{"id":21023296,"date":"2014-06-09T19:59:42","date_gmt":"2014-06-09T17:59:42","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023296"},"modified":"2020-10-15T16:15:45","modified_gmt":"2020-10-15T14:15:45","slug":"izlazna-strategija-mozemo-li-stvoriti-novi-dom-u-suncevom-sustavu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/izlazna-strategija-mozemo-li-stvoriti-novi-dom-u-suncevom-sustavu\/","title":{"rendered":"Izlazna strategija \u2013 mo\u017eemo li stvoriti novi dom u Sun\u010devom sustavu?"},"content":{"rendered":"

\"33389039803980\"<\/p>\n

Recept za stvaranje planeta pogodnog za \u017eivot za\u010du\u0111uju\u0107e je jednostavan: dodaj vodu i atmosferske plinove. Mars ima oboje \u2013 relikvije preostale otprije 4 milijarde godina kada je planet bio topao i mokar.<\/p>\n

\u201eKada govorimo o Marsu, teraformiranje vi\u0161e nije dio znanstvene fantastike\u201d<\/span>, navodi Chris McKay, astrobiolog iz NASA-e. Ljudi bi mogli zagrijati planet i podebljati atmosferu u nekoliko desetlje\u0107a, no proizvodnja potrebne koli\u010dine kisika za disanje potrajala bi 100 000 godina s dana\u0161njom \u201etehnologijom\u201d<\/span>, tj. biljkama. Nove tehnologije bi u teoriji to mogle ubrzati. \u201e\u017divot od uzgoja bit \u0107e esencijalan za istra\u017eiva\u010de daleko od Zemlje, no trebamo shvatiti kako to izvesti\u201d<\/span>, navodi Laurie Leshin, geokemi\u010darka na misiji Curiosity.<\/p>\n

Tijek procesa:<\/strong><\/p>\n

1. korak \u2013 pove\u0107anje temperature:<\/strong><\/p>\n

Temperatura na Marsu kre\u0107e se oko\u00a0\u2013 60 \u00b0C, no mogli bismo je pove\u0107ati unosom stakleni\u010dkih plinova. \u201eZnamo kako zagrijati planet\u201d<\/span>, navodi McKay, \u201ei to \u010dini Mars pogodnim za teraformiranje.\u201d<\/span> Zemlja na Marsu sadr\u017ei gra\u0111evne blokove PFC koje bi mogli vaditi pomo\u0107u visoke temperature u tvornicama. Pumpanjem PFC spojeva u atmosferu po\u010delo bi zagrijavanje koje bi postepeno topilo zale\u0111enu povr\u0161inu i tako u atmosferu slalo ugljik dioksid. Oslobo\u0111eni CO2 ubrzao bi zagrijavanje preko efekta staklenika, isto kao i na Zemlji.<\/p>\n

2. korak\u00a0\u2013 stvaranje atmosfere:<\/strong><\/p>\n

Dana\u0161nja Marsova atmosfera samo je 1 % debljine Zemljine atmosfere, no znanstvenici smatraju kako je nekad bila puno deblja. Podebljavanje atmosfere na 30 % bilo bi dovoljno da se voda odr\u017ei u teku\u0107em stanju. U studenom \u0107e satelit Maven pokupiti uzorak gornjeg dijela atmosfere da se utvrdi kako su plinovi pobjegli. \u201eAko je CO2 reagirao s elementima na povr\u0161ini Marsa i tako ostao zarobljen u tlu, to bi se pokazalo pogubnim za teraformiranje, po\u0161to bi ista sudbina sna\u0161la plinove koje bi mi oslobodili\u201d<\/span>, navodi Bruce Jakosky, voditelj projekta Maven. No, ako su plinove uni\u0161tile ultraljubi\u010daste zrake ili solarni vjetrovi, postoji mogu\u0107nost za obnavljanje atmosfere. Ti su procesi bili mnogo ja\u010di u povijesti kada je Sunce bilo mla\u0111e.<\/p>\n

3. korak \u2013 ispu\u0161tanje vode:<\/strong><\/p>\n

Crveni planet mo\u017eda izgleda isu\u0161eno, no vi\u0161e misija potvrdilo je da sadr\u017ei mnogo vode. Slike satelita Mars Reconnaissance Orbitera ukazuju na oblike koji bi mogli sugerirati kako oko ekvatora u prolje\u0107e i ljeto te\u010de voda. Radari u orbiti ukazuju na to da se u podzemlju mo\u017eda nalaze ogromni rezervoari vode. \u010cinjenica je da je istra\u017eiva\u010dki robot Curiosity potvrdio da kubi\u010dna stopa zemlje na Marsu sadr\u017ei oko litru vode. Jednom kada bi se voda otopila, mogla bi se skupljati u rezervoare i slu\u017eiti za pi\u0107e i navodnjavanje. Eventualno, vodeni ciklus bi odr\u017eavao biljke i zapo\u010deo ki\u0161u.<\/p>\n

Izvor: PopSci<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Recept za stvaranje planeta pogodnog za \u017eivot za\u010du\u0111uju\u0107e je jednostavan: dodaj vodu i atmosferske plinove. Mars ima oboje \u2013 relikvije preostale otprije 4 milijarde godina kada je planet bio topao i mokar. \u201eKada govorimo o Marsu, teraformiranje vi\u0161e nije dio znanstvene fantastike\u201d, navodi Chris McKay, astrobiolog iz NASA-e. Ljudi bi mogli zagrijati planet i podebljati […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023488,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16490,16565],"class_list":["post-21023296","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-mars","tag-suncev-sustav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023296","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023296"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023296\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}