![\"49498498498849\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/07\/49498498498849.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Postoje brojne \u201ebapske pri\u010de\u201d<\/span> povezane s odre\u0111enim temeljnim znanstvenim principima. I premda ih je ve\u0107ina ve\u0107 odavno opovrgnuta, neke od njih kao da ne \u017eele nestati. Stoga vam donosimo neke od naj\u010de\u0161\u0107ih znanstvenih mitova koji su se zadr\u017eali do danas, a koji jednostavno \u2013 nisu to\u010dni.<\/p>\n Koristimo samo 10% na\u0161eg mozga.<\/strong><\/p>\n Istina je da postoji jo\u0161 mnogo toga \u0161to ne znamo o mozgu, ali svakako znamo da koristimo cijeli na\u0161 mozak. \u010cak i da nemamo skenove mozga koji pokazuju kako ne koristimo samo tih 10% (a imamo ih), takva tvrdnja posve je nelogi\u010dna. Iako mozak te\u017ei samo nekoliko kilograma, zahtijeva velike koli\u010dine energije te uzima oko 20% kisika i glukoze koji se nalaze u tijelu. Malo je vjerojatno da bi se na\u0161 mozak nastavio razvijati da ga ne koristimo, odnosno da koristimo samo tako malen dio. To \u0161to netko ne iskori\u0161tava u potpunosti vlastiti potencijal potpuno je druga stvar, no to tako\u0111er ne zna\u010di da takve osobe ne koriste cijeli svoj mozak svaki dan.<\/p>\n Postoji i tamna strana mjeseca.<\/strong><\/p>\n Pink Floyd nas je svojim albumom doveo u stra\u0161nu zabludu! Iz na\u0161e perspektive na Zemlji, mo\u017eemo vidjeti oko 59% povr\u0161ine Mjeseca (iako, ne cijelu u isto vrijeme). Preostalih 41% u potpunosti je skriveno od na\u0161eg pogleda, i upravo smo zbog toga vjerovali kako je taj dio u potpunoj tami, li\u0161en Sun\u010deve topline. No, to nipo\u0161to nije istina. Ta zbrka nastala je zbog vjerovanja kako se Mjesec ne okre\u0107e, premda se on zapravo rotira, ali poprili\u010dno sporo. Kada dio, ili \u010dak cijeli Mjesec nestane, dio Sun\u010deve svjetlosti tada pada na onaj dio Mjeseca koji mi ne vidimo, tako da on nipo\u0161to nije u tami.<\/p>\n Pun mjesec utje\u010de na pona\u0161anje.<\/strong><\/p>\n Ovaj dugogodi\u0161nji mit osobito je popularan me\u0111u ljudima koji rade sa starijim osobama ili s psihi\u010dkim bolesnicima. Teorije o uzroku takvog pona\u0161anja brojne su, uklju\u010duju\u0107i i onu o vodi u mozgu koja je pod utjecajem plimnih sila Mjeseca. Mnogi, tako\u0111er, tvrde kako je tijekom takvih no\u0107i pove\u0107an broj kriminalnih radnji. No, ta je uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza istra\u017eivana nebrojeno puta dosada i znanstvenici nisu prona\u0161li stvarnu povezanost.<\/p>\n \u0160e\u0107er djecu \u010dini hiperaktivnom.<\/strong><\/p>\n Ukoliko ste ikada bili na nekom dje\u010djem ro\u0111endanu gdje su torta, sladoled i sok bili neizbje\u017eni dodatak proslavi, onda vam zasigurno i nije te\u0161ko povjerovati da je ovaj mit zapravo istinit. No, stvarnost je ipak pone\u0161to druga\u010dija. Vjerojatnije je kako je takva neobuzdana energija povezana s prisutno\u0161\u0107u druge djece. Dakako, to nipo\u0161to ne zna\u010di kako biste djeci trebali davati \u0161e\u0107er u neograni\u010denim koli\u010dinama budu\u0107i da se prevelik unos \u0161e\u0107era dovodi u izravnu vezu s prekomjernom te\u017einom, otporno\u0161\u0107u na inzulin, hipertenzijom, ali i pove\u0107anim rizikom od odre\u0111enih vrsta raka.<\/p>\n Grom nikada ne udara dva puta u isto mjesto.<\/strong><\/p>\n Ovaj se idiom vrlo \u010desto koristi kako bi se istaknulo da se lo\u0161a stvar koja se dogodila jednom zasigurno ne\u0107e ponoviti i drugi put. No, ne i kada je u pitanju udar groma. Grom je zapravo ogromno elektrostati\u010dno pra\u017enjenje koje tra\u017ei svoj put prema dolje i nije mu osobito bitno je li tu ve\u0107 prije udario ili ne. Tako\u0111er, visoki objekti poput drve\u0107a ili dalekovoda \u010de\u0161\u0107e su na udaru groma jer je manja udaljenost izme\u0111u njih i izvora udara groma.<\/p>\n Ispu\u0161tanje kovanice s velike visine mo\u017ee ubiti nekoga.<\/strong><\/p>\n Ako ste bili na vrhu Empire State Buildinga i bacili nov\u010di\u0107 s njega, on ipak ne\u0107e nikoga ubiti. Nov\u010di\u0107i su prili\u010dno lagani i nemaju dobra aerodinami\u010dka svojstva. Shodno tomu, oni bi se padaju\u0107i cijelo vrijeme okretali i zbog svoje male mase i relativno niske krajnje brzine ne bi prouzro\u010dili puno \u0161tete slu\u010dajnom prolazniku. Istina, uznemiruju\u0107e iskustvo, ali ne i smrtonosno.<\/p>\n Kosa i nokti rastu i nakon smrti.<\/strong><\/p>\n Da bi kosa i nokti neke osobe nastavili rasti i nakon njezine smrti, ona bi trebala i dalje jesti te probavljati hranjive tvari. \u0160to bi mogao biti problem budu\u0107i da je osoba mrtva. Dakle, nije mogu\u0107e da tijelo nakon smrti proizvodi vi\u0161e keratina kako bi kosa i nokti nastavili rasti.<\/p>\n Potrebno je sedam godina za probavljanje progutane \u017evaka\u0107e gume.<\/strong><\/p>\n Nije to\u010dno da je potrebno sedam godina kako bi se probavila progutana \u017evaka\u0107a guma. Ona se, naime, uop\u0107e ne probavlja. Osim male koli\u010dine sladila i arome, unutar nje se zapravo ne nalazi mnogo tvari koje bi ljudsko tijelo moglo iskoristiti i probaviti. Glavnina se sastoji od gumenog polimera elastomera s dodatkom glicerina i biljnih sastojaka na bazi ulja koji gumu odr\u017eavaju mekanom i vla\u017enom. Me\u0111utim, to ne zna\u010di da je gutanje \u017evaka\u0107e gume dobra ideja. Upravo suprotno, gutanje \u017evaka\u0107ih guma u velikoj koli\u010dini mo\u017ee izazvati probavne smetnje koje zahtijevaju operativni zahvat.<\/p>\n