![\"3908983983\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/3908983983.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kada pjesnici uspore\u0111uju predivne o\u010di s morem ili nebom, ni ne slute koliko su doista u pravu. Boja o\u010diju zapravo nije rezultat pigmenta, ve\u0107 raspr\u0161ene vi\u0161ebojne svjetlosti, tako da je jedino plava boja vidljiva promatra\u010du. Za vedrog dana, Sun\u010deva svjetlost otpu\u0161ta molekule u atmosferu, ali u kratkim valnim duljinama. Plava svjetlost tako je raspr\u0161ena gotovo deset puta u\u010dinkovitije nego crvena.<\/p>\n
Kao \u0161to Paul Van Slembrouck obja\u0161njava, \u0161arenice ljudi s plavim o\u010dima reflektiraju svjetlost natrag na isti na\u010din. Ako je svjetlost koja pada na o\u010di bijela te sadr\u017ei kombinaciju valnih duljina, uglavnom je plava boja ona koja \u0107e se reflektirati natrag i koju \u0107e promatra\u010di mo\u0107i vidjeti. No, u zatvorenim prostorima, kada svjetlost mo\u017ee biti pomaknuta prema crvenom kraju spektruma, \u010dini nam se da se boja o\u010diju mijenja budu\u0107i da nema dovoljno plave boje koja \u0107e dominirati.<\/p>\n
Za razliku od plave, sme\u0111a boja o\u010diju nastaje puno jednostavnije. Stroma ili prednji sloj oka kod sme\u0111ih o\u010diju ima puno melanina, pigmenta koji je va\u017ean i za tamnjenje ko\u017ee. Ve\u0107ina svjetla koje pada na oko apsorbira se, a mi vidimo samo ono malo koje se na kraju reflektira kao sme\u0111a boja.<\/p>\n
Maslinaste o\u010di imaju ne\u0161to manje melanina nego sme\u0111e. Ve\u0107ina se svjetlosti apsorbira, ali se maleni dio ipak reflektira i stvara boju koja je mje\u0161avina sme\u0111e i plave. Razli\u010diti fokusi oka mogu imati razli\u010ditu koncentraciju boje stvaraju\u0107i pjegice. Zelene o\u010di na tragu su maslinastih, ali one imaju samo ne\u0161to malo vi\u0161e melanina nego plave o\u010di. No, siva boja o\u010diju nastaje na pone\u0161to druga\u010diji na\u010din. Sive o\u010di uop\u0107e nemaju melanina, ve\u0107 se umjesto njega u \u0161arenici oka nakuplja kolagen. \u0160to su te \u010destice ve\u0107e, ravnomjernije raspr\u0161uju svjetlosne valove, \u0161to rezultira mje\u0161avinom boja. Sli\u010dno se doga\u0111a s kapljicama vode u oblacima. Apsorbira se dovoljna koli\u010dina svjetla, no kako bi \u0161arenice vi\u0161e nalikovale sivkastim stratusima nego bijelim cirusima, ona se ne odra\u017eava.<\/p>\n
Tako\u0111er, ve\u0107ina dojen\u010dadi u po\u010detku nema uop\u0107e melanina, \u010dak i ako \u0107e na kraju ipak imati sme\u0111e o\u010di. Njihova plava boja o\u010diju tamnija je nego kod odraslih jer \u010dak i ve\u0107ina plavookih odraslih ljudi ipak ima u svojim \u0161arenicama neke ve\u0107e \u010destice koje raspr\u0161uju spektar boja, razrje\u0111uju\u0107i tako na neki na\u010din plavi efekt.<\/p>\n
Me\u0111utim, i genetika je ta koja utje\u010de na boju o\u010diju. Mendelova genetika kazuje kako je gen za sme\u0111u boju o\u010diju dominantan, a za plavu recesivan. Ostale boje obi\u010dno dosta odstupaju. Zapravo, postoji vi\u0161e gena koji odre\u0111uju boju o\u010diju, iako se za plave o\u010di mislilo kako potje\u010du od samo jednog pretka. Susjedni geni OCA2 i HERC2 odra\u0111uju ve\u0107inu posla kada je u pitanju odre\u0111ivanje razine melanina, a ostali bi mogli biti odgovorni za prisutnost nekih drugih \u010dimbenika poput kolagena.<\/p>\n
Valja naglasiti kako ljudi nisu jedina \u017eiva bi\u0107a kod kojih je primije\u0107en ovakav fenomen, poznat i kao strukturna obojenost. Naime, on je uobi\u010dajen i kod morskih stvorenja, insekata i ptica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada pjesnici uspore\u0111uju predivne o\u010di s morem ili nebom, ni ne slute koliko su doista u pravu. Boja o\u010diju zapravo nije rezultat pigmenta, ve\u0107 raspr\u0161ene vi\u0161ebojne svjetlosti, tako da je jedino plava boja vidljiva promatra\u010du. Za vedrog dana, Sun\u010deva svjetlost otpu\u0161ta molekule u atmosferu, ali u kratkim valnim duljinama. Plava svjetlost tako je raspr\u0161ena gotovo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024159,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16818,17249],"class_list":["post-21024153","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-boja","tag-oci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024153"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024153\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}