![\"starica\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/11\/starica.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kako to da neki ljudi \u017eive i do 110 godina? Je li stvar u genima, na\u010dinu \u017eivota, sre\u0107i ili kombinaciji svega navedenog?<\/p>\n
Znanstvenici su usporedili genome sedamnaestero najstarijih ljudi na svijetu kako bi otkrili tajnu njihovog dugog \u017eivota. Tajne nema! No, ako i postoji, jako je dobro skrivena.<\/p>\n
Geneti\u010dari iz SAD-a zavr\u0161ili su prvu sveobuhvatnu analizu najstarijih ljudi na svijetu, u nadi da \u0107e napokon otkriti tajnu dugovje\u010dnosti. Izvor njihovih supermo\u0107i ostaje nepoznat.<\/p>\n
Pro\u0161la istra\u017eivanja otkrila su da je dugovje\u010dnost prisutna u obitelji. Istra\u017eivanje Ameri\u010dkog nacionalnog instituta o starenju, dovr\u0161eno 2002. godine, obuhvatilo je 444 srodnika stogodi\u0161njaka, te pokazalo da imaju ve\u0107e \u0161anse do\u017eivjeti sto godina od onih koji nemaju stogodi\u0161njake u obitelji. \u0160tovi\u0161e, \u0161anse su im sedamnaest puta ve\u0107e, a osobito sestrama koje imaju osam puta ve\u0107e \u0161anse da do\u017eive ove poodmakle godine.<\/p>\n
Istra\u017eivanja na osobama koje su do\u017eivjele 110 i vi\u0161e godina pokazalo je da nemaju druga\u010dije navike \u0161to se ti\u010de pu\u0161enja, prehrane ili tjelovje\u017ebe od ostale populacije. Navedena istra\u017eivanja ukazuju na to da se dugovje\u010dnost skriva negdje u genima. Sve \u0161to treba u\u010diniti je prona\u0107i taj posebni gen.<\/p>\n
Prema tome, skupina znanstvenika sa Stanfordskog sveu\u010dili\u0161ta odlu\u010dila je prona\u0107i gen koji je prisutan kod sedamnaest najstarijih \u017eivu\u0107ih ljudi na svijetu, a nije kod ostatka populacije. Kada bi mogli prona\u0107i gen koji \u010dini razliku, mogli bi prona\u0107i i uzrok koji usporava starenje ovih ljudi, te pomo\u0107i drugim znanstvenicima da proizvedu lijekove koji bi taj isti u\u010dinak imali i na druge ljude.<\/p>\n
Osobe koje su sudjelovale u istra\u017eivanju imaju izme\u0111u 110 i 116 godina i sve, osim jedne, \u017eenskog su spola. Ne samo da su ovi predstavnici najstarijih ljudi bili u iznena\u0111uju\u0107e dobrom zdravstvenom stanju, ve\u0107 su se i nastavili baviti onim aktivnostima kojih \u0107emo se mi prosje\u010dni vjerojatno morati odre\u0107i kad napunimo 80, ako ih uop\u0107e napunimo. Nitko od ispitanika ne boluje od sr\u010danih bolesti, nije imao udar ili dijabetes, \u0161to je uobi\u010dajeno za starije ljude, te samo jedna osoba boluje od raka. Jedan je ispitanik navodno do svoje 103. godine radio kao obiteljski lije\u010dnik, a drugi je vozio automobil do 107. godine.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja ne pokazuju nikakvu rijetku geneti\u010dku mutaciju koja bi pomogla ovim ljudima da po\u017eive toliko godina.<\/p>\n
Ipak, istra\u017eiva\u010di se nadaju da \u0107e njihovi rezultati biti iskori\u0161teni za daljnja istra\u017eivanja tajne stogodi\u0161njaka. Mo\u017eda je odgovor u kombinaciji gena, a ne jednom genu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako to da neki ljudi \u017eive i do 110 godina? Je li stvar u genima, na\u010dinu \u017eivota, sre\u0107i ili kombinaciji svega navedenog? Znanstvenici su usporedili genome sedamnaestero najstarijih ljudi na svijetu kako bi otkrili tajnu njihovog dugog \u017eivota. Tajne nema! No, ako i postoji, jako je dobro skrivena. Geneti\u010dari iz SAD-a zavr\u0161ili su prvu sveobuhvatnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023883,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16751,17328],"class_list":["post-21023880","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-dugovjecnost","tag-gen"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023880"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023880\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023883"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}