{"id":21023035,"date":"2014-04-16T21:14:18","date_gmt":"2014-04-16T19:14:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023035"},"modified":"2020-10-15T14:51:14","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:14","slug":"crvi-ne-postoje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/crvi-ne-postoje\/","title":{"rendered":"Crvi ne postoje!"},"content":{"rendered":"

Barem ne u biolo\u0161kom smislu. Iako se ovaj naziv vrlo \u010desto koristi u svakodnevnom govoru te se ba\u0161 ovih dana mogu pro\u010ditati i \u010dlanci koji govore o tome kako su ”znanstvenici produ\u017eili \u017eivot crvima…”, u biologiji rije\u010d ”crv” mo\u017ee zna\u010diti sva\u0161ta. Zapravo, ta rije\u010d dosta neprecizno opisuje sve \u017eivotinje koje gmi\u017eu, a obuhva\u0107a razli\u010dite skupine koje \u010desto nisu u srodstvenim odnosima.<\/p>\n

\"40984840\"

Carl von Linn\u00e9 (izvor: Wikimedia Commons)<\/p><\/div>\n

Naravno, name\u0107e se o\u010dito pitanje – odakle onda taj izraz i za\u0161to se tako u\u010destalo koristi, ako nije dobar? Za sve je ”kriv” veliki \u0161vedski prirodoslovac Carl von Linn\u00e9. Linn\u00e9 je najpoznatiji po tome \u0161to je osmislio i uspostavio sustav binarne nomenklature ili dvoimenog nazivlja. Iako zvu\u010di komplicirano, iza toga se zapravo samo kriju latinska imena vrsta te se ovaj sustav i danas koristi u biologiji.<\/p>\n

Linn\u00e9 je radio ogroman posao – htio je opisati i imenovati sve vrste koje postoje na Zemlji kako bi olak\u0161ao prirodnjacima i svima ostalima snala\u017eenje me\u0111u velikim brojem vrsta koje postoje. Osim \u0161to je vrste popisivao, sli\u010dne vrste je stavljao u iste skupine uglavnom na temelju njihova izgleda.<\/p>\n

Tko radi, taj i grije\u0161i<\/strong><\/p>\n

Upravo je to bilo plodno tlo za pokoju gre\u0161ku, a jedna od tih gre\u0161aka su crvi. Naime, Linn\u00e9 je u svom velikom djelu koje se zove Systema naturae jednu skupinu \u017eivotinja nazvao latinskim imenom Vermes (\u0161to u prijevodu zna\u010di ”crv”). Tu je bilo svega i sva\u010dega. To\u010dnije, sve \u0161to nije znao gdje bi stavio, a imalo je neke iste karakteristike, bilo je u skupini Vermes. I tako su i slu\u017ebeno u biologiji nastali crvi.<\/p>\n

Naravno, kako je znanost napredovala, tako je s vremenom i ova kategorija napu\u0161tena, me\u0111utim ”crvi” su se zadr\u017eali u svakodnevnoj komunikaciji.<\/p>\n

\"Poglavlje

Poglavlje o crvima (Vermes) u djelu Systema naturae (izvor: BHL)<\/p><\/div>\n

Crv koji je bio povod ovom \u010dlanku je zapravo obli\u0107 (Nematoda). Radi se o vrsti latinskog imena Caenorhabditis elegans (naslovna fotografija) koja se koristi u laboratorijskim istra\u017eivanjima kao modelni organizam. U najnovijem istra\u017eivanju, znanstvenici su ovom obli\u0107u produ\u017eili \u017eivotni vijek za gotovo pet puta.<\/p>\n

Osim spomenutih obli\u0107a, me\u0111u crve se naj\u010de\u0161\u0107e smje\u0161taju li\u010dinke razli\u010ditih kukaca (Insecta), zatim razli\u010dite vrste koluti\u0107avaca (Annelida) od kojih je najpoznatija ki\u0161na glista ili gujavica (Lumbricus terrestris). Nerijetko se tu na\u0111u i struna\u0161i (Nematomorpha), beskralje\u0161njaci koji se uglavnom mogu prona\u0107i u kopnenim vodama. Ovo nisu niti pribli\u017eno sve vrste koje \u010dovjek redovno progla\u0161ava crvima, ali uvijek je dobro sjetiti se da crvi zapravo ne postoje.<\/p>\n

Izvor: Portal Biologija<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Barem ne u biolo\u0161kom smislu. Iako se ovaj naziv vrlo \u010desto koristi u svakodnevnom govoru te se ba\u0161 ovih dana mogu pro\u010ditati i \u010dlanci koji govore o tome kako su ”znanstvenici produ\u017eili \u017eivot crvima…”, u biologiji rije\u010d ”crv” mo\u017ee zna\u010diti sva\u0161ta. Zapravo, ta rije\u010d dosta neprecizno opisuje sve \u017eivotinje koje gmi\u017eu, a obuhva\u0107a razli\u010dite skupine […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023038,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16858],"class_list":["post-21023035","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-crv"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023035","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023035"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023035\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023035"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023035"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023035"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}