{"id":21023182,"date":"2014-05-07T22:18:38","date_gmt":"2014-05-07T20:18:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023182"},"modified":"2016-12-02T13:40:14","modified_gmt":"2016-12-02T12:40:14","slug":"potvrden-novi-117-kemijski-element","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/potvrden-novi-117-kemijski-element\/","title":{"rendered":"Potvr\u0111en novi 117. kemijski element"},"content":{"rendered":"<p>Periodni sustav elemenata pro\u0161iruje se s potvrdom otkri\u0107a novog elementa kojeg tek treba imenovati. Zasad se zna pod jednostavnim imenom element 117, iako je ostao i populariziran naziv ununseptij.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21023186\" alt=\"4098480489\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/05\/4098480489.gif\" width=\"718\" height=\"437\" \/><\/p>\n<p>Suradnja Rusa i Amerikanaca 2010. godine dovela je do proizvodnje atoma s 117 protona i popunila je rupu u periodnom sustavu elemenata koja je nastala kad je otkriven element 118 \u010detiri godine ranije. Me\u0111utim, Unija \u010diste i primijenjene kemije (eng<em>. Union of Pure and Applied Chemistry<\/em>) zahtijeva potvrdu dva nezavisna tima prije nego \u0161to se ti elementi dodaju periodnom sustavu elemenata. Nakon \u010detiri godine, napokon je potvr\u0111eno postojanje tog elementa.<\/p>\n<p>\u201eProizvodnja elementa 117 je apsolutna granica onog \u0161to je zasad mogu\u0107e proizvesti,&#8221; obja\u0161njava profesor David Hinde, jedan od autora istra\u017eivanja objavljenog u \u010dasopisu <em>Physics Review Letters<\/em>. \u201eZbog toga je apsolutni trijumf proizvesti i potvrditi i samo nekoliko atoma tog elementa.\u201d<\/p>\n<p>Hinde je bio \u010dlan tima u GSI laboratoriju u Njema\u010dkoj koji je spojio kalcij 48 i berkelij 249, \u0161to nije bilo jednostavno. Berkelij 249, osim \u0161to je te\u017eak za proizvodnju u zna\u010dajnim koli\u010dinama, ima vijek trajanja otprilike 320 dana. Manje od polovice koli\u010dine proizvedenog berkelija 249 postojat \u0107e du\u017ee od godine dana, te zbog toga prijenos i pro\u010di\u0161\u0107avanje ne mogu \u010dekati. Rezultat spajanja bio je vrlo nestabilan, kao i svi atomi te\u017ei od olova. Promatraju\u0107i emitiranje alfa \u010destica, tim je zaklju\u010dio da je element rezultat dvaju raspadnutih lanaca koji potje\u010du od izotopa 294117 (atoma koji ima 117 protona i 177 neutrona). Jedan od lanaca uklju\u010duje i izotope 270Db i 266Lr, te kasnije dodaje \u010detiri neutrona prija\u0161njem najvi\u0161em izotopu laurencija.<\/p>\n<p>Op\u0107enito, veliki atomi imaju kra\u0107e, polovi\u010dne \u017eivote jer, \u0161to su im mase ve\u0107e, br\u017ee se raspadaju uslijed radijacije. Me\u0111utim, koncept <em>otoka stabilnosti<\/em> zaista postoji. U nuklearnoj fizici, <em>otok stabilnosti<\/em> je skup jo\u0161 neotkrivenih izotopa transuranskih elemenata za koje se smatra da su mnogo stabilniji od nekih elemenata s atomskim brojevima bli\u017eim uranu. Za njih se smatra da im se vijek trajanja mjeri u minutama i danima. Prema tome, autori se nadaju da jednosatni polovi\u010dni \u017eivot izotopa 270Db \u201eozna\u010dava va\u017ean korak ka prou\u010davanju dugovje\u010dnije jezgre super te\u0161kih elemenata lociranih na <em>otoku stabilnosti<\/em>\u201d.<\/p>\n<p>Proizvodnja je bila manjkava. Vi\u0161e od 1019 atoma kalcija 48, ne ba\u0161 \u010destog izotopa, povezano je s berkelijem kako bi se proizvelo samo \u010detiri atoma elementa 117. \u201eNo, bez obzira na to, svrha istra\u017eivanja bila je da se element 117 potvrdi i prihvati\u201d, ka\u017ee Hinde.\u00a0Element 117 je zadnji slu\u010daj od \u0161est elemenata koje je otkrio Ujedinjeni institut za nuklearna istra\u017eivanja u Rusiji (eng. Joint Institute fot Nuclear Research). Od njih \u0161est samo je troje potvr\u0111eno, a elementi 113, 115 i 118 zasad nisu potvr\u0111eni, iako se radi na tome.<\/p>\n<p>Tako mali uzorak nam ne omogu\u0107uje mnoga saznanja o kemiji elementa 117. Ununseptij se u periodnom sustavu elemenata smjestio ispod halogenih plinova poput fluora i klora, jer se sposobnost zarobljavanja elektrona, koji ove elemente \u010dine vrlo reaktivnima, smanjuje spu\u0161tanjem po tablici periodnog sustava elemenata. Tu se smjestio jer se smatra da, ako bi se ikada mogla proizvesti dovoljna koli\u010dina ununseptija kako bi se prou\u010davale kemijske reakcije, vjerojatno bi gubio elektrone, a ne bi ih privla\u010dio.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, Hinde ima i ve\u0107i san od ovog, pa ka\u017ee: \u201eVeliko pitanje je zapravo kako mo\u017eemo proizvesti elemente 119 i 120?\u201d Me\u0111utim, kako bi se to omogu\u0107ilo, treba se prona\u0107i jo\u0161 te\u017ei izotop od kalcija 48. Hinde trenutno radi na identificiranju najboljeg kandidata.<\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.iflscience.com\/chemistry\/new-element-confirmed\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">IFLS<\/a><\/em><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Periodni sustav elemenata pro\u0161iruje se s potvrdom otkri\u0107a novog elementa kojeg tek treba imenovati. Zasad se zna pod jednostavnim imenom element 117, iako je ostao i populariziran naziv ununseptij. Suradnja Rusa i Amerikanaca 2010. godine dovela je do proizvodnje atoma s 117 protona i popunila je rupu u periodnom sustavu elemenata koja je nastala kad [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023186,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[18930],"class_list":["post-21023182","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-periodni-sustav-elemenata"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023182","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023182"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023182\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}