{"id":21024165,"date":"2015-01-08T18:12:57","date_gmt":"2015-01-08T17:12:57","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024165"},"modified":"2015-10-23T03:18:40","modified_gmt":"2015-10-23T01:18:40","slug":"hlade-li-nas-doista-sladoled-rashladena-pica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hlade-li-nas-doista-sladoled-rashladena-pica\/","title":{"rendered":"Hlade li nas doista sladoled i rashla\u0111ena pi\u0107a?"},"content":{"rendered":"
\"(Credit:

(Credit: Mark Crossfield\/Flickr, CC BY-NC-SA)<\/p><\/div>\n

Ljeto je uvijek sinonim za aktivnosti na vodi, hladna pi\u0107a i, naravno, sladoled. Iako bi se ve\u0107ina nas slo\u017eila da su sladoled i hladna pi\u0107a osvje\u017eavaju\u0107e ljetne poslastice, studija objavljena u \u010dasopisu The<\/em> Conversation<\/em> postavlja pitanje hlade li nas oni doista?<\/p>\n

Kako bismo uspjeli testirati ovu tvrdnju trebamo znati ne\u0161to vi\u0161e o tome kako tijelo regulira temperaturu u razli\u010ditim okru\u017eenjima. Proces odr\u017eavanja optimalne tjelesne temperature zove se termoregulacija, a uklju\u010duje ravnote\u017eu izme\u0111u proizvodnje i gubitka tjelesne topline.<\/p>\n

Ljudi su toplokrvni ili endotermni, odnosno, mogu kontrolirati tjelesnu temperaturu neovisno o okru\u017eenju u kojem se nalaze. Mogu to \u010diniti jer ljudsko tijelo neprestano proizvodi toplinu kao nusprodukt unutarnjih kemijskih procesa (metabolizam). Metabolizam je potreban kako bi na\u0161a tijela pravilno radila. To uklju\u010duje i probavne procese koji su uklju\u010deni u razdvajanje hranjivih tvari iz hrane, apsorpciju i transport tih hranjivih tvari u stanice, te njihovu pretvorbu u energiju koja nam je potrebna za fizi\u010dku aktivnost. Takvo stvaranje topline korisno je kada je vani hladno, ali kad vanjska temperatura raste, moramo izbjegavati pregrijavanje. Iako se mo\u017ee \u010diniti logi\u010dnim da unos ne\u010deg hladnog, poput sladoleda, treba pomo\u0107i smanjiti temperaturu u \u017eelucu, njegov po\u010detni u\u010dinak hla\u0111enja biva brzo zamijenjen toplinom u probavnom sustavu koja razbija hranjive tvari iz sladoleda. Tako\u0111er, probavljanje kalori\u010dne hrane dovodi do pove\u0107anja tjelesne temperature.<\/p>\n

Dakle, sladoled i nije ba\u0161 najbolja opcija za hla\u0111enje, no \u0161to je s hladnim pi\u0107ima? Prijenos topline izme\u0111u hladnog pi\u0107a i probavnog sustava mo\u017ee izravno utjecati na temperaturu. No, to je samo trenutno i ovisi o koli\u010dini i kalori\u010dnosti sadr\u017eaja progutane teku\u0107ine. Mala koli\u010dina teku\u0107ine vrlo \u0107e brzo izgubiti svoj u\u010dinak hla\u0111enja jer dobiva toplinu iz okolnih organa. I velike koli\u010dine teku\u0107ine uzrokovat \u0107e usporavanje protoka krvi, \u0161to dovodi do manje u\u010dinkovitosti provoda topline.<\/p>\n

Kao \u0161to mo\u017eete i pretpostaviti, visokokalori\u010dna bezalkoholna pi\u0107a imat \u0107e sli\u010dan u\u010dinak kao i sladoled i rashladiti na\u0161 metabolizam ubrzo nakon gutanja. Rashladni u\u010dinci hladnog pi\u0107a mogu se objasniti svojim rehidriraju\u0107im u\u010dincima. Ako se temperatura ne podigne, tijelo \u0107e poku\u0161ati izgubiti vi\u0161ak topline odnose\u0107i ju od vitalnih organa na povr\u0161inu ko\u017ee gdje je izravno preba\u010dena u na\u0161e okru\u017eenje putem konvekcije i zra\u010denja. No, da bi se to dogodilo, temperatura okoline mora biti ni\u017ea od na\u0161e vlastite temperature jer \u0107e se u suprotnom ta toplina prenijeti u na\u0161e tijelo. Ba\u0161 kao i toplina iz sunca za toplog ljetnog dana.<\/p>\n

Znojenje je zapravo naju\u010dinkovitiji na\u010din na koji na\u0161e tijelo gubi toplinu. Znoj na povr\u0161ini ko\u017ee isparava \u0161to uzrokuje hla\u0111enje ko\u017ee. Krv koja te\u010de u neposrednoj blizini povr\u0161ine ko\u017ee prolazi kroz proces hla\u0111enja i poma\u017ee smanjiti temperaturu u sredi\u0161tu. U prosjeku, odrasla osoba svakoga dana mo\u017ee izgubiti izme\u0111u pola i jedne litre znoja, ali u iznimno vru\u0107im razdobljima ta se koli\u010dina mo\u017ee popeti i do litre i pol u jednome satu. Zato je bitno piti puno teku\u0107ine tijekom ljeta.<\/p>\n

No, \u0161to je s alkoholnim pi\u0107ima? Mnogi ljudi pose\u017eu za hladnim pivom kako bi se rashladili, ali alkohol je diuretik, \u0161to zna\u010di da \u0107e tijelo izgubiti vodu i tako smanjiti mogu\u0107nost gubitka topline znojenjem. Mo\u017eda zvu\u010di \u010dudno, ali topli napici mogu biti dobar na\u010din da tijelo odr\u017eite hladnim. Ispijanje toplog napitka izaziva receptore u ustima i grlu koji poti\u010du znojenje, \u0161to tijelu omogu\u0107ava da se ohladi bez gutanja velike koli\u010dine tople teku\u0107ine. Aktivni sastojci u za\u010dinjenoj hrani imaju isti u\u010dinak i zbog toga je takva vrsta hrane izuzetno popularna u toplim klimama.<\/p>\n

Dakle, hladna nas pi\u0107a mogu trenutno osvje\u017eiti, ali \u017eelite li bolji na\u010din za hla\u0111enje tijela, tada malo za\u010dinite stvari \u2013 preznojite se i, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, pijte puno teku\u0107ine.<\/p>\n

Izvor:\u00a0The Conversation<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljeto je uvijek sinonim za aktivnosti na vodi, hladna pi\u0107a i, naravno, sladoled. Iako bi se ve\u0107ina nas slo\u017eila da su sladoled i hladna pi\u0107a osvje\u017eavaju\u0107e ljetne poslastice, studija objavljena u \u010dasopisu The Conversation postavlja pitanje hlade li nas oni doista? Kako bismo uspjeli testirati ovu tvrdnju trebamo znati ne\u0161to vi\u0161e o tome kako tijelo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024169,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[17259,17978],"class_list":["post-21024165","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-hladenje","tag-sladoled"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024165","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024165"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024165\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024165"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024165"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024165"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}