{"id":21024212,"date":"2020-01-12T10:27:07","date_gmt":"2020-01-12T09:27:07","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024212"},"modified":"2020-10-15T14:46:22","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:22","slug":"kvazari-se-povezuju-kroz-milijarde-svjetlosnih-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kvazari-se-povezuju-kroz-milijarde-svjetlosnih-godina\/","title":{"rendered":"Kvazari se povezuju kroz milijarde svjetlosnih godina"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_21024277\" style=\"width: 650px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21024277\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/098389038903980380.jpg\" alt=\"Misteriozna povezanost osi vrtnje kvazara (bijelo) i struktura ogromnih razmjera (plavo) u kojim se nalaze. (Image credits: ESO\/M. Kornmess)\" width=\"640\" height=\"425\" class=\"size-full wp-image-21024277\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/098389038903980380.jpg 640w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/01\/098389038903980380-300x199.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><p id=\"caption-attachment-21024277\" class=\"wp-caption-text\">Misteriozna povezanost osi vrtnje kvazara (bijelo) i struktura ogromnih razmjera (plavo) u kojim se nalaze. (Image credits: ESO\/M. Kornmess)<\/p><\/div>\n<p>Kvazari udaljeni milijarde svjetlosnih godina ipak su povezani na neobi\u010dan na\u010din. Astronomi su promatrali skoro 100 kvazara te otkrili da sredi\u0161nje crne rupe ovih ultrasvjetlih, jako udaljenih sredi\u0161ta galaksija imaju rotacione osi koje su me\u0111usobno povezane. Te povezanosti dosad su najve\u0107e poznate povezanosti u svemiru.<\/p>\n<p>Kvazari su jedni od najsjajnijih poznatih objekata, a u sredi\u0161tu tih supersjajnih jezgara galaksija vrlo su aktivne supermasivne crne rupe. Crna rupa okru\u017eena je vrtlo\u017enim diskom ekstremno vru\u0107e materije, koja se izbacuje u dugim mlazovima diljem osi vrtnje kvazara.<\/p>\n<p>Vo\u0111a tima znanstvenika, Damien&nbsp;Hutsem\u00e9kers sa Sveu\u010dili\u0161ta&nbsp;Li\u00e8ge u Belgiji, u ovom istra\u017eivanju u \u010cileu koristio je veliki teleskop Ju\u017enog europskog opservatorija i prou\u010dio 93 kvazara koji formiraju ogromne grupacije. Vidimo ih u vremenu kad je svemir imao otpriliku tre\u0107inu dana\u0161nje starosti. \u201ePrva neobi\u010dna stvar koju smo primjetili bila je ta da su neke osi vrtnje kvazara me\u0111usobno povezane \u2013 usprkos \u010dinjenici da su kvazari zapravo udaljeni milijardama svjetlosnih godina\u201d, izjavio je Hutsem\u00e9kers.<\/p>\n<p>Potom je tim htio saznati jesu li osi vrtnje povezane ne samo me\u0111usobno, ve\u0107 sa samom strukturom svemira velikih razmjera. Pri prou\u010davanju rasporeda galaksija na prostoru od milijardu svjetlosnih godina, astronomi su otkrili da galaksije nisu ravnomjerno raspore\u0111ene \u2013 one tvore mre\u017eu vlakana i nakupina u \u0161upljinama izme\u0111u ogromnih galaksija. Takva preraspodjela materijala poznata je kao struktura ogromnih razmjera.<\/p>\n<p>Tim nije mogao direktno vidjeti osi vrtnje ili mlazove kvazara. Umjesto toga, izmjerili su polarizaciju svijetla svakog kvazara te otkrili zna\u010dajno polariziran signal kod 19. kvazara. Smjer tih polarizacija omogu\u0107ava otkriti kut vrtlo\u017enog diska i smjer vrtnje osi kvazara.<\/p>\n<p>Ova nova otkri\u0107a ukazuju na to da osi vrtnje kvazara imaju tendenciju paralelnosti sa strukturama ogromnih razmjera u kojima se nalaze, \u0161to zna\u010dida ako su kvazari u jednom \u201epramenu\u201d strukture, vrtnja njihovih sredi\u0161njih crnih rupa bit \u0107e uskla\u0111ena s \u201epramenom\u201d. Prema procjenama, samo je 1% mogu\u0107nosti da su ta poravnavanja rezultat slu\u010dajnosti.<\/p>\n<p>\u201eKorelacija izme\u0111u orijentacije kvazara i strukture kojoj pripadaju predstavlja vrlo zna\u010dajnu hipotezu modela evolucije svemira. Poravnavanja u novim podacima, u mnogo, mnogo ve\u0107im razmjerima nego \u0161to se to predvidjelo u simulacijama, mogla bi biti naznaka nedostajanja odre\u0111enog elementa u trenutnim modelima svemira\u201d, ka\u017ee koautor istra\u017eivanja Dominique Sluse Argelander s Instituta za astronomiju u Bonnu u Njema\u010dkoj. Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu <em>Astronomy &amp; Astrophysics. <\/em><\/p>\n<p>Sljede\u0107a slika pokazuje simulaciju struktura ogromnih razmjera s naglaskom na masivne klastre galaksija. Distribucija tamne materije iskazana je plavom bojom, a distribucija plina naran\u010dastom bojom. Veli\u010dina regije je otprilike 300&nbsp;milijuna svjetlosnih godina.<\/p>\n Tamna materija &#8211; plavo; plin &#8211; naran\u010dasto. (Image credits: Illustris Collaboration)\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kvazari udaljeni milijarde svjetlosnih godina ipak su povezani na neobi\u010dan na\u010din. Astronomi su promatrali skoro 100 kvazara te otkrili da sredi\u0161nje crne rupe ovih ultrasvjetlih, jako udaljenih sredi\u0161ta galaksija imaju rotacione osi koje su me\u0111usobno povezane. Te povezanosti dosad su najve\u0107e poznate povezanosti u svemiru. Kvazari su jedni od najsjajnijih poznatih objekata, a u sredi\u0161tu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024282,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16507],"class_list":["post-21024212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-kvazar"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024212\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}