![\"0839093093\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/09\/0839093093-720x385.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Znanstvenici su otkrili i opisali dosada najve\u0107u prona\u0111enu vrstu dinosaura. Duga\u010dak 26 metara i te\u017eak oko 65 tona, Dreadnoughtus schrani<\/em> je najve\u0107a kopnena \u017eivotinja \u010dija se masa mo\u017ee precizno izra\u010dunati. Ukupno je prona\u0111eno vi\u0161e od 70% kostura, \u0161to \u010dini ovaj nalaz posebno spektakularnim. Dosad prona\u0111ene vrste velikih dinosaura uglavnom su poznate iz fragmentiranih nalaza, \u0161to ovaj nalaz \u010dini vrlo bitnim za prou\u010davanje anatomije i biomehanike kod najve\u0107ih stvorenja koja su ikad \u017eivjela.<\/p>\n \u201eDreadnoughtus schrani<\/em> bio je zapanjuju\u0107e velik. Te\u017eio je skoro kao 12 afri\u010dkih slonova ili 7 tiranosaura. Jo\u0161 vi\u0161e \u010dudi \u010dinjenica da je \u017eivotinja u vrijeme smrti jo\u0161 uvijek rasla. Ovo je najbolji primjerak od svih dosad otkrivenih gigantskih dinosaura\u201d<\/span>, navodi Kenneth Lacovar, izvanredni profesor na sveu\u010dili\u0161tu Drexel, koji je otkrio fosilizirani kostur u ju\u017enoj Patagoniji te proveo istra\u017eivanje i iskopavanje.<\/p>\n Novi dinosaur pripada grupi velikih biljojeda poznatih kao titanosauri. Fosil je iskopavan kroz \u010detiri godine (2005. \u2013 2009.), a u istra\u017eivanjuu su, osim dr. Lacovara, sudjelovali i Lucio Ibiricu iz Nacionalnog centra Patagonije, Matthew Lamanna iz muzeja Carnegie te Jason Poole iz Akademije za prirodne znanosti sveu\u010dili\u0161ta Drexel.<\/p>\n Prona\u0111eno je vi\u0161e od sto nalaza nove vrste dinosaura, uklju\u010duju\u0107i i skoro sve kralje\u0161ke 9 metara dugog repa, vratni kralje\u017eak promjera 1 metar, lopati\u010dna kost, brojna rebra, kosti prstiju, kand\u017ea, manji komad donje \u010deljusti i zub. No, za izra\u010dunavanje mase najva\u017eniji je pronalazak skoro svih kostiju prednjih i stra\u017enjih nogu, uklju\u010duju\u0107i skoro 2 metra dugu bedrenu kost i nadlakticu. Manji kostur iste vrste tako\u0111er je otkopan na ovom nalazi\u0161tu, no prona\u0111eno je znatno manje kostiju.<\/p>\n Rekonstrukcija prona\u0111enog kostura (bijelom bojom ozna\u010dene su prona\u0111ene kosti)<\/p><\/div>\n Kod postupka izra\u010dunavanja mase \u010detverono\u017enih \u017eivotinja u obzir se uzimaju mjere bedrene kosti (femura) i nadlakti\u010dne kosti (humerus). Kako su ovdje prona\u0111ene obje kosti, te\u017eina se mo\u017ee precizno izmjeriti. Prija\u0161nji rekorder vrste Elaltitan<\/em> tako\u0111er je prona\u0111en u Patagoniji, a te\u017eio je 47 tona. \u201eTitanosauri su fascinantne vrste. Neki te\u017ee kao krava, dok drugi mogu te\u017eiti kao kitovi. No, najve\u0107i su nam dosada bili nepoznanica zbog nepotpunih nalaza\u201d<\/span>, navodi Matthew Lamanna. Vrste kao \u0161to su argentinosaur i futalgnokosaur su mo\u017eda sli\u010dne ili ve\u0107e te\u017eine, no dosada nisu prona\u0111ene kosti udova, tako da se ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i koliko su te\u017eili. Znanstvenici su kosti skenirali i na ra\u010dunalu napravili rekonstrukciju dinosaura. Smatraju kako je to budu\u0107nost istra\u017eivanja jer se tako podaci mogu lako razmjenjivati me\u0111u znanstvenicima, te nisu skloni propadanju kao kosti i fosili. Pomo\u0107u 3D laserskog skeniranja uo\u010deni su mi\u0161i\u0107ni spojevi na kostima koji \u0107e pomo\u0107i u razumijevanju kretanja i rasta tih masivnih \u017eivotinja.<\/p>\n \u201eS tijelom veli\u010dine ku\u0107e, te\u017einom krda slonova i borbenim repom, Dreadnoughtus<\/em> se nije bojao nikoga. To me podsjetilo na velike i te\u0161ko naoru\u017eane ratne brodove s po\u010detka 20. stolje\u0107a koji su nosili ime dreadnought<\/em>. Tako smo odlu\u010dili ovoj vrsti nadjenuti to ime, \u0161to zna\u010di neustra\u0161iv\u201d<\/span>, priznaje Lacovara.<\/p>\n Da bi tolika \u017eivotinja narasla, mora pojesti ogromne koli\u010dine bilja. Lacovara navodi kako su ti biljojedi uglavnom \u017eivot provodili u hranjenju. Odrasli Dreadnoughtus<\/em> vjerojatno je bio prevelik da postane \u017ertvom grabe\u017eljivaca, no zasigurno je bio izvor hrane za strvinare nakon \u0161to bi preminuo od starosti ili bolesti. Dokaz za to su i prona\u0111eni zubi manjih le\u0161inara me\u0111u kostima. No, kompletnost kostura je rezultat brzog zatrpavanja. Lacovara vjeruje da je obli\u017enja rijeka probila prirodni nasip i stvorila blatnu bujicu koja je prekrila dva prona\u0111ena dinosaura. \u201eNjihova nesre\u0107a je sre\u0107a za nas\u201d<\/span>, zaklju\u010duje na kraju Lacovara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Znanstvenici su otkrili i opisali dosada najve\u0107u prona\u0111enu vrstu dinosaura. Duga\u010dak 26 metara i te\u017eak oko 65 tona, Dreadnoughtus schrani je najve\u0107a kopnena \u017eivotinja \u010dija se masa mo\u017ee precizno izra\u010dunati. Ukupno je prona\u0111eno vi\u0161e od 70% kostura, \u0161to \u010dini ovaj nalaz posebno spektakularnim. Dosad prona\u0111ene vrste velikih dinosaura uglavnom su poznate iz fragmentiranih nalaza, \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023671,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16506],"class_list":["post-21023665","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-dinosaur"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023665","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023665"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023665\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023671"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"rekonstrukcija](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/09\/803093893980-720x212.jpg\")