{"id":21024195,"date":"2020-01-12T08:58:00","date_gmt":"2020-01-12T07:58:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024195"},"modified":"2020-02-24T22:33:06","modified_gmt":"2020-02-24T21:33:06","slug":"gdje-nestaje-tjelesna-masnoca-kad-smanjimo-tezinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/gdje-nestaje-tjelesna-masnoca-kad-smanjimo-tezinu\/","title":{"rendered":"Gdje nestaje tjelesna masno\u0107a kad smanjimo te\u017einu?"},"content":{"rendered":"

Usprkos opsesiji dru\u0161tva o skidanju kilograma, novo istra\u017eivanje pokazuje da, iznena\u0111uju\u0107e, ve\u0107ina stru\u010dnjaka za zdravlje zapravo ne zna \u0161to se dogodi s masno\u0107om kad je \u201eizgubimo\u201d.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje proveo je tim s UNSW Science u Sydneyju i to\u010dno je izra\u010dunao \u0161to se doga\u0111a s masno\u0107om kad smanjimo kilograme, te otkrio da su vode\u0107e teorije o toj temi pogre\u0161ne\u00a0\u2013 ne pretvaramo tu izgubljenu masu u toplinu ili enrgiju, ve\u0107 ju \u201eizdi\u0161emo\u201d.<\/p>\n

Rezultati objavljeni u \u010dasopisu British Medical Journal<\/em> otkrivaju da se 10 kg masti pretvori u 8,4 kilograma uglji\u010dnog dioksida kojeg izdi\u0161emo i 1,6 kilogram vode koju lu\u010dimo kroz mokra\u0107u, suze, znoj i druge tjelesne teku\u0107ine.<\/p>\n

To\u010dan odgovor je da ve\u0107inu mase \u201eizdi\u0161emo\u201d kao uglji\u010dni dioksid. \u201eZna\u010di, kilogrami odlaze u zrak\u201d, ka\u017ee voditelj istra\u017eivanja, fizi\u010dar Ruben Meerman. Meerman se zainteresirao za biokemiju gubitka kilograma kad je on sam smr\u0161avio 15 kg \u2013 i zapitao svoje lije\u010dnike gdje su oti\u0161li svi ti kilogrami, a nitko mu nije znao re\u0107i.<\/p>\n

Nakon anketiranja 150 lije\u010dnika, nutricionista i osobnih trenera, otkrio je da vi\u0161e od polovice smatra da se masno\u0107a pretvara u toplinu ili enrgiju. No, budu\u0107i da je fizi\u010dar, Meerman je znao da bi takav proces kr\u0161io zakon o o\u010duvanju mase.<\/p>\n

Kako bi jednom zauvijek odgovorio na \u00a0to pitanje, Meerman je ponudio suradnju Andrewu Brownu, voditelju UNSW Smjera za biotehnologiju i biomolekularne znanosti, te su po\u010deli izra\u010dunavati biomolekularne reakcije koje uzrokuju gubitak te\u017eine.<\/p>\n

Dobivamo na te\u017eini kad se uneseni ugljikohidrati i proteini pretvore u trigleciride (spojeve sastavljene od ugljika, vodika i kisika) i takvi se pohrane u lipidne kapljice unutar stanica masno\u0107e. Kako bi izgubili na te\u017eini, potrebno je prekinuti te trigleciride i do\u0107i do njihovog ugljika.<\/p>\n

Rezultati su pokazali da se treba udahnuti 29 kilograma kisika (te negdje usput, sagorjeti 94 000 kalorija) kako bi se izgubilo 10 kilograma te\u017eine. Ta reakcija proizvede 28 kilograma uglji\u010dnog dioksida i 11 kilograma vode. \u201eNa\u0161a istra\u017eivanja pokazuju da su plu\u0107a glavni organ za mr\u0161avljenje\u201d, obja\u0161njava tim.<\/p>\n

Me\u0111utim, nisu mogli u potpunosti shvatiti \u0161to se doga\u0111a sa stanicama masno\u0107e u toj reakciji. Nakon mjeseci istra\u017eivanja, Brown je otkrio formulu u radu objavljenom 1949. godine koja je rije\u0161ila taj problem \u2013 pokazala je da su atomi kisika podijeljeni izme\u0111u ugljika i vodika u masti u omjeru 2:1 (formiraju\u0107i uglji\u010dni dioksid i vodu). Sve to omogu\u0107ilo im je izvesti zaklju\u010dak prema kojem 84% molekule masti izlazi kao uglji\u010dni dioksid, a 16% kao voda.<\/p>\n

\"Photo<\/a>

Photo credits: Meerman & Brown, BMJ (2014)<\/p><\/div>\n

No, na\u017ealost ne zna\u010di da \u0107emo jednostavno dubokim disanjem izgubiti na te\u017eini \u2013 svejedno moramo vje\u017ebati kako bi otklju\u010dali ugljik i slomili molekulu masti. \u201eMo\u017eete disati samo odre\u0111eni broj puta dnevno; na dan odmora udi\u0161ete otprilike 12 puta u minuti, \u0161to zna\u010di da taj dan udi\u0161ete 17 280 puta i dnevno gubite 10 miligrama ugljika\u00a0di\u0161u\u0107i\u201d, obja\u0161njava Meerman. \u201ePrema tome, postoji granica koliko te\u017eine mo\u017eete izgubiti dnevno, bez vje\u017ebanja.\u201d<\/p>\n

No, ho\u0107e li sva ta masno\u0107a koju izdi\u0161emo pridonijeti klimatskim promjenama? Odgovor je ne. \u201eOvo pitanje otkriva zabrinjavaju\u0107a pogre\u0161na mi\u0161ljenja o globalnom zatopljenju koje je uzrokovano otklju\u010davanjem drevnih atoma ugljika zarobljenih u fosiliziranim organizmima. Atomi ugljika koje ljudi izdi\u0161u vra\u0107aju se do atmosfere i nakon samo nekoliko mjeseci ili godina mo\u017eete ih prona\u0107i zarobljene u hrani koju proizvode biljke\u201d, ka\u017ee Meerman.<\/p>\n

Zabavna strana svega toga jest da iako ve\u0107ina zdravstvenih stru\u010dnjaka ne zna \u0161to se doga\u0111a kad gubimo na te\u017eini, vi to mo\u017eete saznati odmah. Zapravo, ovaj nevjerojatan video obja\u0161njava ne samo kako gubimo masno\u0107u kroz disanje, ve\u0107 da bismo da smo u zatvorenom sustavu, zapravo postali biljke.<\/p>\n