{"id":21024053,"date":"2014-12-14T18:23:24","date_gmt":"2014-12-14T17:23:24","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024053"},"modified":"2020-10-15T16:04:43","modified_gmt":"2020-10-15T14:04:43","slug":"znanstvenici-rekreirali-prvu-iskru-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-rekreirali-prvu-iskru-zivota\/","title":{"rendered":"Znanstvenici rekreirali prvu iskru \u017eivota"},"content":{"rendered":"
\"2\"<\/a>

Asteroid (Image credits. DailyMail)<\/p><\/div>\n

Iako vjerojatno nikad ne\u0107emo to\u010dno znati kako je po\u010deo \u017eivot na Zemlji, znanstvenici imaju nekoliko ideja koje bi odgovorile na to intrigantno, ali izazovno pitanje. Neki vjeruju da je u ranu zemlju udario asteroid ili komet i time stvorio uvjete za formiranje kemijskih gra\u0111evnih blokova \u017eivota. Sada istra\u017eiva\u010di imaju jedan dokaz koji podupire tu ideju.<\/p>\n

Koriste\u0107i visokoenergetski laser kako bi se stimulirao udar, \u010de\u0161ki znanstvenici kreirali su \u010detiri osnovna sastojka RNK iz kemijske juhe. Iako nam ovaj rad ne mo\u017ee dokazati kako je nastao \u017eivot na Zemlji, po prvi put su te \u010detiri molekule napravljene unutar jednog eksperimenta. Rad je objavljen u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Science.<\/em><\/p>\n

Misterij nastanka svijeta iz ne\u017eive materije oduvijek izmi\u010de znanstvenicima. Budu\u0107i da danas imamo neka saznanja o uvjetima na ranoj zemlji, znanstvenici su desetlje\u0107ima rekreirali taj okoli\u0161 kako bi vidjeli mogu li se proizvesti molekule koje bi vodile do \u017eivota.<\/p>\n

\u017divot na na\u0161oj planeti pojavio se prije otprilike 4 milijardi godina u periodu koji se podudara s doga\u0111ajem nazvanim Zadnje te\u0161ko bombardiranje koje je trajalo 150 milijuna godina, a u kojem je Zemlja bila preplavljena napadajima krhotina “svemirskog kamenja”. Dok neki znanstvenici vjeruju da su ta bombardiranja mogla uni\u0161titi sve na Zemlji, drugi vjeruju da su kreirala na\u0161e uvjete za gra\u0111evne blokove \u017eivota, kako bi isti nastao.<\/p>\n

Kako bi simulirali udar svemirskog kamenja, znanstvenici su uperili zraku lasera u kemijsku juhu gline i molekule formamid. Formamid, jednostavna kemikalija koja nastaje kad se spoje voda i cijanovodik, prvi je put predlo\u017een kao sastojak molekula nu\u017enih za \u017eivot 2001. godine. Ta kemikalija bila je poprili\u010dno \u010desta na ranoj Zemlji, te su ga prona\u0161li i u repovima kometa. Nadalje, prija\u0161nja su istra\u017eivanja pokazala da je mogu\u0107e proizvesti genetske gra\u0111evne blokove koriste\u0107i tu molekulu i neke druge sastojke.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su koristili laser duga\u010dak\u00a0160 metara da bi na djeli\u0107 sekunde nevidljivu zraku usmjerili prema kemijskoj juhi. Energija je bila toliko intenzivna i jaka da je za manje od milijarditog djeli\u0107a sekunde bila jednaka energiji koju proizvede nekoliko nuklearnih elektrana. Proizveo je otprilike milijardu kilovata i visoke temperature do 4200 \u00b0C, te infracrvenu i ekstremnu ultraljubi\u010dastu radijaciju; vrstu uvjeta koje bismo o\u010dekivali kad bi svemirske krhotine padale na Zemlju. Kad su znanstvenici istra\u017eili nastale molekule, na\u0161li su sva \u010detiri kemijska pokazatelja gra\u0111evnih blokova RNK; adenin, guanin, citosin i uracil (prva tri se nalaze i u DNK). Iako je DNK moleekula \u017eivota na Zemlji, mnogi vjeruju da je RNK bila prva molekula koja je sadr\u017eavala genetske informacije.<\/p>\n

\"The<\/a>

Sustav lasera Asterix u Pragu. Znanstvenici su u laboratoriju koristili mo\u0107an laser kako bi rekreirali mogu\u0107u “iskru \u017eivota” na ranoj Zemlji, vjerojatno potaknutu udaru asteroida. (Image credits: Wikipedia)<\/p><\/div>\n

Ako je taj rad vrlo zanimljiv, nisu ba\u0161 svi uvjereni i preispituje se relevantnost tog istra\u017eivanja. Neki ka\u017eu da \u010disti formamid nije postojao na ranoj Zemlji, a drugi pak sugeriraju da na ranoj Zemlji nije bilo dovoljno vode kako bi omogu\u0107ila postanak bazena bogatik RNK. Nadalje, istra\u017eivanje nam ne mo\u017ee objasniti kako se ti gra\u0111evni blokovi sjedinjuju s ostalim molekulama kako bi nastala RNK. Istra\u017eiva\u010di su sve to uzeli u obzir i odlu\u010dili provesti jo\u0161 eksperimenata kako bi vidjeli mogu li se i drugi sastojci RNK proizvesti pod sli\u010dnim uvjetima.<\/p>\n

Izvor:\u00a0PNAS<\/a>, Associated Press<\/a>, LA Times<\/a>, Science<\/a>, New Scientist<\/a>,\u00a0Chemistry World<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako vjerojatno nikad ne\u0107emo to\u010dno znati kako je po\u010deo \u017eivot na Zemlji, znanstvenici imaju nekoliko ideja koje bi odgovorile na to intrigantno, ali izazovno pitanje. Neki vjeruju da je u ranu zemlju udario asteroid ili komet i time stvorio uvjete za formiranje kemijskih gra\u0111evnih blokova \u017eivota. Sada istra\u017eiva\u010di imaju jedan dokaz koji podupire tu ideju. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024055,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16854,18030],"class_list":["post-21024053","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-misterij","tag-zivot"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024053"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024053\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024055"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}