{"id":21023144,"date":"2019-11-04T23:40:00","date_gmt":"2019-11-04T22:40:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023144"},"modified":"2019-11-27T11:02:17","modified_gmt":"2019-11-27T10:02:17","slug":"zenska-intuicija-ima-biolosko-objasnjenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zenska-intuicija-ima-biolosko-objasnjenje\/","title":{"rendered":"\u017denska intuicija ima biolo\u0161ko obja\u0161njenje"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"line-height: 1.5em\">Takozvana \u201e\u017eenska intuicija\u201d mogla bi imati biolo\u0161ko obja\u0161njenje, povezano ss smanjenom prenatalnom izlo\u017eenosti testosteronu koje \u017eene dobivaju u maternici. To bi moglo uzrokovati intuitivniji stav prema \u017eivotu od mu\u0161karaca. Ovo su rezultati istra\u017eivanja koje su proveli \u0161panjolski znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Grenada, Sveu\u010dili\u0161ta Barcelona Pompeu Fabra, te londonskog Sveu\u010dili\u0161ta Middlesex. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu <\/span><em style=\"line-height: 1.5em\">Psychoneuroendocrinology.<\/em><\/p>\n<p>Prema tom istra\u017eivanju, prenatalna izlo\u017eenost testosteronu uzrokuje razvoj podru\u010dja mozga koja na neki na\u010din odre\u0111uju bihevioralne trendove i tendencije kroz \u017eivot svakog pojedinca, uklju\u010duju\u0107i i ljude. Mu\u0161karci su izlo\u017eeni ve\u0107oj razini testosterona u maternici, zbog kojih su voljniji riskirati i manje su dvosmisleni od \u017eena.<\/p>\n<p>Intuicija se mo\u017ee definirati kao automatski, nesvjesni proces i prema tome zahtijeva malen kognitivan napor. No, mo\u017ee biti definirana i kao refleksivno mi\u0161ljenje, koje zahtijeva ve\u0107i napor i svjesnu analizu. Prva definicija bazira se na osjetilima i vi\u0161e je \u201eemotivna\u201d, dok je druga definicija analiti\u010dna i vi\u0161e \u201erazumna\u201d.<\/p>\n<p>Autori istra\u017eivanja zapitali su se ima li prenatalna izlo\u017eenost testosteronu utjecaja na nedostatak intuicije kod mu\u0161karaca, te su proveli seriju istra\u017eivanja na 600 studenata s Ekonomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Grenadi.<\/p>\n<p>Kako bi proveli analizu, koristili su prenatalne markere nazvane \u201edigitalni omjer\u201d. Taj omjer dobiva se kad se podijeli du\u017eina ka\u017eiprsta s du\u017einom prstenjaka na istoj ruci. \u201e\u0160to je manji omjer, ve\u0107a je prenatalna izlo\u017eenost testosteronu i, prema tome, ve\u0107e su \u201emu\u017eevne\u201d cerebralne dispozicije, bez obzira na spol osobe. \u00a0Mu\u0161karci, o\u010dito, imaju manji prosjek digitalnog omjera nego \u017eene\u201d, isti\u010de Antonio Manuel Espin.<\/p>\n<p>Sudionici su prvo odgovorili na seriju upitnika, izme\u0111u ostalih i test kognitivne refleksije, koji precizno mjeri dihotomiju izme\u0111u intuicije i refleksije. Test kognitivne refleksije sadr\u017ei tri jednostavna algebarska pitanja koja, ovisno kako su prezentirana, izazivaju automatske intuitivne, me\u0111utim neto\u010dne odgovore. Kako bi to\u010dno odgovorili, sudionici moraju zastati i razmisliti (reflektirati), te shvatiti da prvo \u0161to im pada na pamet nije i to\u010dno.<\/p>\n<p>Uz pomo\u0107 samo tri pitanja, ovaj test sposoban je predvidjeti \u0161irok spektar pona\u0161anja, \u010dak i vrlo neobi\u010dno \u0161irok spektar, u koji ulazi i vjerovanje u Boga ili nadnaravno <span style=\"font-size: 12.0pt;line-height: 107%;font-family: 'Times New Roman','serif'\">\u2013<\/span> koje je povezano s intuitivnim\u00a0odgovaranjem na pitanja. Najva\u017eniji rezultat ovog testiranja jest: \u201e\u017dene su sklonije davanju intuitivnih odgovora, dok mu\u0161karci odgovaraju promi\u0161ljenije. Drugim rije\u010dima, ovaj su test, koji ka\u017enjava intuitivno\u00a0mi\u0161ljenje, mu\u0161karci rije\u0161ili bolje od \u017eena.\u201d<\/p>\n<p>Nakon testa, znanstvenici su skenirali ruke sudionika kako bi izmjerili du\u017einu prstiju i izra\u010dunali digitalni omjer.<\/p>\n<p>Rezultati su bili jasni. Mu\u0161karci su bolje rije\u0161ili test kognitivne refleksije, me\u0111utim \u017eene koje su pokazivale \u201emu\u017eevniji\u201d digitalni omjer, odgovorile su na pitanja isto kao mu\u0161karci. To\u010dnije, rezultati su indikatori da je prenatalna izlo\u017eenost testosteronu uzrok refleksivnijem na\u010dinu razmi\u0161ljanja (promi\u0161ljanje). Nadalje, taj je efekt ja\u010di kod \u017eena.<\/p>\n<p>Autori istra\u017eivanja su Antonio Manuel Espina sa Sveu\u010dili\u0161ta Grenada, Antoni Bosch-<span style=\"line-height: 1.5em\">Dom\u00e8nech sa Sveu\u010dili\u0161ta Pompeu Fabra u Barceloni, te\u00a0<\/span><span style=\"line-height: 1.5em\">Pablo Bra\u00f1as-Garza s londonskog Sveu\u010dili\u0161ta Middlesex.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.ugr.es\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">University of Granada<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Takozvana \u201e\u017eenska intuicija\u201d mogla bi imati biolo\u0161ko obja\u0161njenje, povezano ss smanjenom prenatalnom izlo\u017eenosti testosteronu koje \u017eene dobivaju u maternici. To bi moglo uzrokovati intuitivniji stav prema \u017eivotu od mu\u0161karaca. Ovo su rezultati istra\u017eivanja koje su proveli \u0161panjolski znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Grenada, Sveu\u010dili\u0161ta Barcelona Pompeu Fabra, te londonskog Sveu\u010dili\u0161ta Middlesex. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Psychoneuroendocrinology. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[18087,16493],"class_list":["post-21023144","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-intuicija","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023144\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}