{"id":21024193,"date":"2015-01-16T17:09:05","date_gmt":"2015-01-16T16:09:05","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024193"},"modified":"2020-10-15T14:50:35","modified_gmt":"2020-10-15T12:50:35","slug":"pronaden-legendarni-metal-iz-atlantide-u-olupini-broda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pronaden-legendarni-metal-iz-atlantide-u-olupini-broda\/","title":{"rendered":"Prona\u0111en legendarni metal iz Atlantide u olupini broda"},"content":{"rendered":"

\"FOT1028250\"<\/a><\/p>\n

Svjetlucavi metal imena orihalcij, za kojeg su drevni Grci smatrali da je prona\u0111en na Atlantidi, otkriven je u olupini broda koji je potonuo prije 2600 godina blizu obale Sicilije. Grumeni metala prevozili su se do Gele u ju\u017enoj Siciliji, vjerojatno iz Gr\u010dke ili Male Azije. Brod koji ih je nosio vjerojatno je zapeo u oluji i brod je potonuo samo nadomak obale Sicilije. \u201eOlupina je datirana u prvu polovicu 6. stolje\u0107a\u201d, izjavio je Sebastiano Tusa, nadzornik sicilijskog Odjela mora. \u201eProna\u0111ena je otprilike 300 m od obale Gele na dubini od 3 metra.\u201d Napomenuo je i da su\u00a0tih 29 poluga prona\u0111enih na pje\u0161\u010danom dnu jedinstveno otkri\u0107e. “Nikad nije vi\u0111eno ni\u0161ta sli\u010dno tome\u201d, ka\u017ee Tusa. \u201eZnamo za orihalcij preko anti\u010dkih tekstova i nekoliko ornamenata.\u201d<\/p>\n

Orihalcij je dugo bio misteriozni metal oko kojeg su se vodile mnoge rasprave o njegovom sastavu i podrijetlu. Prema Grcima, izumio ga je Kadmo, gr\u010dko-feni\u010dki mitolo\u0161ki lik. Gr\u010dki filozof Platon u\u010dinio je orihalcij legendom u svojem dijalogu \u201eKritija\u201d. Opisuju\u0107i Atlantidu \u201eokupanu crvenim sjajem orihalcija\u201d, napisao je i da je taj metal po vrijednosti odmah iza zlata, te da je iskopan na mitskom otoku koji je zaklanjao Posejdonov hram, njegove zidove, stupove i podove. Danas se ve\u0107ina u\u010denjaka sla\u017ee da je orihalcij legura sli\u010dna plehu, koja se u anti\u010dkom dobu proizvodila pomo\u0107u cementacije. Taj proces postignut je reakcijom rude cinka, drvenog ugljena i metala bakra u retorti (posuda za destilaciju). Dario Panetta analizirao je tih 39 poluga uz pomo\u0107 ultracrvenog zra\u010denja i otkrio je da je rije\u010d o leguri od 75 – 80% bakra, 15 – 20% cinka te malim postocima nikla, \u017eeljeza i olova.<\/p>\n

\u201eOvo otkri\u0107e potvr\u0111uje da je oko stolje\u0107a nakon svog osnutka, Gela postala dobrostoje\u0107i grad s majstorskim radionicama specijaliziranim za skupe predmete\u201d, nastavlja Tusa. Tih 39 poluga bilo je namijenjeno tim radionicama, u kojima bi se iskoristile za visokokvalitetne dekoracije.<\/p>\n

Prema Enricu Mattievichu, umirovljenom profesoru fizike koji je pou\u010davao na Sveu\u010dili\u0161tu Rio de Janeiro, poluge nisu pravilno napravljene od orihalcija. \u201eO\u010dito ima kvr\u017eica u metalu, u leguri bakra, cinka i olova\u201d, obja\u0161njava. Mattievich, koji je vodio brojna istra\u017eivanja u fizici \u0161to se ti\u010de mineralogije, paleontologije i arheologije, jedan je od znanstvenika koji se ne sla\u017ee sa sli\u010dno\u0161\u0107u orihalcija s plehom. Dok ostali znanstvenici taj misteriozni metal uspore\u0111uju s jantarom i drugim legurama na bazi bakra, Mattievich vjeruju da je orihalcij podrijetlom iz Anda i da ga je razvila civilizacija Chavin od 1200. pr. Kr. do 200. pr. Kr.<\/p>\n

Prema znanstveniku, koji u svojoj knjizi \u201ePutovanje u mitolo\u0161ki Inferno\u201d tvrdi da su anti\u010dki Grci otkrili Ameriku, legura s \u201evatrenim \u0161arama\u201d sli\u010dna Platonovom opisu prona\u0111ena je u setu metalnih jaguara u stilu kulture Chavin i sastojala se od 9% bakra, 76% zlata i 15% srebra.<\/p>\n

Bez obzira na podrijetlo orihalcija, planovi Tuse i njegovog tima su istra\u017eiti olupinu i otkriti sav teret. \u201eDat \u0107e nam vrijedne informacije o drevnoj povijesti ekonomije u Siliciji\u201d, zaklju\u010duje Tusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svjetlucavi metal imena orihalcij, za kojeg su drevni Grci smatrali da je prona\u0111en na Atlantidi, otkriven je u olupini broda koji je potonuo prije 2600 godina blizu obale Sicilije. Grumeni metala prevozili su se do Gele u ju\u017enoj Siciliji, vjerojatno iz Gr\u010dke ili Male Azije. Brod koji ih je nosio vjerojatno je zapeo u oluji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024194,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16870,17088,16767],"class_list":["post-21024193","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-atlantida","tag-brod","tag-metal"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024193\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}