![\"1512944876_1392862139\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/07\/1512944876_1392862139-720x480.jpg\")
<\/a><\/p>\n“Ono \u0161to ljudi sa shizofrenijom \u010duju ovisi o kulturnom kontekstu u kojem se nalaze”, smatra profesorica antropologije na Stanfordu Luhrmann. Javljanje glasova slo\u017eeno je iskustvo koje je druga\u010dije od \u010dovjeka do \u010dovjeka. Novo istra\u017eivanje pokazalo je kako takva iskustva ovise o dru\u0161tvenom i kulturnom okru\u017eenju pojedinca.<\/p>\n
U intervjuu Luhrmann je kazala kako ameri\u010dki lije\u010dnici javljanje glasova kod ljudi promatraju kao nezanimljive neurolo\u0161ke simptome bolesti koje treba zanemariti. Rezultati ovog istra\u017eivanja otkrili su kako ljudi s te\u0161kim psihi\u010dkim poreme\u0107ajima u razli\u010ditim kulturama imaju druga\u010dija iskustva kad je u pitanju javljanje glasova. U skladu s time, na\u010din na koji ljudi obra\u0107aju pozornost na glasove koje \u010duju mijenja sadr\u017eaj i zna\u010denje tih glasova.<\/p>\n
Luhrmann smatra kako se uloga i va\u017enost kulture u razumijevanju psihi\u010dkih bolesti zanemaruje.<\/p>\n
“Rad antropologa na podru\u010dju psihi\u010dkih bolesti govori nam kako se ove bolesti mijenjaju u razli\u010ditim dru\u0161tvenim okru\u017eenjima. Znanstvenici zanemaruju utjecaj kulture u svemu tome, a ne bi trebali budu\u0107i da je kultura va\u017ean faktor.”<\/p>\n
Istra\u017eivanje je provedeno na 60 odraslih ljudi sa shizofrenijom – po 20 njih iz Kalifornije, Gane i Indije. Istra\u017eivanjem je obuhva\u0107ena 31 \u017eena i 29 mu\u0161karaca, a prosje\u010dna dob ispitanika bila je 34 godine. Morali su odgovoriti na pitanja koliko glasova \u010duju ina\u010de, koliko \u010desto, \u0161to smatraju uzrokom javljanja glasova te ih opisati.<\/p>\n
“Zatim smo ispitanike pitali znaju li \u010diji su to glasovi, jesu li razgovarali s njima, \u0161to su im rekli, \u0161to je od toga bilo najvi\u0161e uznemiruju\u0107e, jesu li imali pozitivna iskustva s tim glasovima i jesu li glasovi govorili o seksu ili Bogu.”<\/p>\n
Otkriveno je kako je javljanje glasova zajedni\u010dko ispitanim pripadnicima svih kultura. Mnogi od ispitanika imali su i “dobre” i “lo\u0161e” glasove te razgovore s njima. Nekima od njih glasovi su govorili o Bogu, a neki su glasove do\u017eivljavali kao napade na sebe.<\/p>\n
Glavna razlika bila je \u0161to su ispitanici iz Afrike i Indije do\u017eivljavali uglavnom pozitivna iskustva s glasovima koje su \u010duli, \u0161to nije slu\u010daj s ispitanicima iz SAD-a koji su glasove opisali kao nasilne i pune mr\u017enje.<\/p>\n
Glasovi koji su se javljali kod ispitanika iz SAD-a okarakterizirani su kao bombardiranje informacijama i kao simptomi bolesti mozga kao posljedice traume.<\/p>\n
Jedan od sudionika istra\u017eivanja opisao je te glasove kao “mu\u010denje ljudi jer \u010desto govore o stvarima poput va\u0111enja oka vilicom, otkidanja ne\u010dije glave, pijenja krvi i drugih vrlo gadnih stvari.” Drugi su glasove opisali kao buku koja ih poziva na sukob ili rat.<\/p>\n
Ispitanici iz SAD-a kazali su kako nisu znali \u010diji glasovi im se javljaju te kako su ostvarivali povr\u0161nije veze s glasovima nego sa stvarnim ljudima.<\/p>\n
Vi\u0161e od polovice ispitanika iz Indije rekli su kako uglavnom \u010duju glasove rodbine ili \u010dlanova obitelji koji im govore o zada\u0107ama i zadacima koje bi trebali napraviti. Jedan od ispitanika opisao je to kao da stariji \u010dovjek daje savjet mla\u0111em. Ovakvi glasovi suprotni su od onih koji \u010duju ispitanici iz SAD-a. Od ameri\u010dkih ispitanika samo su dvojica \u010dula glasove \u010dlanova obitelji. Tako\u0111er, Indijci su \u010duli manje prijete\u0107ih glasova nego Amerikanci – nekoliko njih glasove su opisali kao zaigranima i zabavnima. I najva\u017enije, Indijci te glasove nisu do\u017eivljavali kao psihijatrijski problem, dok svi ispitani Amerikanci jesu.<\/p>\n
U Gani gdje ljudi vjeruju da duhovi mogu pri\u010dati, nekoliko je ispitanika opisalo glasove kao posljedice ozljede mozga. Polovica njih glasove je opisalo kao pozitivne, a 16 ispitanika kazalo kako im se kroz te glasove obra\u0107a sam Bog.<\/p>\n
Odakle potje\u010de ova razlika? Luhrmann smatra da je posrijedi sljede\u0107e – Europljani i Amerikanci sebe vide kao individue motivirane svije\u0161\u0107u o vlastitom identitetu, dok stanovnici ostalih zemalja izvan Zapada vjeruju kako se um i svijest o sebi isprepli\u0107u i ovise o drugima te se definiraju kroz veze s drugim ljudima.<\/p>\n
Javljanje glasova kod ljudi u odre\u0111enom kontekstu mo\u017ee jako varirati. U SAD-u glasovi se shva\u0107aju kao uljezi i prijetnje ne\u010dijem privatnom \u017eivotu i ne mogu se kontrolirati. S druge strane, u Indiji i Africi, pojedincima koji su \u010duli glasove oni nisu smetali. Ipak, postoji razlika i izme\u0111u ispitanika iz Indije i Afrike – kod Indijaca glasovi su govorili o zaigranosti i seksu, dok glasovi kod ispitanika iz Afrike \u010de\u0161\u0107e govore o Bogu.<\/p>\n
Religioznost ili suvremenost i svjetovnost kulture nije bio va\u017ean faktor u tome kako se ti glasovi vide i percipiraju.<\/p>\n
\u201eUmjesto toga, razlike u percepciji tih glasova vjerojatno su rezultat toga da Indijci i Afrikanci te glasove interpretiraju kao nekakve veze i odnose, a ne kao znak poreme\u0107enog uma.<\/p>\n
\u201eOvo istra\u017eivanje pokazuje da nasilni glasovi koji se javljaju kod ljudi na Zapadu ne moraju nu\u017eno biti znak shizofrenije. Ovisnost simptoma shizofrenije o kulturi vjerojatno je mnogo ja\u010de nego \u0161to zasad mislimo\u201c, rekla je Luhrmann.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja od velikog su zna\u010denja za znanstvenike. Prija\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su da odre\u0111ene terapije mogu promijeniti sadr\u017eaj onoga \u0161to glasovi govore ljudima. Jedan od novijih pristupa pokazao je kako je mogu\u0107e unaprijediti odnos pojedinca i glasova koje on \u010duje tako da tim glasovima daje ime i da s njima gradi odnos. \u201eBezazleniji glasovi zna\u010de i bezazleniji ishod\u201c, stoji u istra\u017eivanju.<\/p>\n