{"id":21023997,"date":"2014-12-06T14:40:55","date_gmt":"2014-12-06T13:40:55","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21023997"},"modified":"2020-10-15T16:04:45","modified_gmt":"2020-10-15T14:04:45","slug":"misevi-s-napola-ljudskim-mozgom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/misevi-s-napola-ljudskim-mozgom\/","title":{"rendered":"Mi\u0161evi s napola ljudskim mozgom"},"content":{"rendered":"
\"mi\u0161evi\"

photo credit: Nils J, via Flickr. CC BY-NC-SA 2.0<\/p><\/div>\n

Ubrizgavanjem ljudskih stanica u male mi\u0161i\u0107e, znanstvenici su napravili mi\u0161eve\u00a0koji imaju napola ljudski mozak. Ti hibridni mi\u0161evi bili su pametniji od obi\u010dnih mi\u0161eva, odnosno imali su puno bolje rezultate na testovima za pam\u0107enje i kogniciju. Iako to mo\u017ee zvu\u010dati kao zaplet u\u017easnog znanstveno-fantasti\u010dnog filma, istra\u017eiva\u010di se nadaju da \u0107e prikupiti mnogo vrijednih podataka iz tog pokusa. Npr., promatranjem razli\u010ditih bolesti mozga na cijelim organizmima, a ne stanicama iz Petrijeve zdjelice, nadaju se da \u0107e do\u0107i do boljeg razumijevanja kako se ta stanja razvijaju i napreduju.<\/p>\n

To istra\u017eivanje, koje je objavljeno u \u010dasopisu The Journal of Neuroscience<\/em>, po\u010delo je kada su znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Rochester po\u010deli s izoliranjem nezrelih glijalnih stanica iz doniranih ljudskih fetusa. Glijalne stanice jedne su od dva glavna tipa stanica koje izgra\u0111uju \u017eiv\u010dani sustav, a druge su neuroni. Glijalne stanice su odgovorne za mnogo funkcija u \u017eiv\u010danom sustavu, poput podr\u0161ke i za\u0161tite neurona, ali za razliku od \u017eiv\u010danih stanica, ne sudjeluju izravno u elektri\u010dnom signaliziranju, koje je oblik komunikacije koja se koristi kako bi se prebacile informacije izme\u0111u stanica.<\/p>\n

Potom su te stanice ubrizgali u mozgove malih mi\u0161i\u0107a, gdje su se razvile u glijalne stanice u obliku zvijezde, nazvane astrociti. Te velike stanice omotale su svoje pipke oko sinapsa, aktivne \u010dvorove izme\u0111u neurona koje u\u010dvr\u0161\u0107uju njihovu sinapti\u010dku vezu.<\/p>\n

U samo jednoj godini toliko su se razmo\u017eile da su zamijenile prirodne astrocite, \u0161to je rezultiralo time da je populacija tih stanica u nekim dijelovima mozga ve\u0107inom ili u potpunosti ljudskog porijekla. Stanice su do\u0161le do 12 milijuna jedinki, ali su stale jedino zato \u0161to su se prestale replicirati radi fizi\u010dkog ograni\u010denja prostora.<\/p>\n

\u201eMogli smo promatrati kako ljudske stanice preuzimaju cijeli prostor\u201d, izjavio je voditelj istra\u017eivanja Steven Goldman. \u201e\u010cinilo se kao da se mi\u0161ji dijelovi povla\u010de na margine mozga.\u201d<\/p>\n

Po\u0161to su ljudski astrociti primjetno ve\u0107i od mi\u0161jih astrocita te imaju stoput ve\u0107u sposobnost projiciranja, transplantirane stanice koordinirale su signalizaciju u neuronskoj mre\u017ei efikasnije od mi\u0161jih stanica. Ubrizgavanje je jednostavno unaprijedilo mi\u0161ji mozak, no \u017eivotinje nisu bile ni\u0161ta vi\u0161e ljudske zbog tog.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su proveli mnoge razli\u010dite memorijske i kognitivne testove na modificiranim mi\u0161evima i usporedili ih s rezultatima obi\u010dnih mi\u0161eva, te se otkrilo da su modificirani mi\u0161evi zna\u010dajno pametniji od obi\u010dnih mi\u0161eva. Jedan test pokazao je da im je memorija \u010detiri puta bolja od obi\u010dnih mi\u0161eva.<\/p>\n

U ovoj fazi znanstvenici nisu sigurni funkcioniraju li stanice isto kod mi\u0161a i kod \u010dovjeka, no imaju jo\u0161 planova kako to\u010dno otkriti kako stanice utje\u010du na pam\u0107enje i u\u010denje. Ve\u0107 su po\u010deli ugra\u0111ivati ljudske stanice u mozgove \u0161takora, no ne\u0107e koristiti primate zbog eti\u010dke obzirnosti.<\/p>\n

Izvori:\u00a0The Journal of Neuroscience<\/a>,\u00a0New Scientist<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ubrizgavanjem ljudskih stanica u male mi\u0161i\u0107e, znanstvenici su napravili mi\u0161eve\u00a0koji imaju napola ljudski mozak. Ti hibridni mi\u0161evi bili su pametniji od obi\u010dnih mi\u0161eva, odnosno imali su puno bolje rezultate na testovima za pam\u0107enje i kogniciju. Iako to mo\u017ee zvu\u010dati kao zaplet u\u017easnog znanstveno-fantasti\u010dnog filma, istra\u017eiva\u010di se nadaju da \u0107e prikupiti mnogo vrijednih podataka iz tog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023999,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17147,16493],"class_list":["post-21023997","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mis","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21023997"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21023997\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023999"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21023997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21023997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21023997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}