Za\u0161to smo to \u0161to jesmo? Jednostavno, biolo\u0161ko obja\u0161njenje ka\u017ee da smo proizvodi na\u0161ih gena i na\u0161e okoline – ili, prirode i odgoja. No ovo obja\u0161njenje se ne mo\u017ee primijeniti na identi\u010dne blizance odgojene u istom domu: oni imaju iste gene i odrastaju u istom okru\u017eenju, ali, ako ste ikad upoznali identi\u010dne blizance, slo\u017eit \u0107ete se da su razli\u010dite osobe.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje na mi\u0161evima poku\u0161alo je razjasniti ovu zagonetku – i otkrilo je da se na\u010dini na koje se identi\u010dni mi\u0161evi odnose prema svom okru\u017eenju uvelike razlikuju, mijenjaju\u0107i time i strukturu mozga i pona\u0161anje koje slijedi. Mi\u0161evi koji su na po\u010detku identi\u010dni, ipak odrastu razli\u010diti i to zbog na\u010dina interakcije sa svojom okolinom.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenica Julia Freund zapo\u010dela je istra\u017eivanje koje uklju\u010duje 40 genetski identi\u010dnih mladih \u017eenki mi\u0161a. Te su se mi\u0161ice nalazile u namjenski izgra\u0111enom “mi\u0161jem raju”: kavezu na pet razina s cijevima koje povezuju razine, razli\u010ditim kutijama za skrivanje i mnogim igra\u010dkama. Kako bi prou\u010davali kako se mi\u0161evi odnose prema svojoj okolini, znanstvenici su ugradili maleni RFID \u010dita\u010d (RFID je tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivali podaci izme\u0111u prijenosnih ure\u0111aja ili \u010dita\u010da i ra\u010dunala) ispod ko\u017ee mi\u0161ica kako bi pratili njihove pokrete uz pomo\u0107 si\u0107u\u0161nih antena diljem kaveza. Mi\u0161ice su opskrbili neprestanim izvorom hrane i vode, te su sjeli i promatrali.<\/p>\n\n\n\n
Nakon tri mjeseca, sve su mi\u0161ice odrasle u aktivne jedinke. No iako su sve mi\u0161ice u po\u010detku imale sli\u010dnu razinu \u017eelje za pustolovinom, na kraju eksperimenta se pokazalo da su njihova stvarna putovanja me\u0111usobno jako razli\u010dita. Dok su se neke mi\u0161ice dr\u017eale istog prostora i tek ponekad izlazile iz svoje udobne zone, ostale su provodile jednako mnogo vremena u svakom kutku kaveza. \u0160tovi\u0161e, njihova je \u017eelja za pustolovinom bila povezana s koli\u010dinom novih neurona dodanih hipokampusu (Hipokampus je podru\u010dje mozga u obliku potkove koje igra va\u017enu ulogu u spajanju informacija iz kratkoro\u010dnog pam\u0107enja u dugoro\u010dno pam\u0107enje), jednom od dva poznata podru\u010dja mozga gdje nastaju novi neuroni kod odraslih sisavaca.<\/p>\n\n\n\n
Poznato je da fizi\u010dka aktivnost poti\u010de nastanak odraslih neurona (proces koji se zove neurogeneza), no u ovom slu\u010daju taj proces u potpunosti ne obja\u0161njava nastale razlike. Mi\u0161ice koje su bile vrlo aktivne, no u manjem podru\u010dju, proizvele su manje novih neurona neko mi\u0161ice koje su lutale ve\u0107im podru\u010djem. Znanstvenici su zaklju\u010dili da su druga\u010dija iskustva mi\u0161ica okida\u010d promjena njihovog mozga. Na kraju, otprilike jedna petina razli\u010ditosti u neurogenezi pripisala se veli\u010dini podru\u010dja kojom su mi\u0161ice lutale, objavljeno je u \u010dasopisu Science.<\/p>\n\n\n\n
Iako su u pitanju identi\u010dne blizanke koje imaju jednake gene, vjerojatno \u0107e razviti druga\u010dije osobnosti u odnosu kako se odnose prema svojoj okolini. To pro\u017eivljeno iskustvo, zauzvrat, vjerojatno mijenja njihove gene: prija\u0161nja su istra\u017eivanja pokazala da ljudski identi\u010dni blizanci tijekom vremena nagomilaju epigenetske promjene, te da su sve razli\u010ditiji kako vrijeme prolazi. Na taj na\u010din, si\u0107u\u0161na po\u010detna promjena u osobnosti eksponencijalno raste – mijenjaju\u0107i pona\u0161anje, koje mijenja mozak – i rezultira razli\u010ditim, jedinstvenim osobama.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: DiscoverMagazine<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za\u0161to smo to \u0161to jesmo? Jednostavno, biolo\u0161ko obja\u0161njenje ka\u017ee da smo proizvodi na\u0161ih gena i na\u0161e okoline – ili, prirode i odgoja. No ovo obja\u0161njenje se ne mo\u017ee primijeniti na identi\u010dne blizance odgojene u istom domu: oni imaju iste gene i odrastaju u istom okru\u017eenju, ali, ako ste ikad upoznali identi\u010dne blizance, slo\u017eit \u0107ete se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023148,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16999],"class_list":["post-21023142","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-blizanci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023142","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023142"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023142\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023142"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023142"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023142"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}