{"id":21023482,"date":"2014-07-10T23:00:50","date_gmt":"2014-07-10T21:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023482"},"modified":"2016-10-27T23:35:59","modified_gmt":"2016-10-27T21:35:59","slug":"obrtanje-zemljinog-magnetskog-polja-blize-nego-sto-se-ocekivalo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/obrtanje-zemljinog-magnetskog-polja-blize-nego-sto-se-ocekivalo\/","title":{"rendered":"Obrtanje Zemljinog magnetskog polja bli\u017ee nego \u0161to se dosad mislilo"},"content":{"rendered":"<p>Prema podacima koje su prikupili sateliti Europske svemirske agencije Swarm, magnetsko polje Zemlje koje je \u0161titi od smrtonosne sun\u010deve radijacije posljednjih 6 mjeseci slabi.<\/p>\n<a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/obrtanje-zemljinog-magnetskog-polja-blize-nego-sto-se-ocekivalo\/\" rel=\"attachment wp-att-21023485\"><\/a> (Credit: ESA)\n<p>Magnetsko se polje prostire oko 600.000 kilometara iznad Zemljine povr\u0161ine, a to\u010dka gdje je ono najslabije pro\u0161irilo se preko zapadne polutke planeta. Istovremeno, ako je suditi prema podacima satelitima Swarm, magnetsko polje ja\u010da iznad podru\u010dja ju\u017enog Indijskog oceana.<\/p>\n<p>&#8220;Znanstvenici koji su proveli ovu studiju nisu sigurni za\u0161to magnetsko polje slabi, no najo\u010ditiji razlog je da su Zemljini magnetski polovi spremni za obrtanje&#8221;, smatra menad\u017eer misije Swarm, Rune Floberghagen. &#8220;Takvo obrtanje potrajalo bi mnogo stotina, ako ne i tisu\u0107a godina. Kroz povijest se to dogodilo mnogo puta.&#8221;<\/p>\n<p>Znanstvenicima je poznato da se magnetska polja obr\u0107u. Svakih nekoliko stotina tisu\u0107a godina, magnetski se polovi mijenjaju, a svaki put kad se to dogodi kompas umjesto sjevera pokazuje jug. Dok se promjene magnetskog polja smatraju normalnim, novi podaci pokazuju kako polje slabi br\u017eim tempom nego prije. Dosad se smatralo kako polje slabi u prosjeku 5% svakih sto godina, no novi podaci pokazuju kako je rije\u010d o 5% po desetlje\u0107u &#8211; dakle 10 puta br\u017ee. U skladu s time, okretanje magnetskih polova ne\u0107e se dogoditi za 2000 godina, nego puno prije.<\/p>\n<p>Floberghagen se nada kako \u0107e podaci dobiveni od satelita Swarm otkriti za\u0161to magnetsko polje slabi br\u017ee nego prije.<\/p>\n<p>Ne postoje nikakvi dokazi koji podupiru tezu da slabljenje magnetskog polja zna\u010di dolazak sudnjeg dana. Tijekom posljednjih nekoliko obrtanja nije bilo nikakvih izumiranja ili dokaza o \u0161teti uzrokovanoj radijacijom. Znanstvenici smatraju da bi slabljenje magnetskog polja najvi\u0161e utjecalo na elektri\u010dnu mre\u017eu i komunikacijske sustave.<\/p>\n<p>Zemljino magnetsko polje je veliki nevidljivi balon koji \u0161titi na\u0161 planet od opasnog kozmi\u010dkog zra\u010denja koje dolazi od Sunca u obliku solarnog vjetra. Ovo polje postoji jer se u sredi\u0161tu Zemlje nalazi jezgra od \u017eeljeza okru\u017eena rastaljenim metalom. Promjene u temperaturi jezgre i Zemljina rotacija koja mije\u0161a teku\u0107i metal oko jezgre stvaraju magnetsko polje.<\/p>\n<p>Kretanje rastaljenog metala razlog je za\u0161to se nad nekim podru\u010djima snaga magnetskog polja pove\u0107ava, a na nad nekim smanjuje. Kada se klju\u010danje rastaljenog metala u vanjskom dijelu jezgre smanji, manja su i strujanja i osloba\u0111anja nabijenih \u010destica pa se snaga magnetskog polja iznad tog podru\u010dja smanjuje.<\/p>\n<p>\u201eProtok rastaljenog metala gotovo da povla\u010di magnetsko polje sa sobom. Stoga se slabljenje magnetskog polja iznad Sjeverne i Ju\u017ene Amerike mo\u017ee objasniti slabljenjem i usporavanjem protoka rastaljenog metala oko Zemljine krute jezgre.\u201c<\/p>\n<p>Swarm sateliti prikupljaju signale koji dolaze iz Zemljinog magnetskog polja, ali i iz jezgre, omota\u010da, zemljine kore i oceana. Znanstvenici se nadaju kako \u0107e te podatke uspjeti iskoristiti za izradu navigacijskog sustava koji se oslanja na magnetsko polje kako bi, primjerice, unaprijedili proces predvi\u0111anja potresa i locirali podru\u010dja ispod povr\u0161ine bogata prirodnim resursima. Znanstvenici smatraju da fluktuacije u magnetskom polju mogu objasniti gdje se litosferne plo\u010de sudaraju, \u0161to bi omogu\u0107ilo kvalitetnije predvi\u0111anje potencijalnih potresa.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\">Izvor: <em><a href=\"https:\/\/www.scientificamerican.com\/article\/earth-s-magnetic-field-flip-could-happen-sooner-than-expected\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Scientific American<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema podacima koje su prikupili sateliti Europske svemirske agencije Swarm, magnetsko polje Zemlje koje je \u0161titi od smrtonosne sun\u010deve radijacije posljednjih 6 mjeseci slabi. Magnetsko se polje prostire oko 600.000 kilometara iznad Zemljine povr\u0161ine, a to\u010dka gdje je ono najslabije pro\u0161irilo se preko zapadne polutke planeta. Istovremeno, ako je suditi prema podacima satelitima Swarm, magnetsko [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023485,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[17676,17064],"class_list":["post-21023482","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-esa","tag-magnetsko-polje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023482","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023482"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023482\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023485"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023482"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023482"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}