![\"njemacki-ovcar\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/11\/njemacki-ovcar-720x540.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
U 30 000 godina, koliko \u010dovjek i pas \u017eive zajedno, pas je postao popularan i voljen ku\u0107ni ljubimac. Danas se psi nalaze u gotovo 50% ameri\u010dkih ku\u0107anstava.<\/p>\n
Mahanje repom, sjedenje u krilu, kra\u0111a jastuka i sl. pokazuju nam da nam psi zasigurno vra\u0107aju ljubav. No, kako psi ne mogu re\u0107i \u0161to se doga\u0111a unutar njihove krznate glave, kako mo\u017eemo biti sigurni da nas stvarno vole? Zapravo, i mo\u017eemo! Zahvaljuju\u0107i nedavnom razvoju novih tehnologija slikanja mozga, mo\u017eemo dobiti bolju sliku o tome \u0161to se doga\u0111a u pse\u0107em mozgu.<\/p>\n
Tako je, znanstvenici prou\u010davaju pse\u0107i mozak. I ono \u0161to istra\u017eivanja pokazuju pozitivno je za sve vlasnike pasa: ne samo da nam psi uzvra\u0107aju ljubav, nego nas i vide kao \u010dlanove svoje obitelji. Izgleda da se psi vi\u0161e oslanjaju na ljude u zadobivanju privr\u017eenosti, ljubavi i za\u0161tite, nego na vlastitu vrstu.<\/p>\n
Najnoviji i najdirektniji dokaz da su psi beznadno posve\u0107eni ljudima dolazi iz nedavnog istra\u017eivanja i slikanja pse\u0107eg mozga, orijentiranog na procesuiranje mirisa u mozgu. Stru\u010dnjaci za \u017eivotinjsku kogniciju sa Sveu\u010dili\u0161ta Emory dresirali su pse da mirno le\u017ee za vrijeme magnetske rezonance kako bi izmjerili njihove neurolo\u0161ke odgovore na mirise pasa i ljudi, i poznatih i nepoznatih. Psi se kroz svijet kre\u0107u pomo\u0107u nosa, pa je mogu\u0107e da \u0107e uvid u procesuiranje mirisa dati nove dokaze o dru\u0161tvenom pona\u0161anju. Znanstvenici su otkrili da aroma vlasnika zapravo aktivira \u201ecentar za nagrade\u201d u pse\u0107em mozgu. Od svih neodoljivih mirisa koje su mogli onju\u0161iti, psi su postavili ljudski miris kao prioritet nad svim ostalim.<\/p>\n
Ti rezultati podudaraju se s jo\u0161 jednim neurolo\u0161kim istra\u017eivanjem pasa koje su proveli istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Eotvos Lorand u Budimpe\u0161ti. Oni su prou\u010davali mo\u017edanu aktivnost pasa u odnosu na razli\u010dite ljudske i pse\u0107e zvukove, poput glasova, lajanja, te bezna\u010dajnog gun\u0111anja i uzdaha obje vrste. Prije ovog istra\u017eivanja nismo imali pojma \u0161to se doga\u0111a unutar pse\u0107eg mozga kad ljudi prave buku. Izme\u0111u ostalih iznena\u0111uju\u0107ih \u010dinjenica, istra\u017eivanje je pokazalo sli\u010dnosti u na\u010dinu na koji pas i \u010dovjek reagiraju na emocionalno obojene glasove i zvukove. Istra\u017eiva\u010di su dokazali da veseli zvukovi poti\u010du i pozitivno utje\u010du na auditivni korteks u obje vrste. Ta zajedni\u010dka osobina govori nam o jedinstvenom komunikacijskom sistemu koji izgra\u0111uje vezu izme\u0111u psa i \u010dovjeka. Ukratko \u2013 psi ne poprimaju samo naizgled suptilne promjene raspolo\u017eenja, ve\u0107 su zbog na\u010dina na koji su povezani s ljudima fizi\u010dki osjetljiviji i podlo\u017eniji i za najmanju promjenu raspolo\u017eenja.<\/p>\n
\u201eVrlo je va\u017eno i zanimljivo razumijevanje tog alata koji omogu\u0107ava uspje\u0161nu vokalnu komunikaciju izme\u0111u dviju vrsta\u201d, izjavio je za Mic<\/em> Attila Andics, neuroznanstvenik i autor ovog istra\u017eivanja. \u201eZapravo nam nije bilo potrebno slikanje mozga da bismo vidjeli da komunikacija izme\u0111u pasa i ljudi uspijeva, no bez tog slikanja ne bismo razumjeli za\u0161to funkcionira. Sada zasta po\u010dinjemo shva\u0107ati za\u0161to.\u201d<\/p>\n Bihevioralna istra\u017eivanja podupiru nedavna neuroznanstvena istra\u017eivanja. Prema Andicsu, psi ulaze u interakciju s vlasnicima na isti na\u010din na koji bebe ulaze u interakciju s roditeljima. Kada su psi prestra\u0161eni ili zabrinuti, tr\u010de svom vlasniku, jednako kao i mala djeca svojim roditeljima. No, to je \u010disti kontrast u odnosu na druge doma\u0107e \u017eivotinje \u2013 skamenjene \u0107e ma\u010dke, kao i konji, pobje\u0107i.<\/p>\n Psi su tako\u0111er jedina vrsta, osim primata, koja gleda ljude u o\u010di. To je otkrio Andics, zajedno s mnogim drugim kolegama, prije desetak godina kada je prou\u010davao i u\u010dio o pripitomljavanju vukova, za koje je smatrao da \u0107e mu odati tajnu. Ta posebna zna\u010dajka, to posebno pona\u0161anje izme\u0111u psa i ljudi zaista je jedinstveno \u2013 psi tra\u017ee kontakt o\u010dima od ljudi, ali ne i svojih biolo\u0161kih roditelja.<\/p>\n \u201eVezanje uz vlasnika mnogo vi\u0161e zna\u010di psu negoli ijednom ku\u0107nom ljubimcu\u201d, ka\u017ee Andics.<\/p>\n Tako\u0111er, znanstvenici su bacili pogled na ljudsko-pse\u0107u povezanost i iz drugog kuta. Ispada da i ljudi psu uzvra\u0107aju sna\u017ene osje\u0107aje ljubavi i privr\u017eenosti. U istra\u017eivanju objavljenom u \u010dasopisu PLOS One<\/em>, istra\u017eiva\u010di Op\u0107e bolnice Massachusetts mjerili su aktivnost ljudskog mozga kao odgovor na slike djece i pasa. Sudionici istra\u017eivanja bile su \u017eene koje imaju djecu i psa barem dvije godine. Obje slike izazvale su aktivnost u regijama mozga povezanih s emocijama, nagradom, pripadanju, vizualizaciji i socijalnim interakcijama. Mo\u017eemo zaklju\u010diti da nas i krznati i malo manje krznati \u010dlanovi na\u0161e obitelji jednako vesele.<\/p>\n Ljubitelji pasa par puta su pogrije\u0161ili u \u010ditanju izraza pasjih lica, npr. pretpostavili su da pognuta glava zna\u010di krivnju, emociju koja zahtijeva vi\u0161estruku samosvijest koju psi vjerojatno nemaju, sla\u017eu se bihevioralni stru\u010dnjaci. No, u obitelji su na\u0161i instinkti, \u0161to se ti\u010de osje\u0107aja na\u0161ih pasa, naj\u010de\u0161\u0107e to\u010dni. \u0160to psi poru\u010duju onim zabrinutim ili \u017eeljnim pogledom na onaj njihov sjetan na\u010din, nije uvijek jasno. No, mo\u017eemo odahnuti imaju\u0107i na umu da nas na\u0161i ljubimci dokazano vole onoliko koliko smo se nadali, mo\u017eda \u010dak i vi\u0161e. Iako oni nisu na\u0161a djeca, oni nas smatraju svojom obitelji. A za nas? Za na\u0161 \u0107e oni uvijek biti na\u0161e bebe.<\/p>\n![\"psi-2\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/11\/psi-2-720x1080.jpg\")
<\/p>\n