{"id":21023429,"date":"2023-02-25T23:20:00","date_gmt":"2023-02-25T22:20:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023429"},"modified":"2023-02-25T23:26:32","modified_gmt":"2023-02-25T22:26:32","slug":"prometna-buka-ima-los-utjecaj-na-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/prometna-buka-ima-los-utjecaj-na-zdravlje\/","title":{"rendered":"Prometna buka ima lo\u0161 utjecaj na zdravlje"},"content":{"rendered":"\n

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (eng. World Health Organization, WHO), prometna buka je<\/a> drugi najve\u0107i ekolo\u0161ki problem u Europskoj uniji. Odmah nakon one\u010di\u0161\u0107enja zraka, koje se nalazi na prvom mjestu, buka ima najnegativniji utjecaj na zdravlje. Me\u0111utim, odre\u0111ena istra\u017eivanja<\/a> pokazala su kako se taj utjecaj ipak mo\u017ee smanjiti u gusto naseljenim gradovima.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina nas zapravo ne zna \u010dinjenicu da automobili danas u prometu proizvode jednako toliko buke kao i prije 40 godina. No, te\u017ea su vozila ipak postala ti\u0161a. Broj ljudi koji je izlo\u017een prometnoj buci u gradovima ostaje visok, a intenzitet buke iz prometa danas se povezuje sa zdravstvenim problemima koji su ina\u010de povezani sa do\u017eivljajem stresa, kao \u0161to su mo\u017edani udar ili kardiovaskularne bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Tor Kihlman, profesor na Tehni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Chalmers u \u0160vedskoj, izjavio je kako su zakoni koji trebaju \u0161tititi gra\u0111ane od nezdravih razina buke<\/a> potpuno neadekvatni.<\/p>\n\n\n\n

Kihlman i njegov kolega s istog sveu\u010dili\u0161ta Wolfgang Kropp pokrenuli su sastanak izme\u0111u me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka iz podru\u010dja automobilske industrije, sveu\u010dili\u0161ta i vladinih agencija u Innsbrucku kako bi raspravili tehni\u010dke mogu\u0107nosti za postizanje boljeg urbanog okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de rje\u0161enja koja su osmi\u0161ljena<\/a> na tom sastanku, najva\u017enije je re\u0107i da ne postoje ona jednostavna koja bi eliminirala taj problem. Ono \u0161to je potrebno kako bi se postigla neka pobolj\u0161anja jesu promjene na razinama svih onih koji su uklju\u010deni u problem, \u010dega danas nedostaje, kako ka\u017ee Kihlman. \u201eMnoge potrebne mjere idealne su za implementiranje u gusto naseljenim gradovima, a \u010desto su i u skladu s onim \u0161to je potrebno za rje\u0161avanje klimatskih promjena. Prema tome, ovdje se mo\u017ee ukazati na dvostruku dobit ovih mjera\u201d<\/span>, rekao je Tor Kihlman, dodaju\u0107i tri primjera: nabavljanje tihog javnog prijevoza, smanjena brzina i kori\u0161tenje zgrada kao u\u010dinkovitih zvu\u010dnih barijera, kao rezultat dobrog urbanisti\u010dkog plana.<\/p>\n\n\n\n

U izvje\u0161taju sastanka nagla\u0161avaju kako su ti prvi koraci potrebni kako bi se u dru\u0161tvu bitno smanjili lo\u0161i zdravstveni u\u010dinci uzrokovani prometnom bukom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eProblemi s bukom iz prometa ne mogu biti zadovoljavaju\u0107e rije\u0161eni samo pomo\u0107u akcija usmjerenih na izvor buke, barem ne s doglednom tehnologijom. Upravo zbog toga izvje\u0161taj pokriva i mjere u planiranju i izgradnji. No, dana\u0161nje metode mjerenja i opisivanja emisije buke sa stajali\u0161ta izlo\u017eenih gra\u0111ana nisu dovoljne niti adekvatne\u201d<\/span>, isti\u010de Kihlman.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Chalmers University of Technology<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (eng. World Health Organization, WHO), prometna buka je drugi najve\u0107i ekolo\u0161ki problem u Europskoj uniji. Odmah nakon one\u010di\u0161\u0107enja zraka, koje se nalazi na prvom mjestu, buka ima najnegativniji utjecaj na zdravlje. Me\u0111utim, odre\u0111ena istra\u017eivanja pokazala su kako se taj utjecaj ipak mo\u017ee smanjiti u gusto naseljenim gradovima. Ve\u0107ina nas zapravo ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066979,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[17009,18062],"class_list":["post-21023429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-buka","tag-promet"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023429"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066978,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023429\/revisions\/21066978"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}