Svemir bi mogao biti puno osamljenije mjesto nego \u0161to se to dosad mislilo. Od otprilike 100 milijardi galaksija u poznatom svemiru, samo bi jedna od 10 mogla nastanjivati slo\u017een \u017eivot poput onog na Zemlji. Bilo gdje drugdje, zvjezdane bi eksplozije, znane kao nalet gama zrake, izbrisale svaki oblik \u017eivota slo\u017eeniji od mikroba. Te su detonacije i dr\u017eale svemir \u201ebe\u017eivotnim\u201d milijardama godina nakon Velikog praska.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePomalo iznena\u0111uje da \u017eivot mo\u017ee opstati u samo 10 % galaksija i to nakon 5 milijardi godina\u201d, ka\u017ee Brian Thomas, fizi\u010dar sa Sveu\u010dili\u0161ta Washburn. \u201eNo, smatram da su znanstvenici koji su izveli ovu teoriju vjerojatno u pravu kad se uzme u obzir neizvjesnost u klju\u010dnom parametru analize.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su se dugo sporili oko toga ima li nalet gama zraka \u0161tetan utjecaj Zemlju. Naleti su otkriveni 1967. godine pomo\u0107u satelita koji je dizajniran za opa\u017eanje testiranja nuklearnog oru\u017eja, te se danas pali otprilike jednom dnevno. Naleti dolaze u dva oblika. Kratki naleti gama zraka traju kra\u0107e od 1 ili 2 sekunde, vjerojatno nastaje kad se dvije neutronske zvijezde ili crne rupe stope. Dugi naleti gama zraka traju desetke sekundi i nastaju kad masivna zvijezda izgori, kolabira i ekplodira. Rje\u0111e su od kratkih naleta gama zraka, ali ispu\u0161taju otprilike deset puta vi\u0161e energije. Dugi naleti gama zraka mogu zasjeniti ostatak svemira i zapravo se sastoje od visokoenergetskog fotona.<\/p>\n\n\n\n
Taj jednosekundni bljesak radijacije ne bi uni\u0161tio \u017eivot na obli\u017enjem planetu. Ali ako bi eksplozija bila dovoljno blizu, gama zrake bi pokrenule lanac kemijskih reakcija koje bi uni\u0161tile ozonski omota\u010d u atmosferi planeta. Kad ne bi bilo za\u0161titni\u010dkog plina, smrtonosna ultraljubi\u010dasta radijacija padala bi na planet mjesecima i godinama \u2013 dovoljno dugo da prouzro\u010di masivno izumiranje.<\/p>\n\n\n\n
Kolika je vjerojatnost da se to dogodi? Tsvi Piran, teoreti\u010dar astrofizike na Sveu\u010dili\u0161tu Hebrew u Jeruzalemu, i Raul Jimenez, tako\u0111er teoreti\u010dar astrofizike sa Sveu\u010dili\u0161ta Barcelona u \u0160panjolskoj, istra\u017eili su taj apokalipti\u010dni scenarij u \u010dasopisu Physical Review Letters.<\/em><\/p>\n\n\n\n Astrofizi\u010dari su neko\u0107 smatrali da \u0107e nalet gama zraka biti najprisutniji u podru\u010djima galaksija gdje se rapidno formiraju nove zvijezde iz plinovitih oblaka. No, nedavni podaci pokazuju da je stvar kompleksnija i da dugi naleti gama zraka nastaju u \u201era\u0111aonicama zvijezda\u201d s relativno niskim razinama elemenata te\u017eih od vodika i helija \u2013 niskog metaliciteta, re\u010deno astrofizi\u010dkim \u017eargonom.<\/p>\n\n\n\n Koriste\u0107i prosje\u010dni metalicitet i grubu distribuciju zvijezda u na\u0161oj galaksiji, Mlije\u010dnoj stazi, Piran i Jimanez procjenjuju koli\u010dinu dugih i kratkih naleta gama zraka diljem galaksije. Otkrili su da su visokoenergetski dugi naleti gama zraka pravi ubojice i da postoji 50% \u0161anse da je Zemlja bila izlo\u017eena tim smrtonosnim eksplozijama zadnjih milijardu godina. Neki astrofizi\u010dari sugeriraju da su naleti gama zraka mo\u017eda uzorkovali globalnu kataklizmu koju je pratilo tzv. Ordovicijsko izumiranje prije otprilike 450 milijuna godina, a koja je izbrisala 80% vrsta na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su potom procijenili koliko bi planet bio spr\u017een u razli\u010ditim dijelovima galaksije. Puka gusto\u0107a zvijezda u sredi\u0161tu galaksije osigurava da planeti unutar 6500 svjetlosnih godina od sredi\u0161ta galaksije imaju vi\u0161e od 95% \u0161anse da su u posljednjih milijardu godina patili od smrtonosnih naleta gama zraka. Op\u0107eniti je zaklju\u010dak da je \u017eivot mogu\u0107 jedino u vanjskom podru\u010dju velikih galaksija (na\u0161 je sun\u010dev sustav oko 27 000 svjetlosnih godina udaljen od sredi\u0161ta galaksije).<\/p>\n\n\n\n Druge galaksije zapravo su puste i male u usporedbi s Mlije\u010dnom stazom, te imaju niski metalicitet. Prema tome, 90% njih ima previ\u0161e dugih naleta gama zraka. No, tijekom 5 milijardi godina nakon Velikog praska sve su galaksije bile takve, te su naleti gama zraka svugdje onemogu\u0107ivali razvoj \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n No, je li 90% galaksija prazno? Thomas ka\u017ee da je takav zaklju\u010dak vjerojatno pretjeran. Izlaganje radijaciji o kojoj govore Piran i Jimenez dovelo bi do velike \u0161tete, no vjerojatno ne bi uni\u0161tilo ba\u0161 svaki mikrob. \u201ePotpuno brisanje \u017eivota, mo\u017eda ne”, ka\u017ee Thomas. Ali Piran ka\u017ee da je pravi problem opstanak \u017eivota s potencijalom za inteligenciju. \u201eGotovo je sigurno da bi bakterije i neki ni\u017ei oblici \u017eivota pre\u017eivjeli takvu kataklizmu\u201d, priznaje. \u201eAli za kompleksniji \u017eivot to bi bilo kao da stisnete tipku delete<\/em>. Sve bi trebalo po\u010deti ispo\u010detka.\u201d<\/p>\n\n\n\n \u201eAnaliza bi mogla imati prakti\u010dne posljedice za tra\u017eenje \u017eivota na drugim planetima\u201d, ka\u017ee Piran. Desetlje\u0107ima su znanstvenici s Instituta SETI u Kaliforniji koristili radioteleskope kako bi uhvatili signal inteligentnog \u017eivota na planetima oko udaljenih zvijezda. \u201eTako su ve\u0107inom tra\u017eili u sredi\u0161tu Mlije\u010dne staze, gdje su zvijezde obilnije\u201d, nastavlja Piran. To je to\u010dno mjesto gdje naleti gama zraka onemogu\u0107avaju inteligentan \u017eivot. \u201eNakon svega mogu re\u0107i da mo\u017eda gledate u potpuno suprotnom pravcu\u201d, zavr\u0161ava Piran.<\/p>\n\n\n\n