Prije nekoliko godina, 12-godi\u0161nji sin Michaela Kincha naglo se razbolio. Otac ga je odveo u obli\u017enju bolnicu zbog visoke temperature. Dok su poku\u0161avali dijagnosticirati bolest, lije\u010dnici su djetetu dali najprije jednu, a kasnije drugu vrstu antibiotika.<\/p>\n
Nedugo zatim, lije\u010dnici su ustanovili da je djetetu puklo slijepo crijevo te da je do\u0161lo do trovanja krvi. \u201eStvari su se odvijale jako brzo \u2013 do trovanja krvi do\u0161lo je prije nego \u0161to je osjetio simptome puknu\u0107a slijepog crijeva\u201c, ka\u017ee Kinch. Njegov sin preba\u010den je u medicinski centar gdje je \u201estavljen\u201c na jo\u0161 \u010detiri vrste antibiotika.<\/p>\n
Kad su do\u0161li prvi nalazi, pokazalo se da su bakterije reagirale na samo dva od \u0161est antibiotika koje je pio. Antibiotici koji su djelovali bila su ona prva dva koja je dobio u prvoj bolnici. \u201eDa smo odmah oti\u0161li u drugu bolnicu, vjerojatno mi sin ne bi pre\u017eivio.\u201c Kinch obja\u0161njava kako njegov sin nije \u010desto pio antibiotike, nego je stvar u tome \u0161to su bakterije oko nas otporne na ve\u0107inu antibiotika.<\/p>\n
Tri tjedna kasnije, Michael je bio pozvan da se priklju\u010di neprofitnoj organizaciji Institute for Life Sciences Collaboration<\/em> koja se bavi razvojem novih lijekova. Dok su \u010dlanovi razmi\u0161ljali \u0161to \u0107e biti fokus njihova istra\u017eivanja, Kinch je svoj glas dao antibioticima.<\/p>\n Kao direktor Centra za molekularna otkri\u0107a na Sveu\u010dili\u0161tu Yale, Kinch je imao pristup opse\u017enoj bazi podataka o otkri\u0107u i razvoju razli\u010ditih lijekova u farmaceutskoj industriji.<\/p>\n Pregledavanjem tih dokumenata, Kinch je shvatio da je smanjivanje u\u010dinkovitosti antibiotika veliki problem koji bi promijenio svaki segment medicinske prakse.<\/p>\n U \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu Drug Discovery Today<\/em>, Kinch je sa\u017eeo financijska ograni\u010denja koja su rezultirala trenutnom krizom u opskrbi antibioticima. Broj dostupnih antibiotika je od 2000. godine pao sa 113 na 96.<\/p>\n Broj antibiotika koji se uklanja s liste onih dostupnih dvostruko je ve\u0107i od novih antibiotika koji se uvode u lije\u010denje. Antibiotici se povla\u010de iz upotrebe jer vi\u0161e ne djeluju, jer su toksi\u010dni ili jer ih se zamjenjuje novim verzijama istog lijeka. Farmaceutske kompanije vi\u0161e nisu zainteresirane za istra\u017eivanje i razvoj novih antibiotika.<\/p>\n Pfizer<\/em> je razvio 40 od 155 vrsta antibiotika koji se koriste u SAD-u, no oni vi\u0161e nisu u upotrebi. Eli Lilly, AstraZeneca<\/em> i Bristol-Myers Squibb<\/em> tako\u0111er su napustile ovaj \u201ebiznis\u201c kojim sada dominiraju male tvrtke poput Cubist Pharmaceuticals<\/em> koja je osnovana 1992. godine s ciljem razvijanja lijekova za otporne bakterijske infekcije.<\/p>\n Njegova ra\u010dunica, smatra Kinch, preuveli\u010dava broj dostupnih antibiotika. Naime, brojni novi antibiotici nisu \u0161irokog spektra djelovanja nego su namijenjeni, primjerice, lije\u010denju akni ili antraksa.<\/p>\n Jedan od razloga za\u0161to se farmaceutske tvrtke povla\u010de iz razvoja i proizvodnje lijekova jest i to \u0161to ih zakon ograni\u010dava vremenom. Patent tvrtki daje 20 godina za\u0161tite na novi lijek, no klini\u010dka ispitivanja potrebna da se lijek odobri traju otprilike 11 godina. To zna\u010di da tvrtka ima 9 godina da povrati novac utro\u0161en na ispitivanja.<\/p>\n Ako je rije\u010d o antibiotiku, stvar se dodatno komplicira \u2013 zbog porasta otpornosti bakterija na antibiotike, lije\u010dnici u pri\u010duvi imaju nove. Ovaj se slu\u010daj dogodio s vancomycinom<\/em> koji se dugo koristio u slu\u010daju krajnje nu\u017ede. \u201eKada lijek dr\u017eite u pri\u010duvi, tro\u0161ite vrijeme ograni\u010deno zakonom koje je trebalo poslu\u017eiti za pokrivanje tro\u0161kova razvoja i proizvodnje lijeka\u201c, obja\u0161njava Kinch.<\/p>\n Ako se dogodi situacija poput ove u kojoj lijek doslovno stoji neiskori\u0161ten, kako \u0107e tvrtka koja ga je proizvela zaraditi ili barem pokriti tro\u0161kove proizvodnje? Rje\u0161enje nije podi\u0107i cijenu lijeka na 50.000 kuna. Tvrtke smatraju da ne postoji izlaz iz ove situacije ako se zadr\u017ei dosada\u0161nji model proizvodnje novih lijekova.<\/p>\n U SAD-u je za ovakve probleme nadle\u017ean National Institute of Health<\/em> (NIN), no njegov bud\u017eet koji je udvostru\u010den 2009. godine, od onda konstantno pada i sada je 30% ni\u017ei od tog iznosa.<\/p>\n Zbog birokracije i komplikacija, zajednica lije\u010dnika okupila sa s ciljem rje\u0161avanja ovog problema. Grupa \u010diji je suosniva\u010d Kinch nedavno je organizirala panel raspravu o novim vrstama partnerstva i modela financiranja na podru\u010dju otpornosti bakterija na lijekove.<\/p>\n Jedna od ideja je prekidanje veze izme\u0111u tro\u0161kova razvoja novog lijeka i cijene lijeka. Neki su lije\u010dnici predlo\u017eili da se veliki iznosi od, primjerice, jedne milijarde dolara ponude za razvoj lijeka kojeg bi onda prodavale druge tvrtke po znatno ni\u017eim cijenama.<\/p>\n The Infectious Diseases Society of America<\/em> (ISDA) pokrenula je inicijativu \u201e10 x 20\u201c kojoj je cilj stvoriti globalnu zajednicu za razvoj i proizvodnju lijekova koja \u0107e do 2020. godine razviti 10 novih, sigurnih i u\u010dinkovitih antibiotika.<\/p>\n Velika Britanija ponudila je nagradu Longitude Prize 2014.<\/em> od 10 milijuna funti za testove koji bi lije\u010dnicima omogu\u0107ili brzo identificiranje bakterija kako bi mogli razviti u\u010dinkovite antibiotike.<\/p>\n Nakon \u0161to je stigao na Sveu\u010dili\u0161te u Washingtonu, Kinch razmi\u0161lja o ulozi tog Sveu\u010dili\u0161ta. Iako igra va\u017enu ulogu u istra\u017eivanjima, ovo Sveu\u010dili\u0161te ima sve manje ideja u bitki izme\u0111u laboratorija i tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n Na Sveu\u010dili\u0161tu u Washingtonu provode se istra\u017eivanja na ljudskom mikrobiomu i trilijunima organizama koji \u017eive u nama i koji su klju\u010dni za nas jer probavljaju hranu i bore se protiv infekcija. Za\u0161to je ovo va\u017eno? Nekad su se antibiotici tra\u017eili u tlu. Vancomycin je, primjerice, prona\u0111en u uzorku tla s Bornea. No u budu\u0107nosti, novi antibiotici \u0107e se tra\u017eiti u onome \u0161to proizvodi ljudski mikrobiom.<\/p>\n Antibiotici nisu jedina vrsta lijekova koju ne \u010deka svijetla budu\u0107nost \u2013 Kinch navodi da je sli\u010dan slu\u010daj i s lijekovima za AIDS koji ukazuju na \u0161iri problem koji se ti\u010de pronalaska i razvoja novih lijekova, dijelom jer to vrijedi za svaki dio suvremene medicinske prakse \u2013 od operacija do lije\u010denja raka i svega izme\u0111u toga.<\/p>\n Izvor: ScienceDaily<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prije nekoliko godina, 12-godi\u0161nji sin Michaela Kincha naglo se razbolio. Otac ga je odveo u obli\u017enju bolnicu zbog visoke temperature. Dok su poku\u0161avali dijagnosticirati bolest, lije\u010dnici su djetetu dali najprije jednu, a kasnije drugu vrstu antibiotika. Nedugo zatim, lije\u010dnici su ustanovili da je djetetu puklo slijepo crijevo te da je do\u0161lo do trovanja krvi. \u201eStvari […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21039321,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[18160,16911,16742,17745,18161],"class_list":["post-21023769","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-antibiotici","tag-antibiotik","tag-bakterija","tag-bakterije","tag-otpornost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023769","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023769"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023769\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21039321"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023769"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023769"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023769"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}