{"id":21023310,"date":"2014-06-08T10:24:42","date_gmt":"2014-06-08T08:24:42","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023310"},"modified":"2021-03-27T11:24:00","modified_gmt":"2021-03-27T10:24:00","slug":"kad-cemo-postati-transhumani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kad-cemo-postati-transhumani\/","title":{"rendered":"Kad \u0107emo postati transhumani?"},"content":{"rendered":"<p>Budu\u0107nost je nemogu\u0107e predvidjeti. Ali ta \u010dinjenica ne\u0107e sprije\u010diti ljude da poku\u0161avaju. Mo\u017eemo se u najmanju ruku praviti da znamo gdje \u017eelimo vidjeti \u010dovje\u010danstvo u budu\u0107nosti. Njegujemo nadu da su zakoni koje donosimo, tehnologije koje otkrivamo, na\u0161e dru\u0161tvene navike i na\u010dini mi\u0161ljenja, male silnice \u0161to, kad se s vremenom kombiniraju, pokre\u0107u na\u0161u vrstu prema boljoj budu\u0107nosti. Pitanje je, kako \u0107emo znati da li doista napredujemo?<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21023311\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/06\/8484809409.jpeg\" alt=\"B0005629 Human eye\" width=\"600\" height=\"371\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/06\/8484809409.jpeg 600w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/06\/8484809409-300x186.jpeg 300w\" sizes=\"(max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/p>\n<p>Zagovaratelji transhumanizma raspravljaju u prilog budu\u0107nosti koju \u0107e obilje\u017eiti stvari kao \u0161to su tijela koja ne stare, transcendentna iskustva i vanserijski umovi. Ne podr\u017eava svatko svaki aspekt transhumanizma, no iznenadili bi se kako nas lijepo teku\u0107e politi\u010dke borbe i tehnolo\u0161ki progres upravljaju prema transhumanoj budu\u0107nosti (kurziv u izvorniku, op. KT). Kod transhumanizma nije rije\u010d samo o kibernetici i robotskim tijelima. Da bi on postao stvarnost tehnolo\u0161ki i biolo\u0161ki napredak trebaju pratiti dru\u0161tveni i politi\u010dki koraci naprijed.<\/p>\n<p>Ali kako \u0107emo znati da su dijelovi slagalice kona\u010dno do\u0161li na svoja mjesta? Na to pitanje poku\u0161avam odgovoriti jo\u0161 od kad je Tyler Cowen iz Marginal revolution od \u010ditatelja dobio slijede\u0107e pitanje: Koji su to\u010dno uvjeti za to da se \u201etranshumanizam\u201c smatra dosegnutim?\u201c Nastoje\u0107i odgovoriti na ovo pitanje, odgovaram navode\u0107i ono \u0161to vidim kao tri glavna pokazatelja:<\/p>\n<p>1. Medicinske modifikacije koje permanentno izmjenjuju ili zamjenjuju ljudske tjelesne funkcije postaju uobi\u010dajene.<br \/>\n2. U na\u0161em dru\u0161tvenom razumijevanju proces starenja gubi \u201eobilje\u017eje nu\u017enosti\u201c i dru\u0161tvo ga po\u010dinje tretirati kao bolest.<br \/>\n3. Rasprava o pravima o tome koga sve ubrajamo u ljude (npr. trebaju li homoseksualci imati pravo na brak?) pomi\u010de se u dovoljno fleksibilan sistem da obuhvati i svjesna ne-ljudska bi\u0107a.<\/p>\n<p>Dok sam pipaju\u0107i u intelektualnoj tami tra\u017eio ove tri to\u010dke, postalo mi je jasno kako su konkretna tehnologija i na\u010dini njezina funkcioniranja neva\u017eni. Umjesto toga, moramo doku\u010diti kako tehnologija mo\u017ee promijeniti na\u0161e \u017eivote. Za razliku od zloglasnog \u201ejetpacka\u201c koji je obilje\u017eio futurologiju 20. stolje\u0107a, danas trebamo opse\u017enije pokazatelje napretka. Slijedi sedam stvari koje treba o\u010dekivati u nastupaju\u0107im stolje\u0107ima, a koje \u0107e pokazati da je transhumanizam nastupio.<\/p>\n<p>Kad razmi\u0161ljamo o budu\u0107nosti, mislimo o tehnologiji. No pre\u010desto, mi razmi\u0161ljamo o zapravo besmislenoj tehnologiji \u2013 lete\u0107im automobilima i patikama koje se same ve\u017eu ili laserskim pi\u0161toljima. Takve stvari ne\u0107e promijeniti na\u010din na koji se doga\u0111a \u017eivot. Ne na na\u010din na koji su ga izmijenili ma\u0161ina za ve\u0161 ili mobitel. To su pravi izumi. U tom duhu ja shva\u0107am pokazatelje transhumanizma. Bitno je to kako tehnologija mijenja definiciju \u201enormalnog\u201c ljudskog bi\u0107a. Razmi\u0161ljajte o tome na slijede\u0107i na\u010din: bilo koji me\u0111u pokazateljima je ostvaren tek onda kad barem nekoliko ljudi s kojima imate posla bilo kojeg dana koristi danu tehnologiju. S tim na umu, predla\u017eem slijede\u0107ih sedam promjena kao pokazatelje da je transhumano stanje postignuto.<\/p>\n<p><strong>1. Proteze postaju po\u017eeljnije od vlastitih organa i udova:<\/strong> Pojava proteza i implantata za organe i udove koji su jednako dobri ili bolji nego prirodni. Precizan pokazatelj kvalitete proteza bile bi dobrovoljne amputacije. Oni koji koriste proteze natjecali bi se s onima koji ih nemaju u fizi\u010dkim perfomansama i atletskim natjecanjima, ili bi \u010dak u njima pobje\u0111ivali. Ovdje uklju\u010dujemo slu\u0161ne i opti\u010dke implantate, bioni\u010dke udove i umjetne organe \u0161to bi bili funkcionalni unutar ljudske vrste i masovno dostupni. Glavni dru\u0161tveni pokazatelj tu bi bila zastarjelost terminologije \u0161to se odnosi na \u201einvalidnost\u201c i \u201ehendikepiranost\u201c. Ako ikad po\u017eelite zamijeniti svoju ro\u0111enu ruku kibernetskom, mo\u017eete slobodno maknuti kva\u010dicu iz ove kutije na va\u0161oj transhumanoj check-listi.<\/p>\n<p><strong>2. Bolji mozgovi:<\/strong> Na\u0161e spoznajne mo\u0107i mo\u017eemo pobolj\u0161ati na tri na\u010dina. Poredani po vjerojatnosti njihove dru\u0161tvene primjene u bliskoj budu\u0107nosti to su: lijekovi za pobolj\u0161anje percepcije, genetski in\u017eenjering ili neuro-implantati\/zamjenski cyber-mozgovi. Na jutro kad se prosje\u010dna osoba ustane, skuha kavu i \u010dvakne stimulant jak kao modafinil \u2013 ili \u010dak ja\u010di \u2013 smatrajte ovaj uvjet zadovoljenim. Genetski in\u017eenjering i cyber-mozgovi predstavljat \u0107e pobolj\u0161anja u stupnju i funkciji, ali ne i u svrsi. \u010cim ne\u0161to od toga dvoga u\u0111e u svakodnevicu imat \u0107emo pokazatelj da vi\u0161e ne razumijevamo geneti\u010dku i fenotipsku lutriju iz koje nastaje inteligencija kao \u201evaranje\u201c.<\/p>\n<p><strong>3. Umjetna asistencija:<\/strong> Umjetna inteligencija (AI) i nadogra\u0111ena stvarnost (engl. Augmented Reality \u2013 AR) integrirane u osobno, svakodnevno pona\u0161anje. Jednako kao \u0161to su Google pretraga i Wikipedia izmijenili na\u010din istra\u017eivanja i pam\u0107enja, AI i AR mogli bi izmijeniti na\u010dine na koji mislimo i djelujemo. Dedal iz Deus Ex-a i Jarvis iz Iron Man-a odli\u010dan su primjer polo\u017eenog Turing testa (ne mo\u017ee ih se razlikovati od ljudske inteligencije) kod likova koji su pomo\u0107nici i sekundarni umovi glavnim likovima u igri. Gledajte to ovako: dolazite na koktel zabavu. Va\u0161 cyber-mozak poma\u017ee vam analiziraju\u0107i svako lice u prostoriji i bira one ljude koji su prema va\u0161im preferencijama socijalno bitni. Koriste\u0107i AR projiciran na opti\u010dke implantate, AI ozna\u010dava svaku osobu u vidnom polju i, kako se pribli\u017eavate, prikazuje opis njezinih glavnih interesa i njezin osobni tip. Prenesite sad ovaj primjer na sve ostalo. Bilo da je rije\u010d o ro\u0161tilju ili presa\u0111ivanju srca, AI asistencija uz AR su\u010delje radikalno \u0107e izmijeniti ljudsko funkcioniranje. Onda kad ve\u0107ina ljudi bude imala AI savjetnika pored sebe da analizira situaciju i pru\u017ea im upute kroz implantate, mo\u017eete zaklju\u010diti da smo korak bli\u017ee transhumanom stanju.<\/p>\n<p><strong>4. Nevjerojatna prosje\u010dna dob:<\/strong> Krajnji je cilj zdravstvene skrbi da ljudi \u017eive maksimalno dugo i zdravo. Bilo da \u0107e do toga do\u0107i putem nanotehnologije ili genetskog in\u017eenjeringa, ili pak sinteti\u010dkih organa, potpuno je irelevantno. Va\u017eno je to da \u0107e ljudi sporije starjeti, biti zdraviji ve\u0107i dio njihova \u017eivota, te da \u0107e \u017eivjeti preko 120 godina. Na\u0161e \u0107e dru\u0161tveno razumijevanje starenja izgubiti \u201eobilje\u017eje nu\u017enosti\u201c i dru\u0161tvo \u0107e po\u010deti promatrati starenje kao bolest s kojom treba iza\u0107i na kraj. Kada prosje\u010dni \u017eivotni vijek prije\u0111e 120 godina, bit \u0107e postignut uvjet transhumane dugovje\u010dnosti.<\/p>\n<p><strong>5. Odgovorna reprodukcija:<\/strong> Ra\u0111anje \u0107e djece biti promatrano isklju\u010divo u svjetlu odgovornosti. Ljudska reprodukcija u ovom trenutku nije vrijedna izraza \u201eprokreacija\u201c. Jer prokreacija podrazumijeva planiranu kreaciju i svjesno podizanje novoro\u0111enog ljudskog \u017eivog bi\u0107a. Kako stvari stoje svatko kome je priroda dala neophodnu biolo\u0161ku opremu mo\u017ee slu\u010dajno okotiti mladun\u010de i, osim u slu\u010daju ekstremnog fizi\u010dkog zapostavljanja, slobodno ga pustiti da se razvije u nasumi\u010dnom i razvojno \u0161tetnom pravcu. Djeca \u2013 ljudska bi\u0107a uop\u0107e \u2013 zaslu\u017euju bolje. Odgovorna \u0107e reprodukcija zahtijevati, ponajprije bolju kontracepciju za mu\u0161karce i \u017eene. Abortusi \u0107e biti rezervirani za rijetke slu\u010dajne trudno\u0107e i\/ili one koje prijete \u017eivotu majke. Onaj tko se odlu\u010di reproducirati u\u010dinit \u0107e to pomo\u0107u tehnologija za pomo\u0107 pri reprodukciji koje \u0107e osigurati da \u010din bude plod svjesne i slobodne odluke. Nadalje, genetske modifikacije, zdravstveni nadzor, i, na koncu, sinteti\u010dke maternice omogu\u0107it \u0107e djetetu najbolje uvjete za dobar \u017eivot jednom kad se rodi. Licenciranje roditelja moglo bi postati dio ovog procesa; liberalizacija usvajanja i surogat-maj\u010dinstva svakako \u0107e se ozakoniti. Kada se globalni natalitet stabilizira u to\u010dci koja odgovara broju zamjena postoje\u0107ih jedinki, tehnologije za pomo\u0107 pri reprodukciji postanu \u010de\u0161\u0107i izbor od prirodnog za\u010de\u0107a, a odgovorno podizanje djece do\u0111e na ve\u0107u cijenu od prirodnog roditeljstva, tada \u0107emo se razmno\u017eavati kao trans-ljudi.<\/p>\n<p><strong>6. Moje tijelo, moj izbor:<\/strong> Legalizacija i regulacija bit \u0107e utemeljene na tjelesnim pravima. Supstancije koje \u0107e se unositi u organizam \u2013 za pobolj\u0161anje percepcije, rekreacijske droge, steroidi i nanotehnologija \u2013 postat \u0107e pravo ali i odgovornost. Djelatnosti kao \u0161to su abortus, potpomognuto samoubojstvo, dobrovoljna amputacija, promjena spola, surogat trudno\u0107a, izmijene tijela, zakonite zajednice odraslih osoba bez obzira na broj pojedinaca, i sporazumne seksualne prakse bit \u0107e za\u0161ti\u0107ene zakonom. Genetska struktura, neurolo\u0161ki sastav, proteze i druge kibernetske modifikacije bit \u0107e ograni\u010deni samo tehnologijom i odlukom pojedinca. Transhumanizam se ne mo\u017ee dogoditi bez zakonskog okvira koji jedinkama ostavlja pravo kontrole nad vlastitim tijelima. Kada sloboda tijela bude za\u0161ti\u0107ena i posve\u0107ena poput slobode govora, transumanizam \u0107e imati slobodu da se razvije.<\/p>\n<p><strong>7. Osobe, ne ljudi:<\/strong> Diskurs o pravima premjestit \u0107e se u sferu osobnosti umjesto zajedni\u010dke ljudskosti. Ve\u0107 sam dokazivao kako se i danas mo\u017ee vidjeti pomak prema takvom mentalitetu. Primjenom evaluacijskog sistema utemeljenog na osobinama poput svijesti, empatije, samosvijesti, upotrebe alata, rje\u0161avanja problema, dru\u0161tvenog pona\u0161anja, jezika i apstraktnog mi\u0161ljenja, \u017eivotinje (uklju\u010duju\u0107i ljude) dobit \u0107e prava u skladu sa stupnjem njihove osobnosti. Ta \u0107e nas prava \u0161titi od scenarija kakav je na djelu u filmu Gattaca, a istodobno \u0107e osigurati prava novih vrsta inteligencije, bilo vanzemaljske, umjetne ili \u017eivotinjske. Kad sive afri\u010dke papige, gorile i dupini dobiju ista prava kao ljudsko nedono\u0161\u010de, znat \u0107emo da je sistem postao transhuman-friendly.<\/p>\n<p>Uzeti svaki za sebe ovi uvjeti su nu\u017eni ali ne i dostatni za postizanje transhumanizma. Oni dostatni mogu postati samo kao cjelina. Ako bi me netko tjerao da naga\u0111am, rekao bih da \u0107e svih sedam uvjeta biti dosegnuto tijekom idu\u0107a dva stolje\u0107a, s tim da su 3 i 4 najudaljeniji. Transhumanizam je jo\u0161 uvijek daleko. Pa ipak, ako imamo na umu ovih sedam uvjeta, mo\u017eemo u najmanju ruku odrediti pribli\u017eavamo li se transhumanoj budu\u0107nosti ili se od nje udaljavamo.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvori: Discover Magazine, <a href=\"http:\/\/kalitribune.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">KaliTribune<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Budu\u0107nost je nemogu\u0107e predvidjeti. Ali ta \u010dinjenica ne\u0107e sprije\u010diti ljude da poku\u0161avaju. Mo\u017eemo se u najmanju ruku praviti da znamo gdje \u017eelimo vidjeti \u010dovje\u010danstvo u budu\u0107nosti. Njegujemo nadu da su zakoni koje donosimo, tehnologije koje otkrivamo, na\u0161e dru\u0161tvene navike i na\u010dini mi\u0161ljenja, male silnice \u0161to, kad se s vremenom kombiniraju, pokre\u0107u na\u0161u vrstu prema boljoj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023311,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[],"class_list":["post-21023310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023310"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023310\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}