![\"number_1024\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/12\/number_1024.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kada je preko 40 000 ljudi diljem svijeta anketirano o svom najdra\u017eem broju, najve\u0107i broj ispitanika izabrao je broj 7. Sklonost broju 7 je vidljiva i tijekom povijesti, od najranijih zapisa na glinenim plo\u010dicama pomo\u0107u kojih su Babilonci trgovali, pa do pri\u010da o 7 grijeha ili 7 patuljaka. Ali za\u0161to?<\/p>\n
\u201eBrojem 7 smo oduvijek opsjednuti\u201d, ka\u017ee Alex Bellos, britanski znanstvenik. Ako prou\u010dite jedan od najstarijih sistema pisanja za koje znamo \u2013 <\/em> klinasto pismo i \u0161krabotine na glinenim plo\u010dicama koje su koristili Babilonci za vo\u0111enje trgovine u Mezopotamiji prije 5 ooo godina\u00a0\u2013 <\/em> mo\u017ee se vidjeti da su preplavljene sedmicama. Broj 7 u Bibliji je spomenut 735 puta, samo u Otkrivenju 54 puta, pa imamo i 7 dana, 7 mora, 7 gora, 7 \u010duda, 7 grijeha, 7 patuljaka, 7 kontinenata, 7 dana stvaranja svijeta, 7 duginih boja. \u010cak je i zbroj suprotnih brojeva na igra\u0107oj kocki uvijek 7. Nadalje, psiholog George Miller godinama je promatrao kako kratkoro\u010dno pam\u0107enje memorira u sedam cjelina, plus ili minus dvije. Mo\u017eete zapamtiti beskrajne liste rije\u010di, zadataka ili \u010dinjenica ako ih tako organizirate. Godinama su znanstvenici istra\u017eivali razloge Millerove \u201e\u010darobne sedmice\u201d. Istra\u017eivanje iz 2008. godine pokazalo je da neuroni u hipokampusu proizvode najbolje informacije ako dendriti (zavr\u0161eci koji primaju poticaje) nabroje sedam.<\/p>\n Za\u0161to?<\/p>\n Bellos je nedavno anketirao 40 000 ljudi diljem svijeta pitanjem koji im je najdra\u017ei broj, kako bi otkrio koja bi emocionalna veza mogla\u00a0postojati kad su brojevi u pitanju. 7 je bio najdra\u017ei broj, pa slijede 3, 8, 4. Za\u0161to je broj 7 tako poseban?<\/p>\n Jedna zanimljiva teorija obja\u0161njava da je broj 7 jedini broj koji mo\u017eete nabrojiti na prste, a da se ne mo\u017ee podijeliti na dva cijela broja. \u201eUnikatan je, individualac, a ljudi nesvjesno inerpretiraju to matemati\u010dko svojstvo\u201d, obja\u0161njava Bellos. \u201ePovezivanjem broja 7 sa skupinom stvari potaknut \u0107e mozak da nam i ti predmeti budu dra\u017ei.\u201d<\/p>\n Bellos je dobio i ove rezultate:<\/p>\n – 30 025 sudionika izabralo je 1123 broja<\/p>\n – gotovo polovica sudionika odabrala je broj izme\u0111u 1 i 10<\/p>\n – odabran je i svaki broj izme\u0111u 1 i 100<\/p>\n – odabrano je 472 brojeva izme\u0111u 1 i 1000<\/p>\n – \u201ezaokru\u017eeni\u201d broj kojeg nitko nije odabrao je 110 (110 je najmanje omiljen broj)<\/p>\n Bellos navodi da su brojevi koji zavr\u0161avaju nulom poprili\u010dno nepopularni, kao i brojevi koji zavr\u0161avaju na 5 (osim samog broja 5 koji vrlo dobro kotira u ukupnoj ljestvici te se \u010dak nalazi u top 5). Tako\u0111er obja\u0161njava da se ve\u017eemo za broj 7 jer je taj broj jedinstven i poseban, a osje\u0107amo odbojnost prema brojevima koji zavr\u0161avaju nulom jer su ti brojevi pribli\u017eni i nejasni, pa ljudi te\u0161ko uspostavljaju emocionalnu vezu s tim brojevima.<\/p>\n