NASA-ini astronomi otkrili su planet veli\u010dine vrlo sli\u010dne Zemljinoj koji orbitira oko svojeg sunca u nastanjivoj zoni.<\/p>\n
(Credit: NASA)<\/p>\n
600 milijuna dolara vrijedan NASA-in teleskop Kepler lansiran je 2009. godine s ciljem da prona\u0111e \u201enovu Zemlju\u201c, a od onda je njime otkriveno 960 planeta koji kru\u017ee oko svojih zvijezda. Pola od njih su stjenoviti planeti poput Zemlje i nalaze se u nastanjivoj zoni oko svojih zvijezda, no ovaj planet nazvan Kepler-186f je po svojoj veli\u010dini najsli\u010dniji Zemlji.<\/p>\n
\u201eOvo je prvi potvr\u0111eni planet Zemljine veli\u010dine koji se nalazi u nastanjivoj zoni\u201c, rekla je vode\u0107a autorica studije Elisa Quintana. Ovo je otkri\u0107e objavljeno ju\u010der u \u010dasopisu Science<\/em>.<\/p>\n Kepler-186f je 1.1 puta ve\u0107i od Zemlje, \u0161to gotovo sigurno zna\u010di da je stjenovit, a njegova masa je, prema procjenama istra\u017eiva\u010da, 1.5 puta ve\u0107a od Zemljine.<\/p>\n Orbita ovog planeta smje\u0161ta ga na pravu udaljenost od sunca \u2013 nije niti predaleko niti preblizu od njega za postojanje teku\u0107e vode.<\/p>\n \u201eOvo je povijesno otkri\u0107e\u201c, smatra lovac na planete sa Sveu\u010dili\u0161ta u Californiji, Geoff Marcy. \u201eOvaj je planet dosad najbolji kandidat za postojanje \u017eivota.\u201c<\/p>\n Zvijezda oko koje Kepler-186f kru\u017ei je crveni patuljak \u2013 dvostruko je manji od na\u0161eg Sunca \u0161to ga \u010dini hladnijim i manje svijetlim. Usporedbe radi, kad biste stajali na povr\u0161ini Keplera-186f u podne kad ima najvi\u0161e svjetlosti, svjetlost koju bi planet primio od svoje zvijezde bila bi jednaka onoj koju Zemlja ima sat vremena prije zalaska Sunca. No Kepler-186f ima bli\u017eu orbitu suncu nego Zemlja \u2013 treba mu 130 dana kako bi ga okru\u017eio. Iako prima manje topline od svojeg sunca, temperatura na ovom planetu mogla bi biti dovoljno visoka da se mora ne smrznu \u2013 pod uvjetom da ima atmosferu koja omogu\u0107uje efekt staklenika. Temperatura na planetu se mo\u017ee usporediti sa temperaturom u zoru ili sumrak za vrijeme proljetnog dana na Zemlji.<\/p>\n \u201eZvu\u010di kao dobar planet za posjetiti\u201c, rekla je astronomkinja Sarah Seager iz MIT-a. No, uzbu\u0111enje na stranu \u2013 znanstvenik Alan Boss, autor knjige The Crowded Universe: The Search for Living Planets<\/em> smatra kako su druga otkri\u0107a dovela do sli\u010dnih razmi\u0161ljanja posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n Od 1995. godine, astronomi su zamijetili 1.700 svjetova koji orbitiraju oko svoje zvijezde. \u201ePosljednjih godina potvr\u0111eno je postojanje 6 planeta ve\u0107ih od Zemlje koji se nalaze u nastanjivim zonama oko crvenih patuljaka\u201c, ka\u017ee Boss.<\/p>\n Nakon Keplera-186f, sljede\u0107i najvjerojatniji kandidat za postojanje \u017eivota je planet koji je ve\u0107i od Zemlje 1.4 puta. Planeti \u010dija je \u0161irina manja od 1.75 puta od Zemljine najvjerojatnije su stjenoviti.<\/p>\n Ima li ovaj planet atmosferu koja bi omogu\u0107ila \u017eivot na njemu ovisi o mnogo faktora, a ne samo o njegovoj orbiti. \u201ePostoje planeti u na\u0161em Sun\u010devom sustavu koji nalikuju na Zemlju poput Venere ili Marsa, no \u0161to se ti\u010de \u017eivota na njima, stvari su negdje po\u0161le po krivu\u201c, rekao je koautor studije sa Sveu\u010dili\u0161ta u San Franciscu Stephen Kane.<\/p>\n Na povr\u0161ini Venere temperatura je toliko visoka da bi rastalila olovo, a na Marsu je nedostatak sna\u017enog magnetskog polja omogu\u0107io solarnom vjetru da \u201eotpu\u0161e\u201c njegovu atmosferu. Postojanje magnetskog polja posebno je va\u017eno za planete koji kru\u017ee oko crvenog patuljka jer su za takve zvijezde karakteristi\u010dne solarne baklje kojima se otpu\u0161ta mnogo energije koja bi \u201esterilizirala\u201c planet.<\/p>\n Sama \u010dinjenica da se planet nalazi u nastanjivoj zoni ne zna\u010di i da je stvarno nastanjiv. \u201eOvo je samo prvi korak\u201c, smatra Quintana.<\/p>\n Unato\u010d tome, Kane smatra da ve\u0107a masa masa Keplera-186f zna\u010di da postoji i ve\u0107a mogu\u0107nost nego na, primjerice, Marsu da je unutra\u0161njost planeta zagrijana radioaktivno\u0161\u0107u i da se fluidi kre\u0107u i mije\u0161aju. Takva pokretljivost fluida potrebna je kako bi se pokrenuo dinamo koji stvara magnetsko polje, kao i vulkani \u010dije erupcije poma\u017eu u stvaranju atmosfere pogodne za \u017eivot.<\/p>\n \u201eDrugo va\u017eno pitanje je postoji li voda na ovom planetu koju je mo\u017eda donio neki komet\u201c, smatra Kane. \u201eSvako mjesto na kojem postoji teku\u0107a voda je prirodno mjesto na kojem \u0107emo tra\u017eiti \u017eivot.\u201c<\/p>\n Na\u017ealost, Kepler-186f previ\u0161e je taman i udaljen kako bi se vidio s bilo kojim drugim teleskopom \u2013 pa \u010dak i James Webb Space Telescopeom kojeg \u0107e NASA lansirati 2018. godine.<\/p>\n \u201eNe mo\u017eemo znati je li mogu\u0107 \u017eivot na ovom planetu\u201c, rekla je Saeger. \u201ePrvo moramo prou\u010diti njegovu atmosferu i njezin efekt staklenika, \u0161to nije ba\u0161 mogu\u0107e s obzirom na udaljenost od Zemlje.\u201c<\/p>\n Kane smatra da Kepler-186f gotovo sigurno nije jedini planet na kojem je mogu\u0107 \u017eivot te nagla\u0161ava da jo\u0161 mnogo takvih \u010deka da budu otkriveni.<\/p>\n \u201eZasad znamo da postoji jedan planet na kojem je mogu\u0107 \u017eivot, a to je Zemlja. Kada tra\u017eimo \u017eivot izvan na\u0161eg Sun\u010devog sustava, usmjereni smo na tra\u017eenje karakteristika koje su identi\u010dne onima na Zemlji. Na\u0161av\u0161i planet koji se nalazi u nastanjivoj zoni i koji je pribli\u017eno iste veli\u010dine kao i Zemlja, napravili smo veliki korak naprijed\u201c, zaklju\u010dila je Quintana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" NASA-ini astronomi otkrili su planet veli\u010dine vrlo sli\u010dne Zemljinoj koji orbitira oko svojeg sunca u nastanjivoj zoni. (Credit: NASA) 600 milijuna dolara vrijedan NASA-in teleskop Kepler lansiran je 2009. godine s ciljem da prona\u0111e \u201enovu Zemlju\u201c, a od onda je njime otkriveno 960 planeta koji kru\u017ee oko svojih zvijezda. Pola od njih su stjenoviti planeti […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039114,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16470,18066],"class_list":["post-21023045","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-nasa","tag-planeti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023045","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023045"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023045\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}