{"id":21023056,"date":"2014-04-19T23:56:22","date_gmt":"2014-04-19T21:56:22","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023056"},"modified":"2020-01-13T20:15:48","modified_gmt":"2020-01-13T19:15:48","slug":"veliki-azijski-strsljenovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/veliki-azijski-strsljenovi\/","title":{"rendered":"Veliki azijski str\u0161ljeni"},"content":{"rendered":"\n<p>Posljednjih dana mediji izvje\u0161tavaju o azijskim str\u0161ljenima i njihovoj seobi u Europu. Prije dolaska na ove prostore, ovi su str\u0161ljeni bili uzrok 42 smrti u sjeverozapadnoj Kini. Zadnja informacija je da je od njihova uboda u Francuskoj umrlo \u0161estero ljudi te da su krenuli prema Velikoj Britaniji. Dok stru\u010dnjaci tvrde da im se Hrvatska, barem zasad, ne\u0107e na\u0107i na putu, sami procijenite jesu li razlog za paniku uz nekoliko \u010dinjenica o ovom zapanjuju\u0107em insektu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eProblem kod azijskih str\u0161ljena je njihova veli\u010dina i koli\u010dina otrova\u201c, ka\u017ee entomologinja Lynn Kimsey. \u201eNjihova gnijezda poprili\u010dno su velika i sadr\u017ee nekoliko stotina jedinki. Agresivni su i poznati po tome da mogu ubiti i pojesti \u010ditavo gnijezdo p\u010dela.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>S veli\u010dinom od 4-5 centimetara, ovi str\u0161ljeni \u017eive na podru\u010dju isto\u010dne i jugoisto\u010dne Azije, a posebno su poznati u Japanu. \u201eSpadaju me\u0111u najopasnije otrovne kukce ovog tipa, iako afri\u010dke p\u010dele i ose mogu uzrokovati sli\u010dne probleme\u201c, ka\u017ee Kimsey.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok uglavnom ne napadaju ljude u velikom broju, azijski str\u0161ljeni najpoznatiji su po masakru p\u010dela, ostavljaju\u0107i za sobom p\u010delinje glave i dijelove tijela.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi str\u0161ljeni rutinski lete kilometrima od svojih gnijezda i imaju izvidnika koji locira p\u010delinjak i ozna\u010dava ga posebnim feromonom koji privla\u010di ostale str\u0161ljenove kako bi ga napali, uni\u0161tili i okupirali.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog njihove veli\u010dine, ovakav masakr p\u010dela obi\u010dno vrlo kratko traje, osim u slu\u010daju kada p\u010dele uspiju eliminirati izvidnika. Uspijevaju to na vrlo zapanjuju\u0107 na\u010din \u2013 okru\u017euju str\u0161ljena i doslovno ga <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/izmjerena-mozdana-aktivnost-japanskih-pcela-koje-ubijaju-strsljene\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">skuhaju \u017eivog<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Puno \u010de\u0161\u0107i je scenarij u kojima p\u010dela zavr\u0161i kao hrana str\u0161ljenima. Odrasli str\u0161ljeni \u017eva\u010du p\u010dele te nastaje smjesa kojom hrane li\u010dinke. Te li\u010dinke zatim proizvode slinu koja slu\u017ei kao \u201eenergetsko pi\u0107e\u201c odraslim str\u0161ljenima koji ne mogu probaviti \u010dvrsti protein.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Za\u0161to napadaju ljude?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenicima zasad nisu poznati faktori zbog kojih ovi str\u0161ljeni napadaju ljude. Stru\u010dnjak za insekte Huang Rongyao smatra da je rast vegetacije pro\u0161irio stani\u0161te str\u0161ljenova te da su ih topli ljetni mjeseci u\u010dinili aktivnijim.<\/p>\n\n\n\n<p>Entomolog Hua Baozhen smatra da je smanjenje populacije prirodnih neprijatelja ovih str\u0161ljena kao \u0161to su pauci i ptice glavni razlog njihovih u\u010destalih napada na ljude. Drugi, pak, stru\u010dnjaci smatraju da je posrijedi jednostavniji i o\u010ditiji razlog \u2013 \u0161irenje urbanih podru\u010dja zna\u010di i ve\u0107i broj ljudi koji \u017eive na nekada\u0161njem stani\u0161tu str\u0161ljena.<\/p>\n\n\n\n<p>Kimsey smatra da je pona\u0161anje ovih insekata svojstveno invazivnim vrstima, no nije sigurna potje\u010du li str\u0161ljeni iz ove regije i koliko dugo se tamo nalaze.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako ovi str\u0161ljeni doista potje\u010du iz isto\u010dne Azije, vremenski uvjeti su vjerojatno glavni razlog za veliki broj ovih insekata i njihove napade na ljude. \u201eU tom slu\u010daju, zima i prolje\u0107e bili su blagi pa su mnoge matice pre\u017eivjele, a rezultat je ve\u0107i broj gnijezda.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj scenarij trenutno se odvija u SAD-u s osama (<em>yellow jacket<\/em>) \u010dija je populacija naglo porasla zbog toplog vremena.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAzijski str\u0161ljeni pare se na jesen, a to ih \u010dini agresivnim, pogotovo pri kraju tog perioda. Tada vi\u0161e ne rade na pro\u0161irivanju potomaka i velik broj radilica ne radi apsolutno ni\u0161ta\u201c, smatra Kimsey.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada se matica oplodi, gnijezdo se, dolaskom hladnijeg vremena \u201egasi\u201c. Radilice ugibaju, dok matica pronalazi drugo mjesto gdje \u0107e prezimiti.<\/p>\n\n\n\n<p>U prosincu gnijezda str\u0161ljena miruju, a napadi prestaju i prije, krajem 11. mjeseca. U prolje\u0107e matica izlije\u017ee nove str\u0161ljene koji se broje u tisu\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n<p>U me\u0111uvremenu, najpametnije je izbjegavati ove str\u0161ljene. No ovo je lak\u0161e re\u0107i nego u\u010diniti jer se azijski str\u0161ljeni \u010desto gnijezde pod zemljom i na zgradama \u0161to ih dovodi u kontakt s ljudima. Uznemiravanje ili jednostavno prolazak pored gnijezda mo\u017ee osloboditi bijes ovih insekata. Neki od ljudi napadnuti su iz \u010distog mira. U rujnu pro\u0161le godine, roj str\u0161ljena napao je \u0161kolu u ju\u017enoj Kini i ozlijedio 30 djece, od kojih je jedno i hospitalizirano jer je ubodeno vi\u0161e puta.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAko uznemirite gnijezdo, napast \u0107e vas roj str\u0161ljena i vrlo vjerojatno \u0107ete zavr\u0161iti s brojnim ubodima\u201c, ka\u017ee Kimsey. \u201e\u010cak i ako niste alergi\u010dni, koli\u010dina stranog proteina kojeg krv prenosi va\u0161im tijelom nakon nekoliko uboda mo\u017ee uzrokovati prestanak rada bubrega. Ako ne idete na dijalizu, ubodi mogu zavr\u0161iti smr\u0107u.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Smrtni slu\u010dajevi naj\u010de\u0161\u0107e se doga\u0111aju jer \u017ertva ne dobije potrebnu terapiju u pravo vrijeme. Mnogi kineski lije\u010dnici ne znaju pravilno postupiti u ovom slu\u010daju, a s obzirom da su ovi str\u0161ljeni potpuno nova vrsta na ovim prostorima, pitanje je i koliko bi na\u0161i lije\u010dnici bili od koristi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednjih dana mediji izvje\u0161tavaju o azijskim str\u0161ljenima i njihovoj seobi u Europu. Prije dolaska na ove prostore, ovi su str\u0161ljeni bili uzrok 42 smrti u sjeverozapadnoj Kini. Zadnja informacija je da je od njihova uboda u Francuskoj umrlo \u0161estero ljudi te da su krenuli prema Velikoj Britaniji. Dok stru\u010dnjaci tvrde da im se Hrvatska, barem [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023057,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[21315],"class_list":["post-21023056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-strsljen"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023056\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}