{"id":21023348,"date":"2014-06-19T16:00:18","date_gmt":"2014-06-19T14:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023348"},"modified":"2020-10-15T14:51:05","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:05","slug":"sto-je-kvazar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-kvazar\/","title":{"rendered":"\u0160to je to kvazar?"},"content":{"rendered":"<p style=\"color: #000000;\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21023380\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/06\/038838093098.jpg\" alt=\"038838093098\" width=\"640\" height=\"350\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/06\/038838093098.jpg 640w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/06\/038838093098-300x164.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">Zaista je zanimljivo kad znanstvenici otkriju ne\u0161to neobi\u010dno u prirodi. U po\u010detku nemaju pojma \u0161to je to, no nakon desetlje\u0107a istra\u017eivanja, dokazi se gomilaju zajedno s razumijevanjem stvarne prirode neobi\u010dnog objekta.<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">Jedan od zanimljivijih slu\u010daja su i kvazari.<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">1960-ih prvi su radio teleskopi upereni u nebo i vrlo ubrzo znanstvenici su nabasali na neobja\u0161njivu misteriju. Otkrili su radiovalove koje emitiraju Sunce, Mlije\u010dna staza i nekoliko zvijezda, ali su nabasali i na bizarne objekte koje tada nisu mogli objasniti. Ti objekti vrlo su maleni i vrlo sjajni, a nazvali su ih <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>kvazi-stelarni objekti<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span> ili <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>kvazari<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span>.<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">Potom je krenula rasprava o tome \u0161to su zapravo kvazari.<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">Prvo su otkrili da se radiovalovi koje emitira kvazar kre\u0107u brzinom ve\u0107om od 100 000 m\/s (tre\u0107ina brzine svjetlosti). Potom su zaklju\u010dili da su kvazari mo\u017eda vidljive distorzije gravitacije crne rupe, ili mo\u017eda predstavljaju bijele rupe, odnosno zavr\u0161etke crvoto\u010dina? A s obzirom na brzinu emitiranja, moraju biti jako, jako udaljeni od Zemlje, otprilike 4 milijarde svjetlosnih godina. Znanstvenike je zbunila i koli\u010dina energije koju kvazari emitiraju\u00a0<span style=\"font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif';\">\u2013<\/span> mo\u017ee se usporediti s koli\u010dinom energije koju emitira cijela galaksija sa sto milijardi zvijezda.<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">\u0160to mo\u017ee proizvesti toliko energije?<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">U tom su trenutku astronomi postali kreativni. Mo\u017eda kvazari nisu uistinu toliko sjajni, ve\u0107 je na\u0161e razumijevanje veli\u010dine i \u0161irenja svemira pogre\u0161no. Ili mo\u017eda gledamo izum neke daleke civilizacije, koja je sve spregnula sve zvijezde svoje galaksije u neki oblik izvora energije.<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">No, potom su se 1980-ih astronomi po\u010deli slagati s teorijom aktivnih sredi\u0161ta galaksija kao izvora kvazara <span style=\"font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif';\">\u2013<\/span> \u0161to bi zna\u010dilo da su ustvari razli\u010diti objekti, poput kvazara, blazara (vrlo kompaktnih kvazara) i radio galaksija, zapravo jedan objekt, no promatrani iz razli\u010ditih kutova gledi\u0161ta, te da neki mehanizam poti\u010de galaksije da izbacuju mlazove radijacije iz svojih sredi\u0161ta.<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">No, koji je to mehanizam?<\/p>\n<p style=\"color: #000000;\">Svi znamo da sve galaksije imaju supermasivne crne rupe u svojim sredi\u0161tima; neke od njih imaju milijardu puta ve\u0107u masu od Sunca. Kad se neki materijal pribli\u017ei crnoj rupi, srasta s granicom crne rupe. Potom se zagrijava na milijune stupnjeva Celzijusa i izbacuje nevjerojatne koli\u010dine radijacije. Magnetske sile crne rupe stvaraju dvostruku mlaz materijala koji se rasipa svemirom milijunima svjetlosnih godina. To predstavlja AGN (eng. active galactic nucleus), aktivnu jezgru (ili sredi\u0161te) galaksije.<\/p>\n<p>Kad su ti mlazovi u vertikali s na\u0161om Zemljom, mo\u017eemo vidjeti radiogalaksiju. Ako su mlazovi pod nekim kutom, vidimo kvazar. A ako gledamo ravno u unutra\u0161njost mlaza, vidimo blazar. Odnosno, sve je to isti objekt, gledan iz razli\u010ditih perspektiva.<\/p>\n<p>Ponekad supermasivnim crnim rupama ponestane materijala za <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>hranjenje<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span>. Ako se to dogodi, mlazovi energije spla\u0161njavaju i gase se sve dok se ne\u0161to drugo ne pribli\u017ei i ne potakne cijeli sustav da se ponovno pokrene. Mlije\u010dna staza ima supermasivnu crnu rupu u svom sredi\u0161tu koja je ostala bez <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>hrane<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span>. Prema tome, nema aktivnu jezgru i ne o\u010ditava se kao kvazar nekoj udaljenoj galaksiji. Mo\u017eda je na\u0161a galaksija <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>bila<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span> kvazar u pro\u0161losti i mo\u017eda \u0107e to ponovo <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>biti<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span> u budu\u0107nosti. Za otprilike 10 milijardi godina, kad \u0107e se Mlije\u010dna staza i Andromeda (na\u0161a najbli\u017ea galaksija) sudariti, supermasivna crna rupa u Mlije\u010dnoj stazi mo\u017eda \u0107e se <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>nahraniti<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span> novim materijalom i ponovno <span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201e<\/span>postati<span style=\"text-align: justify; line-height: 1.5em;\">\u201d<\/span> kvazar.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"What Is A Quasar?\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/fThGKOgSo5I?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p style=\"color: #000000; text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.universetoday.com\/73222\/what-is-a-quasar\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">UniverseToday<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zaista je zanimljivo kad znanstvenici otkriju ne\u0161to neobi\u010dno u prirodi. U po\u010detku nemaju pojma \u0161to je to, no nakon desetlje\u0107a istra\u017eivanja, dokazi se gomilaju zajedno s razumijevanjem stvarne prirode neobi\u010dnog objekta. Jedan od zanimljivijih slu\u010daja su i kvazari. 1960-ih prvi su radio teleskopi upereni u nebo i vrlo ubrzo znanstvenici su nabasali na neobja\u0161njivu misteriju. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023470,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16507],"class_list":["post-21023348","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-kvazar"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023348"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023348\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}