{"id":21023463,"date":"2014-07-07T23:03:44","date_gmt":"2014-07-07T21:03:44","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023463"},"modified":"2020-10-15T14:51:02","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:02","slug":"sto-je-iskrivilo-stabla-u-maloj-sumi-u-zapadnoj-poljskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-iskrivilo-stabla-u-maloj-sumi-u-zapadnoj-poljskoj\/","title":{"rendered":"\u0160to je iskrivilo stabla u maloj \u0161umi u zapadnoj Poljskoj?"},"content":{"rendered":"<p>\u201eIskrivljena \u0161uma\u201c pored grada Gryfino poznata je po svojim zakrivljenim stablima. Iako postoje mnoge teorije koje su poku\u0161ale objasniti ovaj fenomen, pravi je razlog jo\u0161 uvijek nepoznat.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-iskrivilo-stabla-u-maloj-sumi-u-zapadnoj-poljskoj\/\" rel=\"attachment wp-att-21023464\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-21023464\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/07\/Nature-Crooked-Forest-720x405.jpg\" alt=\"zakrivljena stabla\" width=\"620\" height=\"348\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/07\/Nature-Crooked-Forest-720x405.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/07\/Nature-Crooked-Forest-300x169.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/07\/Nature-Crooked-Forest.jpg 1000w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/07\/Nature-Crooked-Forest-600x337.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><\/a><\/p>\n<p>U ovoj se \u0161umi nalazi oko 400 borova koji rastu zakrivljeni pod kutom od 90 stupnjeva, a kod ve\u0107ine to zakrivljenje je usmjereno prema sjeveru. Jo\u0161 \u010dudnije je da je Zakrivljena \u0161uma okru\u017eena jo\u0161 ve\u0107om \u0161umom u kojoj stabla rastu ravno. Procjenjuje se da su stabla zasa\u0111ena 1930-ih godina i da su bila stara izme\u0111u 7 i 10 godina kad ih je zadesila nepoznata sila koja je uzrokovala njihovu zakrivljenost.<\/p>\n<p>\u0160to je uzrokovalo ovakav zakrivljeni rast stabala? Vremenski uvjeti? Rat? Vanzemaljci? Ovo su neki od dosada\u0161njih obja\u0161njenja.<\/p>\n<p>Neki smatraju da fluktuacije u gravitaciji ili jedinstveno gravitacijsko povla\u010denje u ovom podru\u010dju mogu biti razlog, no ne postoje nikakvi dokazi koji bi poduprli ovu bizarnu teoriju. Gravitacija predmete povla\u010di prema dolje, a ne na stranu.<\/p>\n<p>Ne\u0161to vjerojatnija, no i dalje poprili\u010dno nevjerojatna teorija ka\u017ee da su velike koli\u010dine snijega izravnavale stabla kroz dulji vremenski period dok su jo\u0161 bila mlada. To bi, zajedno s dugim otapanjem snijega u prolje\u0107e, moglo oblikovati stabla kad bi postojao debeli sloj snijega na vrhu stabla dok su ona rasla u visinu. No i to je vrlo upitan scenarij jer stabla u okolnoj \u0161umi rastu savr\u0161eno normalno. Bilo bi vrlo neobi\u010dno da snije\u017ene oluje utje\u010du samo na jedan dio \u0161ume, a na drugi ne.<\/p>\n<p>Jedno od popularnijih obja\u0161njenja ovog fenomena je da su tijekom invazije na Poljsku u Drugom svjetskom ratu neprijateljski tenkovi prolazili kroz tu \u0161umu i sravnili mlada stabla sa zemljom. Stabla su ponovno narasla, ali iskrivljena. No opet se postavlja pitanje za\u0161to je iskrivljen samo jedan mali dio \u0161ume? Dok se vrijeme poklapa jer su stabla zasa\u0111ena za vrijeme Drugog svjetskog rata, poprili\u010dno je nevjerojatno da su stabla uop\u0107e pre\u017eivjela te\u0161ke tenkove koji su pro\u0161li preko njih.<\/p>\n<p>Zadnji uzrok koji se navodi je i najdosadniji, a prema njemu, ova zakrivljenost stabala rezultat je \u010dovjekova djelovanja. Ovo obja\u0161njenje ima smisla jer su sva zakrivljena stabla gotovo identi\u010dna. Tijekom 30-ih godina 20. stolje\u0107a, lokalni farmeri sadili su stabla, oblikovali ih i koristili za, primjerice, izradu namje\u0161taja ili brodova. Dio teksta iz djela <em>\u201eWooden Vessel Ship Construction\u201c<\/em> podupire ovu ideju.<\/p>\n<p><em>\u201eHrastovi iz sjevernih dijelova Europe bili su dobri za izgradnju ravnih dugih dasaka, no kvrgavi engleski Hedgerow hrast bio je najbolji za osna\u017eivanje broda i njegovu unutra\u0161njost. Stabla su se namjerno savijala razli\u010ditim procesima kako bi se mogla iskoristiti kao gra\u0111evni materijal. Ovakvo iskrivljeno drvo nazivalo se \u201ekompasnim.\u201c<\/em><\/p>\n<p>Invazija na Poljsku tijekom Drugog svjetskog rata najvjerojatnije je prekinula ovu praksu i onemogu\u0107ila farmere da zavr\u0161e posao izgradnje pa su ovakva zakrivljena stabla ostala neiskori\u0161tena.<\/p>\n<p>Gradi\u0107 Gryfino bio je uni\u0161ten tijekom rata i nije ponovno obnovljen sve do 1970-ih godina kada je na tom podru\u010dju izgra\u0111ena elektrana, a ova bi \u010dinjenica mogla objasniti za\u0161to nitko od sada\u0161njih stanovnika ne zna razlog koji stoji iza zakrivljenosti ovih stabala.<\/p>\n<p>Nitko ne mo\u017ee zasigurno tvrditi \u0161to je uzrokovalo neobi\u010dan oblik ovih stabala jer nema svjedoka koji su \u017eivjeli blizu \u0161ume dok su stabla rasla, no zadnje obja\u0161njenje se ipak \u010dini najvjerojatnijim.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.iflscience.com\/environment\/what-could-have-caused-polands-crooked-forest\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">IFLS<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eIskrivljena \u0161uma\u201c pored grada Gryfino poznata je po svojim zakrivljenim stablima. Iako postoje mnoge teorije koje su poku\u0161ale objasniti ovaj fenomen, pravi je razlog jo\u0161 uvijek nepoznat. U ovoj se \u0161umi nalazi oko 400 borova koji rastu zakrivljeni pod kutom od 90 stupnjeva, a kod ve\u0107ine to zakrivljenje je usmjereno prema sjeveru. Jo\u0161 \u010dudnije je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023464,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16479,18119,18118,17785],"class_list":["post-21023463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-fenomen","tag-poljska","tag-stabla","tag-suma"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023463"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023463\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}