{"id":21023956,"date":"2014-11-30T20:43:36","date_gmt":"2014-11-30T19:43:36","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023956"},"modified":"2016-10-27T23:35:59","modified_gmt":"2016-10-27T21:35:59","slug":"veliki-hadronski-sudarac-opazio-je-dvije-potpuno-nove-cestice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/veliki-hadronski-sudarac-opazio-je-dvije-potpuno-nove-cestice\/","title":{"rendered":"Veliki hadronski sudara\u010d opazio je dvije potpuno nove \u010destice"},"content":{"rendered":"
\"Large

Large Hadron Collider, CERN<\/p><\/div>\n

Veliki hadronski sudara\u010d (eng. Large Hadron Collider\u00a0\u2013 LHC. U daljnjem tekstu LHC<\/em>) otkrio je dvije nikad dosad vi\u0111ene, vrlo te\u0161ke, barionske \u010destice. Ovo otkri\u0107e moglo bi pomo\u0107i znanstvenicima u razumijevanju interakcije elementarnih \u010destica.<\/p>\n

Te nove \u010destice CERN-ovi fizi\u010dari nazvali su Xi_b’–<\/sup> i Xi_b*– <\/sup>(jo\u0161 nismo sigurni kako se to\u010dno izgovara). Barionske \u010destice su subatomske \u010destice poput hiperona, koje se sastoje od tri \u010dvrsto vezanih, si\u0107u\u0161nih elementarnih \u010destica koje se zovu kvarkovi (za njih se op\u0107enito smatra da su jedne od najmanjih jedinica mase).<\/p>\n

Xi_b’–<\/sup>\u00a0i\u00a0Xi_b*–<\/sup> je predvidio Model kvantne fizike, ali nikad dosad nisu bile vi\u0111ene pa znanstvenici nisu bili sigurni koja je njihova to\u010dna masa, no sad je mogu izra\u010dunati. Vrlo te\u0161ke subatomske \u010destice su impresivno velike\u00a0\u2013 <\/em> obje nove \u010destice su vi\u0161e od 6 puta masivnije od protona.<\/p>\n

Nove barionske \u010destice vi\u0111ene su u LHC-u, ubrziva\u010du \u010destica koji je poznat po (vjerojatnom) otkri\u0107u Higgsovog bozona. LHC radi tako da ubrzava dvije suprotne zrake \u010destica kako bi se pribli\u017eile brzini svjetlosti. Kada se zrake sudare, nastaje ekstremno vru\u0107a eksplozija, koja potom omogu\u0107ava nikad vi\u0111enim \u010desticama i tipovima materije da se vrlo brzo oforme. U tom djeli\u0107u sekunde nakon kolizije nastaje \u201emagija\u201d, te fizi\u010dari mogu prona\u0107i dokaz stvari i pojava koje su dotad jedino teoretizirali u formulama.<\/p>\n

Ba\u0161 poput bariona, protoni se sastoje od gotovo tri \u010dvrsto vezana kvarka, no posebno fascinantno kod Xi_b’–<\/sup> i\u00a0Xi_b*–<\/sup> je da svaki od njihovih kvarkova ima druga\u010diju vrtnju ili smjer u kojem se pode\u0161avaju.\u00a0Obje subatomske \u010destice sadr\u017ee jedan vr\u0161ni kvark (najve\u0107i od kvarkova), jedan strani kvark i jedan donji kvark<\/span> (postoji 6 kvarkova:\u00a0gornji, donji, strani, \u010darobni, dubinski i vr\u0161ni).<\/p>\n

Nicholas St. Fleur obja\u0161njava: \u201eOvo otkri\u0107e poma\u017ee fizi\u010darima da shvate na koje sve na\u010dine kvarkovi mogu biti poslo\u017eeni i daje nam uvid u razumijevanje sila koje ih odr\u017eavaju, te u najosnovnije gra\u0111evne blokove materije koje se dr\u017ee zajedno.\u201d<\/p>\n

Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu Physical Review Letters<\/em> i online na ArXiv.<\/p>\n

\u201eSvake godine otkrije se tri do pet takvih \u010destica\u201d, ka\u017ee Patrick Koppenburg, CERN-ov znanstvenik na nizozemskom institutu Nikhet. \u201eOvdje smo otkrili dva odjednom, \u0161to je poprili\u010dno izvanredno.\u201d<\/p>\n

Znanstvenici su tako\u0111er istra\u017eivali relativnu produkciju stope bariona, njihove du\u017eine (kojom se zapravo mo\u017ee izmjeriti koliko su zapravo nestabilne), kao i neke druge detalje njihovog propadanja. Svi rezultati slo\u017eili su se s predvi\u0111anjima o barionima, temeljenim na teoriji kvantne kromodinamike. Kvantna kromodinamika je dio Standardnog modela fizike \u010destica, koji opisuje sile koje vladaju svemirom. Razumijevanje kvantne kromodinamike pomo\u0107i \u0107e u nam u nadogradnji znanja o Standardnom modelu i njegov daljnji razvoj.<\/p>\n

\u201eAko \u017eelimo prona\u0107i novu fiziku iznad Standardnog modela, prvo moramo imati o\u0161tru sliku\u201d, ka\u017ee Koppenburg, koordinator fizike LHCb, koji je otkrio barione. \u201eTakva \u00a0istra\u017eivanja visoke preciznosti pomo\u0107i \u0107e nam u diferencijaciji efekta Standardnog modela i svega novog i neo\u010dekivanog u budu\u0107nosti.\u201d<\/p>\n

Naravno, otkri\u0107a \u010destica uvijek su poprili\u010dno kontroverzna. St. Fleur pi\u0161e: \u201e2011. godine suradnja izme\u0111u CERN-a i OPERA eksperimenta objavila je otkri\u0107e neutrina br\u017eeg od svjetlosti, koji je kasnije podvrgnut detaljnom istra\u017eivanju. \u010cak i sad neki fizi\u010dari jo\u0161 uvijek raspravljaju jesu li ili nisu zapravo otkrili Higgsov bozon.\u201d<\/p>\n

Iako \u0107e trebati jo\u0161 mnogo istra\u017eivanja da bi to otkri\u0107e postalo znanstveno prihva\u0107eno, jo\u0161 uvijek je uzbudljivo. \u201eOvo je zaista uzbudljiv rezultat. Zahvaljuju\u0107i LHCb-ovoj odli\u010dnoj identifikaciji, koja je jedinstvena me\u0111u svim LHC eksperimentima, bili smo u mogu\u0107nosti odvojiti vrlo \u010dist i sna\u017ean signal iz pozadine\u201d, ka\u017ee Steven Blusk sa Sveu\u010dili\u0161ta Sirakuza u New Yorku. \u201eJo\u0161 jednom demonstrira senzibilitet i preciznost LHCb detektora.\u201d<\/p>\n

Izvor:\u00a0CERN<\/a>, The Atlantic<\/a>, The Wall Street Journal<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliki hadronski sudara\u010d (eng. Large Hadron Collider\u00a0\u2013 LHC. U daljnjem tekstu LHC) otkrio je dvije nikad dosad vi\u0111ene, vrlo te\u0161ke, barionske \u010destice. Ovo otkri\u0107e moglo bi pomo\u0107i znanstvenicima u razumijevanju interakcije elementarnih \u010destica. Te nove \u010destice CERN-ovi fizi\u010dari nazvali su Xi_b’– i Xi_b*– (jo\u0161 nismo sigurni kako se to\u010dno izgovara). Barionske \u010destice su subatomske \u010destice […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023957,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16534,17033,17429,16535],"class_list":["post-21023956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-cern","tag-higgsov-bozon","tag-kvantna-fizika","tag-lhc"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023956\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023957"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}