{"id":21024127,"date":"2014-12-29T21:29:46","date_gmt":"2014-12-29T20:29:46","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024127"},"modified":"2020-10-15T16:03:42","modified_gmt":"2020-10-15T14:03:42","slug":"vrane-mogu-samostalno-zakljucivati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/vrane-mogu-samostalno-zakljucivati\/","title":{"rendered":"Vrane mogu samostalno zaklju\u010divati"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_21024144\" style=\"width: 650px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21024144\" class=\"wp-image-21024144 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/12\/osoiusos8.jpg\" alt=\"osoiusos8\" width=\"640\" height=\"425\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/12\/osoiusos8.jpg 640w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/12\/osoiusos8-300x199.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><p id=\"caption-attachment-21024144\" class=\"wp-caption-text\">Credit: Lomonosov Moscow University<\/p><\/div>\n<p>Vrane mo\u017eda ne razumiju \u0161to im je zajedni\u010dko s vojnim redom <em>No\u0107na stra\u017ea<\/em> iz serije <em>Igra prijestolja<\/em> ili pak za\u0161to izreka \u201ekao \u0161to vrane lete\u201d zna\u010di putovati u ravnoj liniji, ali one su itekako sposobne samostalno zaklju\u010divati. Prema studiji objavljenoj u \u010dasopisu <em>Current Biology<\/em>, sive vrane mogu rije\u0161iti relacijske podudarne zadatke vi\u0161eg reda ba\u0161 poput ljudi i drugih primata.<\/p>\n<p>Neko\u0107 se mislilo kako je samostalno (analogijsko) zaklju\u010divanje svojstveno isklju\u010divo ljudima. Ono je temelj kategorizacije, kreativnog rje\u0161avanja problema, ali i znanstvenih otkri\u0107a. Ali kako se takvo zaklju\u010divanje mo\u017ee testirati? Prethodna istra\u017eivanja pokazala su da \u201erelacijska podudarnost uzorka\u201d (RMTS) zapravo vizualno predstavlja bit analogije. Primjerice, ako je testni uzorak bio AA, tada bi odabir para BB bio ispravan sljede\u0107i korak. Ili ako bi testni uzorak bio CD, tada bi bilo ispravno odabrati par EF. Niti jedan odabir kod ispitnih parova ne odgovara fizi\u010dki uzorku para \u2013 na taj na\u010din samo nam relacijska jednakost ili razli\u010ditost mogu pomo\u0107i kod odabira para. Primjerice, majmuni su uspje\u0161no nau\u010dili primjenjivati RMTS.<\/p>\n<p>No, sada je me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki tim, pod vodstvom Edwarda Wassermana sa Sveu\u010dili\u0161ta u Iowi, \u017eelio vidjeti mogu li ne\u0161to sli\u010dno u\u010diniti i neke druge \u017eivotinje osim primata. Uostalom, vrane i gavrani odavno su poznati po svojoj inteligenciji. Oni su dresirali dvije sive vrane (lat. Corvus cornix) da identificiraju predmete po boji, obliku i broju metodom \u201eidentifikacijske podudarnosti uzorka\u201d (IMTS). Ptice su bile stavljene u \u017ei\u010dani kavez s plasti\u010dnom pliticom u kojoj su se nalazile tri karte i dvije \u0161alice. Karta u sredini slu\u017eila je kao uzorak. \u0160alice su bile pokrivene s druge dvije karte \u2013 jedna je odgovarala karti koja je bila stavljena u sredinu kao uzorak (po boji, obliku i broju na njoj), a druga nije. \u0160alica na kojoj se nalazila karta koja se podudarala s uzorkom sadr\u017eavala je i dva crva kao nagradu.<\/p>\n<p>U drugom dijelu eksperimenta ptice su podvrgnute testiranju relacijskog podudaranja parova. Karta koja je slu\u017eila kao uzorak s dva kruga iste veli\u010dine, primjerice, zna\u010dila je da bi vrane trebale odabrati kartu s dva kvadrata iste veli\u010dine, a ne s dva kruga razli\u010dite veli\u010dine. Jedna od autorica ove studije, Anna Smirnova sa Sveu\u010dili\u0161ta Lomonosov u Moskvi, zabilje\u017eila je da su ptice odabrale pravu kartu vi\u0161e od tri \u010detvrtine puta.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ono \u0161to je uistinu zadivljuju\u0107e je \u010dinjenica da su vrane zapravo to u\u010dinile potpuno spontano, budu\u0107i da nisu bile dresirane za prepoznavanje RMTS metodom. Naime, bile su trenirane jedino metodom IMTS koja ne uklju\u010duje razumijevanje odnosa izme\u0111u predmeta. \u201eUpravo je to poanta otkri\u0107a. Iskreno, da je to bio rezultat u\u010denja na silu i dresiranja, bio bi to \u201esamo\u201d impresivan rezultat. No, one su to u\u010dinile potpuno spontano. I zato je to jedan zaista fenomenalan pothvat\u201d, izjavio je Wasserman.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Analogy Form\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/1imeF8JpNcg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.iflscience.com\/plants-and-animals\/crows-understand-analogies\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">IFLScience<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vrane mo\u017eda ne razumiju \u0161to im je zajedni\u010dko s vojnim redom No\u0107na stra\u017ea iz serije Igra prijestolja ili pak za\u0161to izreka \u201ekao \u0161to vrane lete\u201d zna\u010di putovati u ravnoj liniji, ali one su itekako sposobne samostalno zaklju\u010divati. Prema studiji objavljenoj u \u010dasopisu Current Biology, sive vrane mogu rije\u0161iti relacijske podudarne zadatke vi\u0161eg reda ba\u0161 poput [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024144,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16505,17933],"class_list":["post-21024127","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-ptica","tag-vrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024127","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024127"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024127\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024127"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024127"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024127"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}