{"id":21023890,"date":"2014-11-21T19:28:52","date_gmt":"2014-11-21T18:28:52","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023890"},"modified":"2020-10-15T16:04:46","modified_gmt":"2020-10-15T14:04:46","slug":"novi-dokaz-da-mozak-uci-prije-rodenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/novi-dokaz-da-mozak-uci-prije-rodenja\/","title":{"rendered":"Novi dokaz da mozak “u\u010di” i prije ro\u0111enja"},"content":{"rendered":"
\"photo

photo credit: Laurent J\u00e9gou via Flickr, CC BY-ND 2.0<\/p><\/div>\n

Znanstvenici su prona\u0161li novi dokaz o nevjerojatnoj prilagodljivosti i fleksibilnosti mozga. Naime, \u010dak i mozak\u00a0nero\u0111enog djeteta na neki na\u010din “u\u010di” dok je dijete jo\u0161 u maj\u010dinom trbuhu.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010de je zanimalo ho\u0107e li se dijete, koje je dano u posvajanje u ranoj dobi i k tome u drugu jezi\u010dnu kulturu, uop\u0107e sje\u0107ati “prvog” – materinskog jezika. Prema podacima iz istra\u017eivanja, bebe se upoznaju s uzorcima zvuka – koji su povezani s odre\u0111enim jezicima, jo\u0161 dok su u maj\u010dinoj utrobi. Glavno pitanje je\u00a0\u0161to se doga\u0111a s tim neurolo\u0161kim putevima kad je novoro\u0111en\u010de posvojeno u obitelj koja govori drugim jezicima, te vi\u0161e nije izlo\u017eeno svom “prvom” jeziku.<\/p>\n

Novo istra\u017eivanje nam pokazuje da se nesvjestan mozak jo\u0161 uvijek “sje\u0107a” tog prvog jezika kojem je bio izlo\u017een tijekom trudno\u0107e i godinama kasnije. Istra\u017eivanje je provela Lara Pierce sa Sveu\u010dili\u0161ta McGill u Montrealu, a objavljeno je u znanstvenom \u010dasopisu “Proceedings in National Academy of Science”.<\/p>\n

Uzorak istra\u017eivanja se sastojao od 48 djevoj\u010dica u starosti od 9 do 17 godina, koje su bile podijeljene u tri grupe. U prvoj su grupi bile djevoj\u010dice koje govore samo francuski, u drugoj djevoj\u010dice koje su posvojene iz Kine kao novoro\u0111en\u010dad, ali govore jedino francuski i nisu bile izlagane kineskom jeziku, a u tre\u0107oj su bile djevoj\u010dice koje su te\u010dno govorile i francuski i kineski od ro\u0111enja.<\/p>\n

\"098383098\"<\/p>\n

“Mozak novoro\u0111en\u010deta formira prikaze jezi\u010dnih zvukova, no ovim se istra\u017eivanjem \u017eeljelo provjeriti zadr\u017eava li mozak te prikaze i kasnije u \u017eivotu, iako ta osoba vi\u0161e nije izlo\u017eena tom jeziku,” obja\u0161njava Pierce.<\/p>\n

Svaka skupina je podvrgnuta magnetskoj rezonanci (MRI), pomo\u0107u koje su znanstvenici mogli vidjeti koji su dijelovi mozga bili aktivirani kad su sudionice bile izlo\u017eene zvukovima kineskoga jezika.<\/p>\n

Iznena\u0111uju\u0107e, grupa koja je bila posvojena i nije govorila svoj “prvi jezik” pokazala je iste uzorke kao \u0161to su bili i uzorci \u00a0iz dvojezi\u010dne grupe. Ovo nam pokazuje da iako posvojeno dijete dotad mo\u017eda nije \u010dulo ni rije\u010d kineskoga vi\u0161e od 12. godina, mozak je odmah prepoznao uzorak zvuka kao ne\u0161to – jezi\u010dni va\u017eno. Grupa koja je bila izlo\u017eena samo francuskim od ro\u0111enja nije prepoznala te zvukove na na\u010din na koji se to dogodilo u druge dvije grupe.<\/p>\n

“Zapanjio nas je da je uzorak aktivnosti mozga posvojenih djevoj\u010dica koje nikad nisu bile izlo\u017eene kineskom jeziku nakon posvojenja jednak uzorku aktivnosti onih djevoj\u010dica koje su bile izlo\u017eene kineskom jeziku od ro\u0111enja, te ga fluentno govore. Neurolo\u0161ki prikaz koji nam izla\u017ee ovaj uzorak mo\u017ee se ste\u0107i samo prvih mjeseci \u017eivota,” nastavlja Pierce. “Ovaj se uzorak potpuno razlikuje od grupe djevoj\u010dica koje su govorile samo francuski.”<\/p>\n

Rezultati nam govore da ne samo da je mladi mozak nevjerojatno podatan za uo\u010davanje i pam\u0107enje uzoraka i zvukova jezika \u010dim se \u010dini da su se ti kanali o\u010duvali tijekom svih tih godina. Daljnje postojanje tih neurolo\u0161kih puteva postavlja mnogo, mnogo pitanja s razli\u010ditim implikacijama, Mogu\u0107e je da \u0107e taj uzorak raspoznavanja nesvjesno utjecati na procesuiranje drugih informacija u mozgu.<\/p>\n

Znanstvenici su tako\u0111er znati\u017eeljni mo\u017ee li to imati kakvog utjecaja na ponovnu sposobnost u\u010denja tog “izgubljenog” jezika, i ako da, mo\u017ee li tako funkcionirati i drugi oblici informacija. Ovo bi se otkri\u0107e moglo koristiti kao na\u010din da se pomognu razviti mozgovi novoro\u0111en\u010deta i pripremiti ih za odre\u0111ene vje\u0161tine koje \u0107e im zatrebati nakon nekoliko godina.<\/p>\n

Izvor: IFLScience<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici su prona\u0161li novi dokaz o nevjerojatnoj prilagodljivosti i fleksibilnosti mozga. Naime, \u010dak i mozak\u00a0nero\u0111enog djeteta na neki na\u010din “u\u010di” dok je dijete jo\u0161 u maj\u010dinom trbuhu. Istra\u017eiva\u010de je zanimalo ho\u0107e li se dijete, koje je dano u posvajanje u ranoj dobi i k tome u drugu jezi\u010dnu kulturu, uop\u0107e sje\u0107ati “prvog” – materinskog jezika. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023894,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493],"class_list":["post-21023890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023890"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023890\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023894"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}