{"id":21024073,"date":"2015-01-06T21:15:01","date_gmt":"2015-01-06T20:15:01","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024073"},"modified":"2020-10-15T16:04:43","modified_gmt":"2020-10-15T14:04:43","slug":"10-futuristickih-predvidanja-u-svijetu-tehnologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/10-futuristickih-predvidanja-u-svijetu-tehnologije\/","title":{"rendered":"10 futuristi\u010dkih predvi\u0111anja u svijetu tehnologije"},"content":{"rendered":"

Futurolozi iznose neke uzbudljive i ponekad jezive vizije budu\u0107nosti strojeva i znanosti koji unapre\u0111uju ili \u010dak zamjenjuju aktivnosti koje su nam bliske i drage.<\/p>\n

Transport s jednog mjesta na drugo teleportacijom uskoro bi trebao biti mogu\u0107, jo\u0161 za vrijeme na\u0161ih \u017eivota,. Samo je desetlje\u0107ima udaljeno, no jo\u0161 nije mogu\u0107e. Izumi poput videorekordera jednom su bili nova tehnologija, ne tako davno, a sada su zastarjeli. Za neke je rukovanje videorekorderima bilo poprili\u010dno te\u0161ko, te su oni postali zastarjeli prije negoli su se mnogi nau\u010dili u potpunosti njime slu\u017eiti. I tko bi prije nekoliko desetlje\u0107a rekao da \u0107e rad s atomima i molekulama postati budu\u0107nost tehnologije? Futurolozi naravno.<\/p>\n

Predvi\u0111anje budu\u0107nosti tehnologije je za sanjare koji se nadaju boljoj, tehnolo\u0161koj budu\u0107nosti \u2013 te da \u0107e sve tehnolo\u0161ke inovacije do\u0107i i do obi\u010dnih ljudi, a ne samo bogatih. Mnoge ideje ro\u0111ene u laboratorijima nikada ne dospiju na tr\u017ei\u0161te, dok se neke druge razvijaju iznad svih o\u010dekivanja.<\/p>\n

Bacimo pogled na aktualna futurolo\u0161ka predvi\u0111anja.<\/p>\n

10. Inteligencija veli\u010dine nule<\/strong><\/p>\n

\"futurists-predict-1\"

\u010cipovi se smanjuju. Danas se sastoje od samo 5 atoma (Image credits: Getty Images)<\/p><\/div>\n

Nitko ne \u017eeli rezultat nula kad se govori o inteligenciji, no inteligencija veli\u010dine nule zna\u010di spremanje velike koli\u010dine \u201emozga\u201d u si\u0107u\u0161an, si\u0107u\u0161an spremnik. Ra\u010dunalne kompanije poti\u010du kreativnost i tzv. mi\u0161ljenje unaprijed, te neki, poput Intela, \u010dak zapo\u0161ljavaju futurologe kako bi predvidjeli smjerove u kojima se tehnologija kre\u0107e. Brian David Johson, futurolog, vidi budu\u0107i razvoj ra\u010dunarstva u tako malim spremnicima da je ra\u010dunalo samo po sebi gotovo nula! Dana\u0161nja tehnologija mo\u017ee ugraditi ra\u010dunala gotovo svugdje, gotovo u bilo \u0161to. Nekad su ra\u010dunala zauzimala cijele prostorije, zatim stolove, pa dlanove, dok danas imamo ra\u010dunala u mikro\u010dipovima i tranzistore koji rade na atome, nevidljive golim okom.<\/p>\n

Mnogi su predvidjeli da \u0107e smanjivanje veli\u010dine ra\u010dunala voditi do zavr\u0161etka tzv. Mooreovog zakona. Gordon E. Moore, suosniva\u010d Intela, slavno je predvidio da \u0107e se svake godine broj tranzistora na \u010dipu dvaput pove\u0107ati otprilike svake dvije godine. \u201eSmanjivanje\u201d ra\u010dunalnog mozga (neke modele puni samo pet atoma, a punjenje samo jednim atomom o\u010dekuje se za 10 \u2013 20 godina) mo\u017ee dovesti do toga \u0107e tranzistori na bazi atoma zamijeniti \u010dipove. Ho\u0107e li se odr\u017eati relativno niska cijena unato\u010d visokovrijednoj inovaciji tako malih tranzistora, jo\u0161 \u0107emo vidjeti.<\/p>\n

9. Mjesec, Mars, dalje?<\/strong><\/p>\n

\"Space_elevator-Frazetta-Sty\"

Svemirsko dizalo (Image credits: komixjam.it)<\/p><\/div>\n

Istra\u017eivanje svemira ponovno je uzelo maha u 21. stolje\u0107u zahvaljuju\u0107i financiranju me\u0111unarodnih programa. Slijetanje Curiosityja na Mars 2012. godine, lansiranje Me\u0111unarodne svemirske postaje ISS 2014., slijetanje sonde na Rosettu 2014. i lansiranje Oriona 2014. godine samo su neki od primjera svemirske aktivnosti. No, NASA planira daljnje poduhvate, poput lansiranja najmo\u0107nije rakete u povijesti The Space Launch System (SLS) 2017. godine, te nakon toga lansiranja bez posade, da bi u kona\u010dnici NASA planirala poslati 4 astronauta u svemir 2021. godine. Mogu\u0107e s ciljem \u201epovratka\u201d Mjesecu ili posje\u0107ivanja ostalih planeta (NASA je ovaj mjesec objavila da planira misiju na mars do 2030.).<\/p>\n

Unato\u010d ekonomskim previranjima, pojedinci i korporacije u privatnom sektoru i dalje planiraju put ka zvijezdama, te \u017eele omogu\u0107iti ljudima da i sami istra\u017euju svemir. Futurolozi iz prija\u0161njih desetlje\u0107a bili bi iznena\u0111eni kad bi vidjeli da putovanje svemirom ba\u0161 i nije uobi\u010dajeno, te da\u00a0jedino za nekolicinu bogatih avanturista putovanje svemirom nije znanstvena fantastika.<\/p>\n

Tako\u0111er, futurolozi se poigravaju idejom \u201esvemirskog\u201d dizala koje \u0107e prenositi ljude sa Zemlje na mjesec ili \u010dak i na Mars.\u00a0Takvo planetarno dizalo izvedivo je za najmanje 4 \u2013 5 desetlje\u0107a, ali vizija je definitivno sada za\u017eivjela. Inovatori zami\u0161ljaju 100 000 km duga\u010dku \u201evrpcu\u201d koja \u0107e biti \u010dvrsto pri\u010dvr\u0161\u0107ena za na\u0161 planet, te \u0107e se protezati do sljede\u0107e stanice u svemiru.<\/p>\n

 <\/p>\n

8. Neurohakiranje<\/strong><\/p>\n

\"\"

Ponekad se pitamo, gdje li su granice neuroznanosti? (Image credits: storiesbywilliams.com)<\/p><\/div>\n

Ho\u0107e li do\u0107i dan kad \u0107e netko re\u0107i: \u201eMogu ti \u010ditati misli, zna\u0161?\u201d, a netko \u0107e: \u201ePa naravno da mo\u017ee\u0161, ne zezaj me.\u201d Neuroznanstvenici pronalaze na\u010dine kako \u010ditati misli uz pomo\u0107 strojeva. Uspjeh u istra\u017eivanju \u201e\u010ditanja misli\u201d ostvarili su istra\u017eiva\u010di Berkleyja. Provo\u0111enjem prijenosa elektri\u010dne aktivnosti mozga poma\u017ee se dekodiranju mo\u017edanih valova na jedan na\u010din kako bi pomogli osobama koje pate od demencije ili koji imaju problema s neurotransmiterima \u2013 oni pretvaraju misli u razumljiv govor ili zadr\u017eavaju misli dovoljno dugo da ih se verbalizira, prije nego li ih se zaboravi.<\/p>\n

S druge strane, poprili\u010dno je zastra\u0161uju\u0107e saznanje da bi znanost i strojevi uskoro mogli imati pristup na\u0161im najintimnijim mislima. Posljedice neurohakiranja prou\u010davane su u sklopu istra\u017eivanja neuromarketinga koji cilja ljudske mozgove manipulacijom njihovih \u017eelja i htjenja kroz marketing i ogla\u0161avanje. Na\u0161e misli i djela zaista bi mogle biti otete od strane medija koji nas navode da mislimo da dobivamo ono \u0161to \u017eelimo, dok zapravo, slijedimo ono \u0161to na\u0161 mozak samo smatra da je dobro.<\/p>\n

7. Masa podataka<\/strong><\/p>\n

\"mass-storage-med\"<\/a>

Masivno skladi\u0161te podataka (Image credits: 50th.ucar.edu)<\/p><\/div>\n

\u010cak i kad bi znanstvenici i marketin\u0161ki stru\u010dnjaci mogli ostvariti pristup na\u0161em mozgu kroz neurohakiranje i neuromarketing, mogu li imati i pristup na\u0161em DNK? S mjerljivim koli\u010dinama slika i podataka dostupnih online, u skladi\u0161tima podataka mediji, vladina tijela i marketing mogu koristiti te podatke kako bi odredili preferencije, \u017eelje, pa \u010dak i osobne veze korisnika.<\/p>\n

\u0160to u\u010diniti sa svim tim podacima i jo\u0161 va\u017enije, kako zadr\u017eati sve na\u0161e aktivnosti u virtualnom svijetu, a da ne oblikuju na\u0161 stvarni svijet? Pretra\u017eivanje su\u017eava rezultate kad koristimo internet, te je na\u0161e \u010ditanje i istra\u017eivanje ograni\u010deno klju\u010dnim rije\u010dima koje velik broj osoba koristi u potrazi, te se na\u0161i izbori kupnje ili pristupa vijestima sa\u010duvaju kako bi se enormna skladi\u0161ta podataka jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107ala. Podaci, strojevi i algoritmi koji se koriste kako bi upravljali time, mogli bi zamijeniti nezavisno dono\u0161enje odluka\u00a0\u2013 velikih i malih \u2013 te se doga\u0111a tako brzo da je ponekad te\u0161ko zapamtiti da podaci nisu ti koji vode kontrolu. Ljudi jo\u0161 uvijek vode kontrolu nad podacima, no tko to\u010dno ima kontrolu i \u0161to se s njima radi je nepoznanica.<\/p>\n

6. Kvantna kontrola<\/strong><\/p>\n

\"(Image<\/a>

(Image credits: automatica.dei.unipd.it)<\/p><\/div>\n

Slika neke si\u0107u\u0161ne stvari na ve\u0107 si\u0107u\u0161nom ra\u010dunalu.\u00a0 Ne\u0161to si\u0107u\u0161no, mikroskopsko s mo\u0107i mi\u0161ljenja poput ra\u010dunala bez kompletnog kru\u017eenja, te \u0161to se mo\u017ee pomicati uz pomo\u0107 svjetla ili zvuka, predstavlja pojednostavljenu kvantnu tehnologiju.<\/p>\n

No, slo\u017eenije re\u010deno, kvantna kontrola koristi tehnologiju izvedenu iz fizika za ra\u010dunalne aplikacije. Kvantna elektrodinamika ili QED, opisuje interakciju tvari i\u00a0svjetla te prenosi tu interakciju na \u010dip.<\/p>\n

Sva ta otkri\u0107a u kvantnoj tehnologiji vode do \u201einteligencije veli\u010dine nule\u201d koju smo ranije spomenuli. To svo\u0111enje znanosti i tehnologije na ne\u0161to \u0161to nije ba\u0161 potpuno eksperimentalno, ali ima divovske aplikacije jer funkcionira i jednog bi dana moglo funkcionirati u svakodnevnoj primjeni, napajaju\u0107i ra\u010dunala i komunikacijske\u00a0ure\u0111aje koje koristimo svaki dan. Ta enormnost dolazi od brzog, atomski punjenog izvora energije.<\/p>\n

5. Pokreti i protesti \u201etehnolo\u0161ke mlade\u017ei\u201d<\/strong><\/p>\n

\"Masovni

Masovni prosvjed organiziran pomo\u0107u dru\u0161tvenih mre\u017ea (Image credits: www.arabiangazette.com)<\/p><\/div>\n

\"futurists-predict-2\"<\/a>

Arapsko polje\u0107e, trg Tahrir, 2011. (Image credits: Getty Images)<\/p><\/div>\n

Mladi ljudi nikad nisu bili toliko inteligentni, niti su imali toliko slobodnog vremena kao danas. Uvijek je bilo nezadovoljne mlade\u017ei koja se bori protiv sustava i svojih roditelja kako bi potakli promjenu, te koja napada stare re\u017eime na ruku novim slobodama. No, u 21. stolje\u0107u globalna recesija, nedostatak prilika i nada u mlade\u017ei, ona kipi i spremna je na eksploziju.<\/p>\n

Ljudi u dobi od 16 do 24 godina, od ne\u0161kolovanih pa do onih s doktorskom razinom obrazovanjem, nalaze se u svijetu koji ih prisiljava da godinama sjede doma bez ikakve perspektive za posao. Sve ovo moglo bi uzrokovati organiziranu anarhiju ili pobunu u obliku tehnolo\u0161ke i infrastrukturne sabota\u017ee, \u00a0ili fizi\u010dki ili u virtualnom prostoru.<\/p>\n

2011. godine preko socijalnih mre\u017ea organizirani su antivladini prosvjedi na trgu Tahrir u Kairu u Egiptu. Pobuna je nazvana Arapsko prolje\u0107e.<\/p>\n

4. Nanotehnologija i\u00a0nanomedicina<\/strong><\/p>\n

\"nanotechnology-kd-001\"<\/a>

Nanoure\u0111aj (Image credits: science20.com)<\/p><\/div>\n

Tehnologija na nano razini. Nanotehnologija dopu\u0161ta nevjerojatnu preciznost i na\u010dine kopiranja prirode i njenih temeljnih funkcija, no koliko je zapravo nano malen? Prema Nanotehnolo\u0161koj inicijativi, list papira debeo je 100 000 nanometara i u 2,5 centimetara papira stane 25,4 milijuna nanoa. Nanometar je jedna milijarditinka metra.<\/p>\n

Kako nanotehnologija utje\u010de na budu\u0107nost? U gotovo svakom podru\u010dju se koristi\u00a0nanotehnologija \u2013 za inovacije u strojarstvu, zdravstvenim ure\u0111ajima, mapiranju i ra\u010dunanju i u jo\u0161 mnogo toga. Nanomedicina je podru\u010dje u kojem se o\u010dekuje brz i dramati\u010dan rast. Zbog mnogih bolesti i poreme\u0107aja u tijelu koji se odvijaju na stani\u010dnoj razini, nanotehnologija ima sposobnost lije\u010denja samog korijena stanja prije nego \u0161to se bolest pro\u0161iri tijelom. Mo\u017ee imati i preventivno i kurativno zna\u010denje jer tretman dosti\u017ee naju\u017ee i najmanje centre kontrole. Neurokirurgija i genska terapija samo su dva od mnogih podru\u010dja medicine koja imaju odli\u010dne uvjete za nanoanalizu i nanotehnologiju.<\/p>\n

Nanotvornice izra\u0111uju vrlo male stranice kako bi ostvarili ideju nanotehnologije u stvarnom svijetu, a ne samo u ma\u0161ti. Nanostrojevi moraju biti sastavljeni na molekularnoj razini kako bi bili dovoljno sitni i kako bi mogli funkcionirati na nano razini. Rad nanotehnologije \u010desto je vrlo specijaliziran, pa alati moraju biti modelirani i izra\u0111eni specijalno za svaki posao. Slaganje alata uklju\u010duje pa\u017eljivo i precizno planiranje zbog njihove delikatne proporcije i veli\u010dine. U budu\u0107im generacijama \u0107e stru\u010dnjaci nanotehnologije biti vrlo tra\u017eena radna snaga.<\/p>\n

3. \u201eMra\u010dne\u201d mre\u017ee<\/strong><\/p>\n

\"How_to_protect_reputation_from_anonymous\"<\/a>

Anonymousi – oznaka im je maska Guya Fawkesa, poput one u filmu “O za osvetu” (engl. V for Vendetta). (Image credits: repairbadreputation.com)<\/p><\/div>\n

Kako se svijet sve vi\u0161e smanjuje, dijeljenjem sve vi\u0161e i vi\u0161e istog virtualnog prostora i socijalnih alata, mi smo, htjeli ili ne htjeli, najve\u0107a kolektivna meta za \u201elo\u0161e de\u010dke\u201d. Dok nas podaci izla\u017eu na mnogo na\u010dina, isti podaci omogu\u0107uju onima koji su uklju\u010deni u \u201emra\u010dne mre\u017ee\u201d i aktivnosti da nestanu i preuzmu la\u017ean, izmijenjen identitet kako bi planirali sve ve\u0107e kriminalne stvari.<\/p>\n

Anonymousi su jedna takva \u201emra\u010dna grupa” uklju\u010dena u \u201ehaktivizam\u201d, koji su prona\u0161li put u skladi\u0161ta osjetljivih informacija \u201elajkanjem\u201d stranica FBI-a, Vise, Mastercarda te vladinih stranica, od Velike Britanije do Kine, uzrokuju\u0107i velike ra\u010dunalne gre\u0161ke. Anonymous funkcionira kao veliki kolektiv individualaca koji u to vrijeme poja\u010daju svoju aktivnost ili logiranje, \u0161to autoritete navodi na previ\u0161e smjerova da bi ih mogli pratiti, te ciljaju na sve od politike do trgovine.<\/p>\n

Kako\u00a0incidenata virtualnog hakiranja \u2013 pa \u010dak i uni\u0161tavanja infrastrukture na sustave odvodnje i elektri\u010dnih prijenosnika \u2013 milijarde su dolara ukradene i milijardi je ljudi svakodnevno u opasnosti. To mo\u017ee dovesti do pove\u0107ane virtualne nesigurnosti ili do rasprostranjenosti straha od tehnologije.<\/p>\n

\u010clanovi Anonymousa (znak im je maska Guyja Fawkesa) hakirali su francusku vladinu stranicu rane 2012. godine, te u\u010dinkovito sru\u0161ili web-stranice FBI-ja i pravosu\u0111a kao odmazdu za ga\u0161enje stranice za dijeljenje podataka \u2013 Megauploada.<\/p>\n

2. Univerzalni prevoditelji<\/strong><\/p>\n

\"google-translate-logo\"<\/a>

Svakodnevno koristimo ra\u010dunalne prevoditelje (Image credits: www.tech-recipes.com)<\/p><\/div>\n

Univerzalni prevoditelj je sprava koju \u010desto imamo priliku vidjeti u znanstveno-fantasti\u010dnim filmovima, a i danas se gotovo svakodnevno koristimo njome. Govornik arapskog jezika mo\u017ee stisnuti gumb i njegove se rije\u010di prevode na engleski jezik dok on govori arapski i obratno.<\/p>\n

Svi koji koriste internetske prevoditelje znaju kako je te\u0161ko dobiti to\u010dan prijevod kroz ra\u010dunalo, te neki od najutjecajnijih imena\u00a0 ra\u010dunalne tehnologije i vojne \u0161pijuna\u017ee naporno rade kako bi omogu\u0107ili lak\u0161u komunikaciju izme\u0111u nacija.<\/p>\n

1. Avatari, surogati i robotika<\/strong><\/p>\n

\"images\"<\/a>

Avatari poput ovog iz video igre “Second life” dosad su bili obvezan sadr\u017eaj video igara, no krenula je struja ideja koja avatare \u017eeli koristiti kao zamjenu za \u017eive ljude. (Image credits: amyrachel.deviantart.com)<\/p><\/div>\n

Avatar i surogat \u00a0je ‘objekt’ koji predstavlja utjelovljenje korisnika ili tzv. alter ego korisnika u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom svijetu.<\/p>\n

Robotika je izra\u0111ivanje robota i njihova implementacija u sve sfere \u017eivota.<\/p>\n

Mo\u017eda vam nije sasvim ugodno \u010ditati o svim predvi\u0111anjima budu\u0107nosti ili trenutnim rastom tehnolo\u0161kih inovacija, i to je u redu. Mo\u017eete biti svoji i komunicirati sa svijetom na potpuno nisko tehnolo\u0161ki na\u010din, a dopustiti avatarima i surogatima i robotima da \u017eive svoj \u017eivot online. No, obrana SADa DARPA (eng. Defense Advanced Research Projects Agency) ima bud\u017eet od milijun i milijun dolara u cilju kreiranja avatara za vojnike koji \u0107e se pona\u0161ati kao surogati u stvarnom svijetu.<\/p>\n

Dok su avatari i surogati jednom bili stvari iz videoigara, virtualne stvarnosti i ra\u010dunalnog su\u010delja, danas preuzimaju sve va\u017enije i aktivnije uloge kao zamjene za \u017eiva ljudska bi\u0107a. No, jesu li oni pobolj\u0161anja \u010dovjeka?<\/p>\n

Potpuno robotski strojevi sve su ra\u0161ireniji u medicinskoj i znanstvenoj tehnologiji u laboratorijima i bolnicama, omogu\u0107avaju\u0107i oboljelima od paralize da pomi\u010du udove. Prema tome, \u201e\u017eivjeti\u201d \u017eivot sa surogatima vjerojatno \u0107e postati sve u\u010destalije i za nas iz manje specijaliziranih podru\u010dja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Futurolozi iznose neke uzbudljive i ponekad jezive vizije budu\u0107nosti strojeva i znanosti koji unapre\u0111uju ili \u010dak zamjenjuju aktivnosti koje su nam bliske i drage. Transport s jednog mjesta na drugo teleportacijom uskoro bi trebao biti mogu\u0107, jo\u0161 za vrijeme na\u0161ih \u017eivota,. Samo je desetlje\u0107ima udaljeno, no jo\u0161 nije mogu\u0107e. Izumi poput videorekordera jednom su bili […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024402,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21024073","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024073"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024073\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}