{"id":21023213,"date":"2023-07-13T17:45:00","date_gmt":"2023-07-13T15:45:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023213"},"modified":"2023-07-13T19:59:38","modified_gmt":"2023-07-13T17:59:38","slug":"nizi-muskarci-dulje-zive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nizi-muskarci-dulje-zive\/","title":{"rendered":"Ni\u017ei mu\u0161karci \u017eive dulje?"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema istra\u017eivanju provedenom od strane Kuakini Honolulu Programa za srce (HHP) i Kuakini Honolulu-Azija Starosne studije (HAAS), ni\u017ei rast i dulji \u017eivot izravno su povezani kod Japanaca.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePodijelili smo mu\u0161karce u dvije grupe \u2013 one koji su su bili 158 cm i ni\u017ei i one koji su bili 163 cm i vi\u0161i\u201d, objasnio je dr. Bradley Willcox, jedan od voditelja istra\u017eivanja i profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Hawaii (UH), \u0161kola John A. Burns, Odjel za gerijatrijsku medicinu. \u201eNajdulje su \u017eivjeli mu\u0161karci ni\u017ei od 158 cm. Ovu pojavu smo mogli vidjeti u velikom rasponu od 153 cm do 183 cm visine. \u0160to su mu\u0161karci bili vi\u0161i, to su kra\u0107e \u017eivjeli.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Na istra\u017eivanju, \u010diji su rezultati objavljeni u recenziranom medicinskom \u010dasopisu PLOS ONE, sudjelovali su istra\u017eiva\u010di iz Kuakini Medicinskog centra, UH Medicinske \u0161kole John A. Burns i Ameri\u010dke udruge veterana.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su pokazali da ni\u017ei mu\u0161karci \u010de\u0161\u0107e imaju protektivni oblik gena dugovje\u010dnosti, FOX03, \u0161to rezultira sitnijom tjelesnom gra\u0111om tijekom ranog razvoja i duljim \u017eivotnim vijekom. Tako\u0111er, \u010de\u0161\u0107e su imali ni\u017ei nivo inzulina u krvi i rje\u0111e <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/preradena-hrana-povecava-rizik-od-pojave-karcinoma\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">obolijevali od raka<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOva studija po prvi put dokazuje da je i tjelesna gra\u0111a povezana s genom FOX03\u201d, dodao je dr. Willcox. \u201eZnali smo za to kod \u017eivotinjskih modela starenja. Nismo znali da je isto tako i kod ljudi. Istu ili vrlo sli\u010dnu pojavu na\u0161li smo kod mi\u0161eva, obli\u0107a, muha, \u010dak i plijesan ima svoju ina\u010dicu ovog gena, i kod svake od ovih vrsta ovaj gen ima va\u017enu ulogu u dugovje\u010dnosti.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Willcox je naglasio da ne postoji odre\u0111ena visina ili dob koja bi trebala predstavljati gornju granicu u istra\u017eivanju, jer \u201ebez obzira na to koliko ste visoki, jo\u0161 uvijek mo\u017eete voditi zdrav na\u010din \u017eivota\u201d i tako neutralizirati razliku izme\u0111u posjedovanja tipi\u010dnog FOX03 gena i njegove ina\u010dice koja produ\u017eava dugovje\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje Kuakini HHP-a zapo\u010delo je 1965. na 8006 Amerikanaca japanskog podrijetla ro\u0111enih izme\u0111u 1900. i 1919. godine. \u017divotni stilovi i zdravstveni uvjeti \u017eivota pozorno su pra\u0107eni tijekom dugogodi\u0161njeg istra\u017eivanja. Studija Kuakini HHP-a jedina je longitudinalna studija japansko-ameri\u010dkih mu\u0161karaca koja je skupljala i epidemiolo\u0161ke i klini\u010dke podatke za te skupine tijekom skoro pedeset godina. Ovo je jedini istra\u017eiva\u010dki program na svjetskoj razini koji je odr\u017eavao sveobuhvatnu longitudinalnu bazu podataka s demografskim, medicinskim i informacijama o \u017eivotnim stilovima, te o podacima prikupljenim iz biolo\u0161kih uzoraka na tako velikoj skupini starijih ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJedan od razloga zbog kojih je Honolulu savr\u0161en za ovu vrstu istra\u017eivanja jest to \u0161to je to savezna dr\u017eava s najdugovje\u010dnijim stanovni\u0161tvom, te je ve\u0107ina pripadnika ostala \u017eivjeti na Havajima, nisu se raselili.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Otprilike 1200 mu\u0161karaca sudionika ove studije \u017eivjelo je preko 90 i 100 godina, dok otprilike njih 250 i danas \u017eivi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor:&nbsp;<a href=\"http:\/\/manoa.hawaii.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"nofollow noopener noreferrer\">University of Hawaii at Manoa<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema istra\u017eivanju provedenom od strane Kuakini Honolulu Programa za srce (HHP) i Kuakini Honolulu-Azija Starosne studije (HAAS), ni\u017ei rast i dulji \u017eivot izravno su povezani kod Japanaca. \u201ePodijelili smo mu\u0161karce u dvije grupe \u2013 one koji su su bili 158 cm i ni\u017ei i one koji su bili 163 cm i vi\u0161i\u201d, objasnio je dr. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067424,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16751,18516,23424,23425],"class_list":["post-21023213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-dugovjecnost","tag-istrazivanje","tag-muskarci-2","tag-visina"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023213"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067425,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023213\/revisions\/21067425"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067424"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}