{"id":21023575,"date":"2014-08-04T20:18:11","date_gmt":"2014-08-04T18:18:11","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023575"},"modified":"2023-06-07T12:42:51","modified_gmt":"2023-06-07T10:42:51","slug":"nasa-priprema-novi-rover-za-mars","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nasa-priprema-novi-rover-za-mars\/","title":{"rendered":"NASA priprema novi rover za Mars"},"content":{"rendered":"\n

Curiosity \u0107e dobiti naprednog mla\u0111eg brata<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rover Curiosity (ili, kako ga NASA zove, Mars Science Laboratory) dosada se pokazao kao iznimno uspje\u0161an pothvat. Iako je na Mars sletio prije dvije godine, Curiosity je uspio prona\u0107i dokaze da je Crveni planet nekada bio topao i da je njime tekla pitka voda. Pomo\u0107u tih nalaza do\u0161lo se do pretpostavki kako je planet nekada bio pogodan za \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

NASA trenutno planira sljede\u0107u misiju na Mars za 2020. godinu, a prije nekoliko dana objavljen je popis instrumenata koji \u0107e se nalaziti na novom roveru. \u0160to se dizajna ti\u010de, rover \u0107e sli\u010diti Curiosityju. Biti \u0107e izra\u0111en na istoj platformi i koristiti iste tehnike za slijetanje, a njegova \u0107e misija imati sli\u010dne ciljeve: tra\u017eenje dokaza da je Mars bio pogodan za \u017eivot i pronala\u017eenje eventualnih tragova \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

No, novi \u0107e rover biti opremljen naprednijim tehnologijama, od kojih se posebno isti\u010du sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

superkamera<\/strong>: na njoj se nalazi laser koji s udaljenosti od 12 metara mo\u017ee utvrditi sastav stijena, a uz to i provjeriti sadr\u017ei li stijena organski materijal. Voditelj projekta superkamere, Roger Wiens, navodi kako kamera ima toliku o\u0161trinu da mo\u017ee \u201evidjeti dlaku s nekoliko metara udaljenosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

PIXL<\/strong>: instrument koji \u0107e koristiti rendgenske zrake za detaljno kemijsko skeniranje stijena u svrhu pronala\u017eenja potencijalnih biolo\u0161kih ostataka<\/p>\n\n\n\n

RIFMAX<\/strong>: radar za skeniranje ispod povr\u0161ine koji \u0107e tra\u017eiti podzemne vode i ostale zanimljive geolo\u0161ke formacije. Dubina skeniranja ovisi o geologiji podru\u010dja gdje se istra\u017eivanje obavlja, no prema navodima projektanata radar \u0107e tako\u0111er imati vrlo veliku rezoluciju.<\/p>\n\n\n\n

bu\u0161ilica<\/strong>: nova bu\u0161ilica mo\u0107i \u0107e bu\u0161iti u ve\u0107e dubine, gdje po nekim znanstvenicima mo\u017eda jo\u0161 uvijek \u017eive mikrobi.<\/p>\n\n\n\n

S ovom misijom NASA \u017eeli utabati put za eventualnu misiju s ljudskom posadom. Rover \u0107e sa sobom ponijeti i instrument MOXIE koje \u0107e pomo\u0107u elektri\u010dne energije \u201ecijepati\u201c ugljikov dioksid kojim Mars obiluje, na kisik i ugljikov monoksid. Tijekom trajanja misije, cilj instrumenta je stvoriti 20 grama kisika po satu kroz 50 sati. Ako se oprema poka\u017ee uspje\u0161nom, NASA planira pove\u0107ati kapacitet instrumenta za 100 puta tako da bi proizvodio dovoljno kisika za lansiranje rakete koja bi istra\u017eiva\u010de dovela natrag na zemlju.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda najuzbudljivija stvar vezana za budu\u0107u misiju je da NASA napokon planira uzorke stijena s Marsa donijeti na Zemlju. Znanstvenici ve\u0107 odavno sanjaju o tome da napokon u rukama dr\u017ee komad stijene s Crvenog planeta jer, kako ka\u017eu, niti jedan instrument ne mo\u017ee zamijeniti taj osje\u0107aj. No, jo\u0161 uvijek nema konkretnih planova za taj pothvat.<\/p>\n\n\n

\n
\"Shematski
Shematski prikaz novog rovera sa smje\u0161tajem instrumenata (izvor: Wikipedia)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Curiosity \u0107e dobiti naprednog mla\u0111eg brata Rover Curiosity (ili, kako ga NASA zove, Mars Science Laboratory) dosada se pokazao kao iznimno uspje\u0161an pothvat. Iako je na Mars sletio prije dvije godine, Curiosity je uspio prona\u0107i dokaze da je Crveni planet nekada bio topao i da je njime tekla pitka voda. Pomo\u0107u tih nalaza do\u0161lo se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023579,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16364,16359],"tags":[16692,16490,17691],"class_list":["post-21023575","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-inzenjerstvo","category-planete-i-mjeseci","tag-curiosity","tag-mars","tag-rover"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023575"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023575\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067315,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023575\/revisions\/21067315"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023579"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}