekao je Aldo Malavasi, direktor tvrtke Moscamed koja je odgovorna za stvaranje ovih genetski modificiranih komaraca. \u201eSvake godine obolijevaju tisu\u0107e ljudi, \u0161to mnogo ko\u0161ta dr\u017eavu jer pacijenti nisu sposobni raditi.\u201d<\/p>\n No, kao i u slu\u010daju genetski modificirane hrane, manipulacija genima ovih krvo\u017eednih insekata i pu\u0161tanje na slobodu potaknulo je rasprave o posljedicama na ljudsko zdravlje i okoli\u0161. Kriti\u010dari ovog projekta smatraju da je prije realizacije trebalo napraviti jo\u0161 studija i istra\u017eivanja.<\/p>\n Konvencionalne metode borbe protiv denga groznice, kao npr. trovanje i dodavanje larvicida u vodu, nisu imale utjecaja jer ova vrsta komaraca \u017eivi i razmno\u017eava se u ku\u0107ama te je razvila otpornost na insekticide. Mre\u017ee koje se postavljaju oko kreveta tako\u0111er ne poma\u017eu jer komarci grizu tijekom dana.<\/p>\n Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, broj zara\u017eenih ovim virusom je od 1960-ih narastao 30 puta, a razloge za to treba tra\u017eiti u trgovini i porastu broja putovanja.<\/p>\n Luiza Rosa de Jesus jedna je od zara\u017eenih. \u201eImala sam temperaturu i cijelo tijelo me bolilo, a sedmog dana zubno meso po\u010delo je krvariti. Oti\u0161la sam u bolnicu i rekli su mi da sam zara\u017eena denga groznicom.\u201d<\/p>\n Kako bi sprije\u010dili vi\u0161e ovakvih slu\u010dajeva, Malavasi i njegov tim sura\u0111uju s britanskom biotehnolo\u0161kom tvrtkom Oxitech. Poznat pod nazivom OX513-A, ovo je prvi genetski modificiran insekt koji je pu\u0161ten u divljinu. Prije toga, 2010. godine mali broj insekata testiran je na Kajmanskom oto\u010dju i Maleziji, no ovo je najve\u0107i ovakav projekt dosad.<\/p>\n Ovi genetski modificirani komarci sadr\u017ee smrtonosan gen, no u laboratoriju mogu pre\u017eivjeti zahvaljuju\u0107i antibiotiku tetraciklinu. Kad dosegnu fazu li\u010dinke, mu\u017ejaci se odvajaju od ne\u0161to ve\u0107ih \u017eenki koje se ubijaju. Mu\u017ejaci koji ne grizu pu\u0161taju se u divljinu i pare se sa \u017eenkama. Njihovi potomci naslje\u0111uju ovaj smrtnosni gen i ugibaju prije nego \u0161to se po\u010dnu razmno\u017eavati jer u divljini nema tetraciklina koji bi ih izlije\u010dio.<\/p>\n Ova metoda sli\u010dna je onoj u kojoj se koristi radijacija kako bi se sterilizirali nametnici poput mediteranske vo\u0107ne muhe. Ozra\u010deni komarci preslabi su za parenje pa su se znanstvenici odlu\u010dili za modifikaciju gena. Ovakvi genetski modificirani komarci mogu se koristiti u ruralnim podru\u010djima, ali i manjim i srednje velikim gradovima.<\/p>\n Li\u010dinka komarca (Credit: Wikimedia)\n Helen Wallace iz ekolo\u0161ke udruge GeneWatch<\/em> vidi negativnu stranu ovog projekta. Naime, mali broj genetski modificiranih \u017eenki mogu biti slu\u010dajno pu\u0161tene u divljinu s mu\u017ejacima i ugristi ljude, \u0161to mo\u017ee dovesti do alergijskih reakcija. Njihovo bi potomstvo pre\u017eivjelo hrane\u0107i se otpadom kontaminiranim tetraciklinom i dalje bi ra\u0161irilo svoje genetski modificirane karakteristike.<\/p>\n Druga potencijalna opasnost je da Azijski tigrasti komarac, koji je tako\u0111er prijenosnik denga groznice, postane brojniji zbog smanjenja populacije vrste Aedes aegypti<\/em>. Stru\u010dnjak za pona\u0161anje insekata Phil Lounibos sa Sveu\u010dili\u0161ta u Floridi pita se ho\u0107e li smanjivanje populacije vrste Aedes aegypti<\/em> zapravo smanjiti broj ljudi zara\u017eenih denga groznicom.<\/p>\n \u201eIako se denga groznica ne prenosi s \u010dovjeka na \u010dovjeka, ljudi su najzaslu\u017eniji za njezino \u0161irenje\u201d, smatra Lounibos. \u201e\u010cak i na podru\u010djima na kojima se kontrolira broj komaraca, nemogu\u0107e je sprije\u010diti \u0161irenje denga groznice zbog velikog broja zara\u017eenih ljudi koji se stalno seli. Nekoliko zara\u017eenih komaraca moglo bi odr\u017eati denga groznicu endemskom, tj. karakteristi\u010dnom samo za jedno podru\u010dje, ali ne i ljudi koji se stalno sele.\u201d<\/p>\n Izvr\u0161ni direktor Oxiteca Hadyn Parry ustraje u svojoj odluci. Ne brine se za potencijalnu opasnost od Azijskog tigrastog komarca jer oni ne prenose denga groznicu toliko uspje\u0161no kao Aedes aegypti. Uvjeren je da \u0107e svaka odbjegla \u017eenka uginuti jer je vrlo mala mogu\u0107nost da do\u0111e u kontakt s to\u010dno odre\u0111enom dozom tetraciklina.<\/p>\n Brazilska vlada sla\u017ee se s ovim projektom. Moscamed je dobio ovla\u0161tenje da pusti milijune genetski modificiranih komaraca na podru\u010dje Jacobine za vrijeme dvogodi\u0161njeg probnog perioda.<\/p>\n Stoga djelatnici Moscameda dvaput tjedno dolaze u Jacobinu u bijelim kombijima, pu\u0161taju komarce u divljinu i mjere njihov utjecaj na populaciju Aedes aegypti<\/em>.<\/p>\n U Europi i SAD-u mnogi bi o\u0161tro reagirali na ovu metodu s obzirom na osjetljivost na pojam genetske modifikacije, no u Brazilo nitko nije ni trepnuo.<\/p>\n Ovom projektu svakako ide u prilog to \u0161to je sve transparentno. Moscamedovi kombiji ukra\u0161eni su fotografijama velikih komaraca i natpisima \u201eTransgenic\u201d. Ova tvrtka i lokalne bolnice odr\u017eavaju sastanke i dijele bro\u0161ure kako bi educirali i upoznali stanovnike s projektom, a postoji \u010dak i reklama koja se emitira na radiju.<\/p>\n No, glavni razlog za nepostojanje nikakvog otpora ovom projektu je stanovni\u0161tvo koje je o\u010dajno i koje bi u\u010dinilo sve da ovaj problem nestane.<\/p>\n U me\u0111uvremenu, Moscamed je izvijestio o 90-postotnom smanjenju populacije komaraca Aedes aegypti<\/em>.<\/p>\n Kasnije ovog mjeseca terenski eksperiment s genetski modificiranim komarcima zapo\u010det \u0107e u Panami, a uskoro se o\u010dekuje i odluka ameri\u010dke Administracije za hranu i lijekove (FDA) o odobravanju ovog projekta na podru\u010dju Floride koja je ovom bole\u0161\u0107u bila pogo\u0111ena 2009. godine.<\/p>\n