![\"rijeka-sava\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/05\/rijeka-sava.jpg\")
<\/p>\nKada se dogodi katastrofa poput poplave u Slavoniji, svi bi tra\u017eili Pedra koji mora visjeti. No do najve\u0107e poplave u Hrvatskoj doveo je niz faktora. \u010cinjenica je da zbog globalnog zatopljenja vremenske prilike postaju sve ekstremnije, a dosada\u0161nja stogodi\u0161nja praksa obrane od poplava, \u010dini se, bila je potpuno pogre\u0161na.<\/p>\n
<\/p>\n
Rijeka Sava zajedno s pritokama ima 1.800 kilometara nasipa. Za razliku od poplava gdje se prstom upire u Hrvatske vode, jer je rijeka naplavila podru\u010dja na kojima nasipa nema, u Slavoniji je do\u0161lo do katastrofe zbog pucanja nasipa u Rajevom selu i na jo\u0161 nekoliko mjesta. Za sada nema novih pucanja, no opasnost je i dalje prisutna s obzirom na to da su nasipi natopljeni te \u0107e jo\u0161 danima morati podnositi rekordnu koli\u010dinu vode.<\/p>\n
\u2018Poplave su uvijek postojale i uvijek \u0107e ih biti, a zbog \u010dega nastaju? Prvo, kada su hidrolo\u0161ki uvjeti prema\u0161eni u odnosu na ono na \u0161to je sustav za\u0161tite od poplava projektiran. Ovo u Slavoniji primjer je toga; ovakav ciklonalni sustav neuobi\u010dajen je kod nas. Druga stvar je otkazivanje elemenata sustava za\u0161tite od poplava. Tisu\u0107e kilometara nasipa nemogu\u0107e je jednako odr\u017eavati. Uvijek mo\u017ee do\u0107i do prodora\u2019, obja\u0161njava prof. dr. sc. Neven Kuspili\u0107 s Gra\u0111evinskog fakulteta u Zagrebu.Napominje da je Hrvatska prihvatila i ugradila u Zakon o vodama europsku direktivu za upravljanje poplavnim rizicima. Ona se odnosi na aplikaciju mjera koje nisu nu\u017eno izgradnja velikih nasipa. Treba se usredoto\u010diti na netehni\u010dke mjere. Kuspili\u0107 smatra kako je organizacija i rad Hrvatskih voda zadovoljavaju\u0107i, jer da nije tako, situacija bi bila i gora.<\/p>\n
Za\u010depljeni odvodni kanali koje se obi\u010dno spominju kada do\u0111e od velikih poplava, u ovom slu\u010daju nemaju veze s razmjerom poplave. Tu je osnovni problem prodor vode iz Save, a starost nasipa definitivno ima utjecaj. \u2018Imamo tisu\u0107e kilometara nasipa, pa kada pukne na jednom mjestu, radi velike \u0161tete po principu najslabije karike u lancu\u2019, tuma\u010di Kuspili\u0107.<\/p>\n
Hrvatske vode zato prate stanje nasipa, zna se koje su to\u010dke slabije i onda se na tim mjestima rade nadvi\u0161enja. \u2018Uz toliku du\u017einu starih nasipa u velikim ste problemima. Treba nastaviti s izgradnjom i odr\u017eavanjem i mo\u017eda poja\u010dati akcije vezane za primjenu europske direktive\u2019, zaklju\u010duje.<\/p>\n
Dipl. ing. Goran \u0160afarek, suvoditelj projekta Rijeke Hrvatske, nagla\u0161ava kako nitko pojedina\u010dno nije kriv za katastrofalne poplave, ve\u0107 je kriv kompletan krivi pristup za\u0161tite od poplava koji se intenzivno provodi u posljednjih stotinjak godina.<\/p>\n
\u2018Cijeli je sustav do\u0161ao do kolapsa, ljudska djelatnost dovela je do toga da trpimo sve ve\u0107e \u0161tete od poplava, klimatske promjene dovode do ekstrema i za to se moramo pripremiti\u2019, napominje. Zna\u010di, sve \u0161to je do danas ra\u0111eno, ra\u0111eno je pogre\u0161no.<\/p>\n
![\"48909840984809\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/05\/48909840984809-720x509.jpg\")
<\/p>\n
\u2018Deforestacija u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda, umjesto danima, sada putuje prema nizinama svega satima. Regulacija planinskih i brdskih potoka i rje\u010dica i tokova tako\u0111er ubrzava ovaj proces. Sustavna regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale, sje\u010da obalne vegetacije, u\u010dvr\u0161\u0107ivanje obala dalje pogor\u0161ava problem. Prirodna poplavna podru\u010dja odvajaju se od rijeka, isu\u0161uju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korita ne mogu primiti ogromne koli\u010dine vode i samo je pitanje gdje \u0107e se razliti.<\/p>\n
Iskapanje pijeska i \u0161ljunka tako\u0111er uvelike doprinosi uni\u0161tavanju rijeka. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je lo\u0161a, jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima, pogotovo inim u najni\u017eim podru\u010djima\u2019, poja\u0161njava. \u2018Sava je nizinska rijeka i regulacijom je nestalo meandara, osim na dijelu kod \u017dupanje. \u2018Ta voda nema kamo, to je klju\u010d problema\u2019, dodaje. Dakle, nasipi nisu nu\u017eno najbolje rje\u0161enje. Kada se ve\u0107 grade, ka\u017ee \u0160afarek, trebaju se graditi dalje od same rijeke kako bi se ona mogla kontrolirano izlijevati.<\/p>\n
Ovako su, ka\u017ee, ljudi pod izlikom la\u017ene sigurnosti naseljavani na podru\u010dja na kojima nisu sigurni. \u2018Jedino razumno rje\u0161enje obrane od poplava jest vra\u0107anje rijeka u prirodno stanje, odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i mo\u010dvarnih podru\u010dja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Klju\u010d je rje\u0161enja \u0161to vi\u0161e odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo \u0161to br\u017ee provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izlijeva u prirodne retencije\u2019, obja\u0161njava.<\/p>\n
Ovaj sustav obrane od poplava jednostavno je do\u017eivio kolaps i vi\u0161e ne funkcionira. Treba nam novi, moderni pristup. Europska unija ula\u017ee u takve projekte. U Austriji je ulo\u017eeno preko 50 milijuna eura u revitalizaciju rijeka. Primjer toga je i zahvat na Dravi u austrijskoj pokrajini Koru\u0161koj. Evo jednog modernog primjera obrane od poplava uz pomo\u0107 metalnih barijera<\/a>.<\/p>\n![\"39089383\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/05\/39089383.jpg\")
<\/p>\n