![\"3980983\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/09\/3980983-720x480.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Bez obzira na silne \u201eznanstvene rasprave\u201d<\/span> koje se odvijaju preko medija, znanstvenici <\/span>se ne spore oko toga postoji li evolucija (postoji), mijenja li se klima br\u017ee no \u0161to se to mo\u017ee objasniti fenomenom koji se prirodno odvija (mijenja se) ili jesu li cjepiva sigurna i preporu\u010dljiva za svu djecu (jesu). Naravno, postoje stavke u svakoj od ovih teorija o kojima se mo\u017ee raspravljati, ali ne u koli\u010dini u kojoj se prikazuje u medijima. Me\u0111utim, ne \u017eelimo tvrditi da znanstvenici savr\u0161eno razumiju sve u na\u0161em svemiru.<\/span><\/p>\n
Fizi\u010dar Brian Cox jednom je rekao: \u201eNe smeta mi nepoznato\u00a0\u2013 to je smisao znanosti. U svemiru postoje mjesta, milijarde mjesta o kojima ne znamo apsolutno ni\u0161ta. Ali \u010dinjenica da ne znamo ni\u0161ta o tim mjestima mene uzbu\u0111uje i motivira da ih istra\u017eim. A to je ono \u0161to znanost jest. Stoga smatram da ako vam je neugodno u susretu s nepoznatim, te\u0161ko da mo\u017eete biti znanstvenik. Ja ne trebam odgovore. Ne trebam odgovore na ni\u0161ta. Ja \u017eelim prona\u0107i odgovore.<\/span>\u201d<\/span>
No, koje su to najve\u0107e nerije\u0161ene misterije koje zaokupljaju umove i istra\u017eivanja znanstvenika<\/span>?\u00a0<\/span>
1.\u00a0 Za\u0161to ima vi\u0161e materije nego antimaterije?<\/span><\/strong>
Prema na\u0161em sada\u0161njem razumijevanju fizike, \u010destica, materija i antimaterija su jednake, ali suprotne. Kada se sretnu, trebale bi uni\u0161titi jedna drugu i iz tog uni\u0161tenja ni\u0161ta ne ostaje. Ve\u0107ina tog uni\u0161tenja dogodila se u po\u010decima svemira. Me\u0111utim, ostalo je dovoljno materije da nastanu <\/span>milijarde i milijarde galaksija, zvijezda, planeta i svega ostalog. Ve\u0107ina obja\u0161njenja vrti se oko mezona, kratkotrajne subatomske \u010destice na\u010dinjene od jednog kvarka i jednog antikvarka. B-mezoni propadaju sporije od anti B-mezona, \u0161to je mo\u017eda dovelo do pre\u017eivljavanja dovoljno B-mezona koji su potom oblikovali svu materiju svemira. B-, D- i K-mezoni mogu oscilirati i postati anti\u010destice i nakon toga ponovno \u010destice. Istra\u017eivanja pokazuju da B-mezoni vjerojatno \u010de\u0161\u0107e preuzimaju \u201enormalno\u201d<\/span> stanje, te je mo\u017eda i to razlog zbog kojeg obi\u010dnih \u010destica ima vi\u0161e od anti\u010destica.<\/span>
2. Gdje je sav litij?<\/span><\/strong>
Na po\u010detku su u svemiru temperature bile nevjerojatno visoke, a izotopi vodika, helija i litija su se naveliko sintetizirali. Vodika i helija jo\u0161 uvijek ima u velikim koli\u010dinama i tvore gotovo cjelokupnu masu svemira, no mo\u017eemo <\/span>prona\u0107i i vidjeti otprilike <\/span>samo tre\u0107inu litija -7. Postoji zaista mnogo obja\u0161njenja za\u0161to je to tako, uklju\u010duju\u0107i hipoteze koje uklju\u010duju hipotetske bozone poznate pod imenom aksioni<\/span>, ili hipoteze koje tvrde da je litij zarobljen u kori zvijezda i da ga na\u0161i dana\u0161nji teleskopi i instrumenti ne mogu detektirati. Me\u0111utim, zasad ne postoji glavna teorija koja obja\u0161njava odsutnost litija iz svemira.<\/span>
3. Za\u0161to spavamo?<\/span><\/strong>
Poznato nam je da ljudsko tijelo regulira cirkadijurni sat (24-satni ciklus koji se odvija isto i u nedostatku svjetla) koji odr\u017eava cikluse sna i jave, ali zapravo ne znamo za\u0161to. Dok spavamo, na\u0161e tijelo obnavlja tkiva ili poduzima ostale aktivnosti odr\u017eavanja, te tre\u0107inu \u017eivota provedemo spavaju\u0107i. Neki organizmi uop\u0107e ne trebaju san, no za\u0161to ga mi trebamo?
\nPostoji nekoliko razli\u010ditih teorija \u0161to se ti\u010de spavanja, iako nijedna ne odgovara zadovoljavaju\u0107e na ovo pitanje. Jedna od teorija jest i da su \u017eivotinje koje mogu spavati razvile u\u010dinkovite metode skrivanja od predatora, dok ostale koje nisu razvile te metode, moraju ostati oprezne i budne i njihov se organizam regenerira na druga\u010dije na\u010dine, ne snom. No, iako ne znamo za\u0161to spavamo, sve se vi\u0161e provode istra\u017eivanja o va\u017enosti sna i kako san utje\u010de na va\u017ene elemente u na\u0161em organizmu, poput plasti\u010dnosti mozga.<\/span>
4. Kako funkcionira gravitacija?<\/span><\/strong>
Svi znamo da Mjese\u010deva gravitacija uzrokuje morske struje, da nas Zemljina gravitacija odr\u017eava na povr\u0161ini planeta i da Sun\u010deva gravitacija dr\u017ei planete u orbitama, no koliko o gravitaciji zapravo razumijemo? Ta mo\u0107na sila proizlazi iz materije, te prema tome, masivniji objekt ima ve\u0107u sposobnost privla\u010denja drugih objekata. No, dok znanstvenici razumiju\u00a0<\/span>ve\u0107i\u00a0dio toga kako se gravitacija pona\u0161a, ne razumiju ba\u0161 za\u0161to uop\u0107e postoji. Za\u0161to su atomi ve\u0107inom prazan prostor? Za\u0161to je sila koja ve\u017ee atome druga\u010dija <\/span>od gravitacije? Je li gravitacija zapravo \u010destica? To su pitanja na koja se sa sada\u0161njim razumijevanjem fizike jednostavno ne mo\u017ee odgovoriti.<\/span>
5. Gdje su svi?<\/span><\/strong>
Nama vidljiv svemir ima promjer od 92 milijarde svjetlosnih godina i ispunjen je milijardama galaksija, zvijezda i planeta, ali jedini dokaz \u017eivota u svom tom nezamislivom prostranstvu jest upravo ovdje na Zemlji. Statisti\u010dki gledano, vjerojatnost da smo jedina \u017eiva bi\u0107a <\/span>u svemiru zapravo je vrlo nemogu\u0107e mala, stoga za\u0161to nismo otkrili niti jedan oblik \u017eivota dosad? Ovo pitanje poznato je pod terminom Fermi paradoks, te nam daje desetke sugestija i obja\u0161njenja za\u0161to jo\u0161 nismo nai\u0161li na izvanzemaljski \u017eivot; neka vjerojatnija od drugih. Vjerojatno mo\u017eemo danima raspravljati o mogu\u0107nosti da propu\u0161tamo signale, ili da signali postoje i mi ih ne razumijemo ili nas \u201eizvanzemaljci\u201d<\/span> ne mogu ili ne \u017eele kontaktirati, ili\u00a0\u2013<\/span> ekstremno nevjerojatna mogu\u0107nost\u00a0\u2013<\/span> da je Zemlja jedini planet ikad na kojem opstaje \u017eivot.<\/span><\/p>\n
6. Od \u010dega se sastoji tamna materija?<\/span><\/strong>
Otprilike 80% mase svemira \u010dini tamna materija. Tamna materija je poprili\u010dno neobi\u010dna pojava jer ne emitira nikakvu svjetlost. Iako se o njoj teoretizira <\/span>ve\u0107 60-ak godina, ne postoji nijedan izravni dokaz da postoji. Ve\u0107ina znanstvenika smatra da se tamna materija sastoji od slabo povezanih masovnih \u010destica, koje mogu biti i 100 puta masivnije od protona, ali koje na\u0161i instrumenti za detektiranje barionske materije (vidljive, normalne tamne materije) ne mogu otkriti. Na\u0161i kandidati za sastav tamne materije su aksioni, neutralini i fotini. <\/span>
7. Kako je nastao \u017eivot?<\/span><\/strong>
Kako je nastao \u017eivot, odakle je do\u0161ao? Oni koji vjeruju u model praiskonske juhe vjeruju da je rana Zemlja obilovala razli\u010ditim elementima, te da je s vremenom razvila sve slo\u017eenije molekule koje su potaknule nastanak \u017eivota. To se moglo odvijati u dubinama oceana, u glini ili ispod leda. Razli\u010diti modeli daju razli\u010ditu razinu va\u017enosti munjama i vulkanima u mo\u010dvari \u017eivota. Iako je DNK primarna baza za sada\u0161nji \u017eivot na Zemlji, neki su znanstvenici sugerirali da je mo\u017eda RNK bila primarna baza prvih oblika \u017eivota. Nadalje se znanstvenici pitaju jesu li i nukleinske kiseline jednom samostalno opstajale. Je li \u017eivot procvao samo jednom ili je mogu\u0107e da je nastao i nestao, te ponovo nastao? Neki vjeruju u model panspermija<\/span>, prema kojem je mikrobiolo\u0161ki \u017eivot na Zemlju do\u0161ao putem meteorita i kometa. Ako to i jest istina, opet ne odgovara na pitanje kako je i taj \u017eivot nastao.<\/span>
8. Kako funkcioniraju tektonske plo\u010de?<\/span><\/strong>
Iznena\u0111uje da su teorije kretanja tektonskih plo\u010da koje oblikuju<\/span> kontinente i uzrokuju potrese, vulkanske erupcije, pa \u010dak i formiranje planina, tek nedavno dobile globalnu podr\u0161ku. Iako su teorije Pangee<\/span> (velika kopnena masa iz koje su se prije otprilike 100 milijuna godina odcijepili <\/span>kontinenti) postavljene davnih 1500-ih pa sve do 1960-ih kad je prona\u0111en fizi\u010dki dokaz za hipotezu pomicanja morskog dna, ta ideja nije dobila dovoljno pozornosti<\/span>. Morsko dno se pomi\u010de i \u0161iri tako da se stijene uvla\u010de u Zemljin pla\u0161t, u pla\u0161tu se recikliraju i ponovo izlaze na povr\u0161inu u obliku magme. Me\u0111utim, znanstvenici nisu u potpunosti sigurni \u0161to poti\u010de to kretanje i kako nastaju rubovi tektonskih plo\u010da. Postoje mnoge teorije, ali niti jedna ne obja\u0161njava u potpunosti sve aspekte te aktivnosti.<\/span>
9. Kako \u017eivotinje migriraju?<\/span><\/strong>
Mnoge \u017eivotinje i insekti migriraju kroz razli\u010dita razdoblja godine kako bi pobjegli od promjene sezonskih temperatura ili kako bi do\u0161li do hrane ili partnera. Neke od migracija su pravi poduhvati od tisu\u0107e kilometara, pa kako te \u017eivotinje ponovo prona\u0111u put ku\u0107i, godinu za godinom? Razli\u010dite \u017eivotinje koriste razli\u010dite navigacijske alate, poput nekih \u017eivotinja (npr. losos) koje se koriste Zemljinim magnetskim poljem kako bi se orijentirale. Me\u0111utim, jo\u0161 se ne zna kako se razvija ta osobina i kako neobu\u010dene \u017eivotinje znaju to\u010dno kamo i\u0107i iz godine u godinu.<\/span>
10. \u0160to je tamna energija?<\/span><\/strong>
Od svih misterija znanosti, tamna energija mogla bi biti najve\u0107a me\u0111u njima. Dok tamna materija \u010dini otprilike 80% sve mase, tamna energija je hipotetski oblik energije za koju se vjeruje da je stvorila otprilike 70% svega u svemiru. Za tamnu energiju implicira se da je uzrok \u0161irenja svemira, iako je poprili\u010dna koli\u010dina navodnih svojstava tamne energije potpuno nepoznata. Prvo i najva\u017enije, od \u010dega se uop\u0107e sastoji? Je li konstantna ili postoje fluktuacije kroz \u0161irenje svemira? Za\u0161to se \u010dini da je gusto\u0107a tamne energije jednaka gusto\u0107i obi\u010dne materije? Mo\u017ee li se tamna energija uklopiti u Einsteinovu <\/span>teoriju o gravitaciji ili teorija mora biti ponovno razmotrena?<\/span><\/p>\n