{"id":21023336,"date":"2014-06-11T20:32:51","date_gmt":"2014-06-11T18:32:51","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023336"},"modified":"2020-10-15T14:51:06","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:06","slug":"povijest-ljubljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/povijest-ljubljenja\/","title":{"rendered":"Kako je nastalo ljubljenje"},"content":{"rendered":"

Ljubljenje nije univerzalna pojava me\u0111u ljudima, i \u010dak i danas postoje kulture u kojima ono ne postoji. Prema tome, ljubljenje nije uro\u0111eno i intuitivno kao \u0161to nam se \u010desto \u010dini, ve\u0107 izgleda da je ljubljenje nau\u010deno pona\u0161anje koje je evoluiralo od oblika hranjenja \u201e<\/span>usta-na-usta\u201d.\u00a0<\/span><\/p>\n

No, postoje neke moderne kulture uro\u0111enika koje prakticiraju hranjenje \u201e<\/span>usta-na-usta\u201d<\/span>, ali ne i poljupce. Ljubljenje bi moglo biti i kulturalno odre\u0111eni oblik njegovanja, ili u slu\u010dajevima strastvenog i eroti\u010dnog ljubljenja, zamjena i nadomjestak seksualnog odnosa.<\/p>\n

Koji god razlog bio, ljubljenje nije svojstveno samo ljudima. Primati, poput bonobo majmuna, \u010desto se me\u0111usobno ljube; psi i ma\u010dke se me\u0111usobno li\u017eu i nju\u0161kaju, \u010dak se i pu\u017eevi i insekti upu\u0161taju u igru ticala. Mogu\u0107e je da kod \u017eivotinja nije rije\u010d o ljubljenu ve\u0107 o me\u0111usobnoj njezi, nju\u0161kanju i komuniciranju, ali to pona\u0161anje utje\u010de i osna\u017euje povjerenje i povezanost izme\u0111u \u017eivotinja.<\/p>\n

\u010cini se da drevni vedski tekstovi iz stare Indije tako\u0111er govore o ljubljenju, a Kama sutra<\/em>, koja je napisana otprilike oko 2. st., posve\u0107uje cijelo poglavlje na\u010dinima ljubljenja. Neki antropolozi sugeriraju da su Grci eroti\u010dno ljubljenje nau\u010dili od Indijaca kad je Aleksandar Veliki napao Indiju 826. pr. Kr.<\/p>\n

Me\u0111utim, potreba za ljubljenjem mo\u017eda nije nastala u Indiji, ali je vjerojatno nastala prije oralnih korijena vedskih tekstova. U Homerovoj Ilijadi<\/em>, koja je nastala otprilike u 9. st. pr. Kr., trojanski kralj Prijam znakovito ljubi Ahilejevu ruku kako bi vratio sinovo tijelo.<\/p>\n

U svojoj Povijesti <\/em>Herodot pi\u0161e o ljubljenju me\u0111u Perzijcima, koji su osobu jednakog polo\u017eaja pozdravljali poljupcem u usta, a one koji imaju malo ni\u017ei polo\u017eaj, poljupcem u obraz. Tako\u0111er je pisao da su Egip\u0107ani odbijali ljubiti Grke u usta jer su jeli govedinu, a krava je u Egiptu bila sveta \u017eivotinja.<\/p>\n

Ljubljenje se pojavljuje i u Starom zavjetu. Izdaju\u0107i se za Ezava, Jakov poljupcem zavarava slijepog Izaka i tako krade o\u010dev blagoslov. U Pjesmi nad pjesmama<\/em> tako\u0111er se govori o \u201e<\/span>poljupcima ustiju sla\u0111im od vina\u201d<\/span>. Za vrijeme Rimljana, ljubljenje postaje op\u0107eprihva\u0107eno.<\/p>\n

Rimljani su ljubili partnere i ljubavnike, obitelj i prijatelje, ali i vladare. Raspoznavali su i nekoliko vrsta poljubaca: osculum<\/em>\u00a0\u2013<\/span> poljubac u ruku ili obraz, bastum<\/em>\u00a0\u2013<\/span> poljubac u usne, te savolium<\/em>\u00a0\u2013<\/span> strastveni poljubac. Rimski su pjesnici u svojoj poeziji slavili ljubljenje (izme\u0111u ostalih i Ovidije i Katul).<\/p>\n

Rimski poljupci imaju i druga\u010diju svrhu, seksualnu, a ne samo politi\u010dku ili socijalnu. U vremenima velike nepismenosti poljupcem su se potvr\u0111ivali razno razni ugovori (odatle potje\u010de fraza \u201e<\/span>zape\u010datiti poljupcem\u201d<\/span>). Dru\u0161tveni status rimskog gra\u0111anina odre\u0111ivao je dio tijela rimskog cara kojeg smije poljubiti, od stopala do obraza. Parovi su se vjen\u010davali poljupcem kojem svjedo\u010di okupljena obitelj i gosti, obi\u010daj koji se odr\u017eao sve do danas.<\/p>\n

Obi\u010daj se mijenja padom Rima i probojem kr\u0161\u0107anstva. Rani kr\u0161\u0107ani \u010desto su se pozdravljali \u201e<\/span>svetim poljupcem\u201d<\/span>, za koji se vjerovalo da prenosi duh jednog \u010dovjeka drugome. Latinski anima<\/em> zna\u010di i \u201e<\/span>da\u0161ak vjetra\u201d<\/span> i \u201e<\/span>du\u0161a\u201d<\/span> i kao i animus<\/em> (um) potje\u010de od indoeuropskog korijena ane-<\/em> (disati, puhati).<\/p>\n

Iako je sv. Petar govorio o \u201e<\/span>poljupcu milosr\u0111a\u201d<\/span>, a sv. Pavao o \u201e<\/span>svetom poljupcu\u201d<\/span>, rane su crkvene zajednice izostavljale (nisu izrijekom zabranjivale) ljubljenje na Veliki \u010detvrtak, dan kada je Juda poljupcem izdao Isusa. Izvan Crkve, ljubljenje se koristilo kao dokazivanje polo\u017eaja i dru\u0161tvenog poretka, npr. podanici i vazali su ljubili pla\u0161t ili prsten vladara, dok su kr\u0161\u0107ani ljubili papu\u010de Svetog Oca pape.<\/p>\n

Nakon pada Rima, romanti\u010dni je poljubac naizgled nestao na vi\u0161e od tisu\u0107lje\u0107a, da bi se pojavio krajem 11. st. pojavom tzv. udvaranja. Poljubac Romea i Julije svojevrsni je amblem ovog pokreta, koji je \u017eelio odvojiti udvaranje i mije\u0161anje obitelji i dru\u0161tva, te predstaviti romanti\u010dnu ljubav kao osloba\u0111aju\u0107u, samodefiniraju\u0107u i potencijalno subverzivnu silu. Sudbina nesretnih ljubavnika podsje\u0107a nas da takva bezbri\u017ena sloboda ne dolazi bez rizika.<\/p>\n

Mogu\u0107e je i da je legenda o vampirima iskaz opasnosti\u00a0\u2013<\/span> po zdravlje, status, ugled, budu\u0107nost i sre\u0107u\u00a0\u2013<\/span> ljubljenja pogre\u0161ne osobe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljubljenje nije univerzalna pojava me\u0111u ljudima, i \u010dak i danas postoje kulture u kojima ono ne postoji. Prema tome, ljubljenje nije uro\u0111eno i intuitivno kao \u0161to nam se \u010desto \u010dini, ve\u0107 izgleda da je ljubljenje nau\u010deno pona\u0161anje koje je evoluiralo od oblika hranjenja \u201eusta-na-usta\u201d.\u00a0 No, postoje neke moderne kulture uro\u0111enika koje prakticiraju hranjenje \u201eusta-na-usta\u201d, ali […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023341,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16648,17955],"class_list":["post-21023336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-ljubav","tag-poljubac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023336"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023336\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023341"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}