{"id":21023252,"date":"2014-05-26T12:56:58","date_gmt":"2014-05-26T10:56:58","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023252"},"modified":"2016-10-27T23:35:59","modified_gmt":"2016-10-27T21:35:59","slug":"zasto-pjevamo-pogresne-rijeci-pjesama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-pjevamo-pogresne-rijeci-pjesama\/","title":{"rendered":"Za\u0161to pjevamo pogre\u0161ne rije\u010di pjesama?"},"content":{"rendered":"
\"Creedence

Creedence Clearwater Revival<\/p><\/div>\n

Mo\u017eete li vjerovati da zaista postoji slu\u017ebeni termin za slu\u010daj kada rije\u010di odre\u0111ene pjesme pogre\u0161no \u010dujemo i onda ih cijelo vrijeme pjevamo jednako tako \u2013 pogre\u0161no? Primjerice, kada u pjesmi Bad moon rising<\/i> grupe <\/span>Creedence Clearwater Revival<\/i> stihove \u201eThere’s a bad moon on the rise\u201d protuma\u010dite kao upute do kupaonice pa pjevate \u201eThere’s a bathroom on the right\u201d. Takvi i drugi sli\u010dni (pogre\u0161ni) primjeri nazivaju se <\/span>mondegreens<\/i>, a njihovo prou\u010davanje mo\u017ee imati pravi psiholo\u0161ki zna\u010daj.<\/span><\/p>\n

Svi smo barem jednom do\u017eivjeli takve neugodne trenutke. Grupa prijatelja zajedno pjeva, i odjednom netko ka\u017ee neku krivu rije\u010d. Zatim se svi me\u0111usobno pogledavaju pitaju\u0107i se kako je ta osoba mogla \u010duti tako pogre\u0161ne rije\u010di pjesme. Takvi su sitni nesporazumi relativno \u010desti, ali ve\u0107ina ljudi ne zna da postoji slu\u017ebeni naziv za njih koji potje\u010de iz popularnog eseja Sylvie Wright u kojemu se ona prisje\u0107a kako joj je majka \u010ditala poeziju. Jedan od stihova pjesme koju joj je \u010ditala glasio je: \u201eYe Highlands and ye Lowlands, oh, where hae ye been? They hae slain the Earl o’ Moray, and Lady Mondegreen\u201d. Dakako, \u010ditatelju \u0107e biti drago \u0161to je gospo\u0111a Mondegreen po\u0161te\u0111ena ubojstva, ali samo zato \u0161to nikada nije niti postojala budu\u0107i da posljednji stih zapravo glasi: \u201eand laid him on the green\u201d. Upravo je zato Sylvia Wright za takve rije\u010di pjesama koje slu\u0161ateljima bolje zvu\u010de odlu\u010dila smisliti poseban naziv. Koji jednako tako dobro zvu\u010di \u2013 mondegreens<\/i>.<\/p>\n

Mondegreens<\/i> je \u010desto rezultat na\u0161eg iskustva, odnosno, nedostatka istog. Premda pogre\u0161ne i premda nam zvu\u010de poluuvjerljivo, svejedno ih prihva\u0107amo jer nam nedostaje iskustva da shvatimo one prave rije\u010di. Djeca su, dakako, najsklonija takvim pogre\u0161kama jer ona i u\u010de nove rije\u010di upravo putem sluha. Tako\u0111er, nedostaje im i iskustva, pa \u0107e tako tek s vremenom, kada nekoliko puta \u010duju odre\u0111enu rije\u010d, shvatiti njezino zna\u010denje, odnosno, shvatiti da ista nema smisleno zna\u010denje.<\/p>\n

Znanstvenici su utvrdili kako zapravo sami sebe zavaramo da smo \u010duli ba\u0161 ono \u0161to je na\u0161e uho prepoznalo, iako te rije\u010di nemaju previ\u0161e smisla. Kako bismo uspostavili zna\u010denje te dali pjesmi smisao, potrebne su nam odre\u0111ene poznate rije\u010di. Ukoliko ne uspijemo razaznati takve poznate rije\u010di, njihovo mjesto tada preuzimaju mondegreens<\/i> rije\u010di pru\u017eaju\u0107i nam osje\u0107aj la\u017ene poznatosti i dovode\u0107i nas u situaciju u kojoj pjevamo potpuno pogre\u0161ne rije\u010di pjesama.<\/p>\n

Izvor:\u00a0Discovery<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eete li vjerovati da zaista postoji slu\u017ebeni termin za slu\u010daj kada rije\u010di odre\u0111ene pjesme pogre\u0161no \u010dujemo i onda ih cijelo vrijeme pjevamo jednako tako \u2013 pogre\u0161no? Primjerice, kada u pjesmi Bad moon rising grupe Creedence Clearwater Revival stihove \u201eThere’s a bad moon on the rise\u201d protuma\u010dite kao upute do kupaonice pa pjevate \u201eThere’s a bathroom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023257,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[],"class_list":["post-21023252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023252"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023252\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}