Ako postoji jo\u0161 koji mu\u0161karac koji vjeruje da su \u017eene slabiji spol, ve\u0107 je odavno pro\u0161lo vrijeme da to ponovo razmotre. Najosnovniji dokaz izdr\u017eljivosti \u017eena je mo\u0107 pre\u017eivljavanja\u00a0u kojem su one\u00a0u tom segmentu “ja\u010de” od mu\u0161karaca.<\/p>\n
Prosje\u010dan mu\u0161karac tr\u010di br\u017ee i mo\u017ee dizati ve\u0107e terete od \u017eena. No danas, \u017eene nad\u017eive\u00a0 mu\u0161karce za 5 do 6 godina. U dobi od 85 godina omjer je 6:4 u korist \u017eena, u dobi od 100 godina omjer je 2:1 u korist \u017eena, a u dobi od 122 godine koja dr\u017ei svjetski rekord ljudske dugovje\u010dnosti omjer je 1:0 u korist \u017eena.<\/p>\n
No, za\u0161to \u017eene \u017eive dulje od mu\u0161karaca? Jedna teorija ka\u017ee da si mu\u0161karci “iskopaju rani grob” te\u0161kim radom i stresom na poslu. Ako je to istina, tada bi se taj omjer u dana\u0161njem vremenu spolne ravnopravnosti trebao izjedna\u010diti ili barem smanjiti. No, nema dokaza da se to doga\u0111a.<\/p>\n
Dana\u0161nje \u017eene nad\u017eivljuju mu\u0161karce u istoj mjeri u kojoj su nekada\u0161nje doma\u0107ice nad\u017eivljavale mu\u017eeve radnike. Nadalje, tko istinski vjeruje da su onda\u0161nji radni \u017eivoti mu\u0161karaca bili opasniji po zdravlje od \u017eeninog \u017eivota u ku\u0107i? Samo pomislite na stres koji je oduvijek prisutan u tradicionalnoj ulozi \u017eene: \u017eenin \u017eivot u prosje\u010dnom doma\u0107instvu mo\u017ee biti jednako naporan kao i mu\u0161kar\u010dev posao izvan ku\u0107e.<\/p>\n
Zaista, statisti\u010dki gledano, mu\u0161karci u braku\u00a0 prolaze puno bolje od svojih \u017eena – o\u017eenjeni mu\u0161karci \u017eive mnogo du\u017ee od samaca, dok udane \u017eene \u017eive samo malo du\u017ee od samih \u017eena. Pa tko onda ima lak\u0161i \u017eivot?<\/p>\n
\u017dene mo\u017eda \u017eive du\u017ee od mu\u0161karaca jer razviju zdravije \u017eivotne navike od mu\u0161karaca – npr. manje alkohola i nikotina, te zdravija prehrana. No, mnogo \u017eena pu\u0161i i pije i hrani se nezdravo. Prema tome, ako su \u017eene toliko zdravije, usprkos svom duljem \u017eivotu, kako to da provedu vi\u0161e godina starosti u lo\u0161ijem zdravstvenom stanju od mu\u0161karaca. Argument \u017eivotnog stila ne daje odgovor na pitanje.<\/p>\n
U ovom se \u010dlanku tom problemu prilazi sa \u0161ire biolo\u0161ke perspektive, promatranjem \u017eivotinja. Pokazalo se da \u017eenke ve\u0107ine vrsta \u017eive du\u017ee od mu\u017ejaka. Taj nam fenomen ukazuje da bi obja\u0161njenje za tu razliku me\u0111u spolovima moglo le\u017eati u na\u0161oj biologiji.<\/p>\n
Mnogi znanstvenici vjeruju da je starenje izazvano postepenim nakupljanjem velikog broja zasebno malenih pogre\u0161aka – poneko o\u0161te\u0107enje strune DNK, jedna poreme\u0107ena molekula proteina itd. Taj degenerativni rast zna\u010di da duljina na\u0161eg \u017eivota ovisi o ravnote\u017ei izme\u0111u brzine \u0161tetnog utjecaja na stanice i efikasnosti popravka te \u0161tete.<\/p>\n
Mehanizam tijela da odr\u017eava i obnavlja stanice je \u010dudesno efikasan – zbog toga i \u017eivimo koliko \u017eivimo – ali nije savr\u0161en. Ne\u0161to od \u0161tete se provu\u010de neobnovljeno i sve se to nagomilava kako dani, mjeseci i godine prolaze. Starimo jer nam tijelo neprestano grije\u0161i.<\/p>\n
Mo\u017eemo se zapitati za\u0161to nam se tijela bolje ne popravljaju. Zapravo, tijelo bi nam moglo sanirati \u0161tetu mnogo bolje nego \u0161to to sada \u010dini. Barem u teoriji, mogu\u0107e je da bi to mogli dovoljno dobro popravljati u vje\u010dnost. razlog zbog kojeg to nije, jest da bi trebalo vi\u0161e energije nego \u0161to je to vrijedno kad je na\u0161 proces starenja davno, davno evoluirao, dok su na\u0161i preci, lovci – sakuplja\u010di vodili neprestanu bitku s gladi.<\/p>\n
Pod pritiskom izbora najboljeg kori\u0161tenja rijetkih zaliha energije, na\u0161a je vrsta dala prednost rastu i reproduciranju, a ne vje\u010dnom \u017eivotu. Na\u0161i geni tretiraju tijelo kao kratkotrajno vozilo, koje se mora odr\u017eavati dovoljno dobro da bi raslo i razmno\u017eavalo se, ali koje nije vrijedno ve\u0107eg ulaganja u trajnost, budu\u0107i da je mogu\u0107nost umiranja i slu\u010dajne smrti tako velika. drugim rije\u010dima, geni su besmrtni, no tijelo je\u00a0– koje su Grci zvali soma<\/em> – jednokratno.<\/p>\n Barem je to ideja koju je gerontolog Thomas Kirkwood razvio kasnih ’70 -tih pro\u0161log stolje\u0107a. Otada su dokazi koji potvr\u0111uju tu teoriju jednokratnog soma<\/em> tijela zna\u010dajno narasli. Prije nekoliko godina, Kirkwood je dokazao da dugovje\u010dnije \u017eivotinje imaju bolji sustav obnove od kratkovje\u010dnijih.<\/p>\n Dugovje\u010dnije \u017eivotinje su ili pametnije ili ve\u0107e ili prilago\u0111ene sigurnom \u017eivotu – poput ptica i \u0161i\u0161mi\u0161a koje su razvile krila kako bi im \u017eivot bio malo sigurniji. Ako mo\u017eete izbje\u0107i nezgode okoli\u0161a barem malo ako odletite od opasnosti, ako ste pametniji ili ve\u0107i, tada je tijelo manje odbacivo i isplati se ulo\u017eiti ve\u0107u koli\u010dinu energiju u nj.<\/p>\n Mo\u017ee li biti da \u017eene du\u017ee \u017eive od mu\u0161karaca jer su njihova tijela manje odbaciva? Ovaj navod, zapravo ima odli\u010dnu biolo\u0161ku potvrdu. Kod ljudi, kao i kod ve\u0107ine \u017eivotinjskih vrsta, \u017eensko je tijelo jako va\u017eno za uspje\u0161nost reprodukcije. Fetus ga treba kako bi rastao unutar njega, a dojen\u010de ga treba kako bi se hranilo.<\/p>\n Prema tome, ako je \u017eensko tijelo previ\u0161e oslabljeno \u0161tetom, postoji stvarna prijetnja \u0161ansi ro\u0111enja zdravog potomka. Mu\u0161ka reproduktivna uloga pak manje ovisi o kontinuiranom dobrom zdravstvenom stanju.<\/p>\n Okrutno je za re\u0107i da, \u0161to se biologije ti\u010de, jedina je misija mu\u0161karaca privu\u0107i partnericu i onda mogu i umrijeti. Istra\u017eivanje provedeno me\u0111u djecom Tanzanije pokazalo je da su djeca koja su izgubila oca prije 15. godine bila malo ni\u017ea od vr\u0161njaka, a visina je razumno dobar pokazatelj zdravlja.<\/p>\n No, djeca koja su izgubila majku jo\u0161 su gore pro\u0161la – bila su ni\u017ea, siroma\u0161nija i kra\u0107e su \u017eivjela od djece bez oca. S evolucijskog stajali\u0161ta, me\u0111utim, pobu\u0111iva\u010d “ljubavnog” uspjeha kod mu\u0161karaca op\u0107enito nije i pobu\u0111iva\u010d dugovje\u010dnosti. Zapravo su, visoke razine testosterona, koje pogoduju mu\u0161koj plodnosti, poprili\u010dno lo\u0161e za du\u017ee pre\u017eivljavanje.<\/p>\n \u017dene se jo\u0161 uvijek bore kako bi dostigle ravnopravnost u mnogim sferama \u017eivota. No, biti manje odbaciv je blagoslov koji na neki na\u010din kompenzira neravnopravnost spolova. Postoje dokazi dobiveni iz istra\u017eivanja na glodavcima koji ukazuju na to da se stanice u \u017eenskom tijelu bolje obnavljaju nego one u mu\u0161kom, te da kirur\u0161ko odstranjivanje jajnika eliminira tu razliku.<\/p>\n Kao \u0161to mnogi vlasnici pasa i ma\u010daka znaju, steriliziran mu\u017ejak \u010desto \u017eivi du\u017ee nego \u017eenke na kojima nije provedena sterilizacija. Zaista, dokazi potvr\u0111uju napomenu da je kastracija kod mu\u017ejaka karta za du\u017ei \u017eivot.<\/p>\n Mo\u017ee li isto vrijediti i za ljude? Eunusi su nekad bili pripadnici elite u mnogim dru\u0161tvima. U Kini, dje\u010dake se kastriralo kako bi im se omogu\u0107ila slu\u017eba caru bez rizika oplodnje carskih konkubina. U Europi, takve su se ekstremne prakse provodile kako bi se odr\u017eala pjeva\u010dka kvaliteta dje\u010daka u prijelazu u adolescenciju.<\/p>\n Povijesni podaci nisu dovoljno kvalitetni a da bismo ustanovili da li su eunusi \u017eivjeli du\u017ee od normalnih ljudi, no ipak neki tu\u017eni\u00a0podaci zagovaraju tu teoriju. Prije mnogo je godina kastracija mu\u0161karaca u institucijama za mentalne pote\u0161ko\u0107e bila iznena\u0111uju\u0107e uobi\u010dajena.<\/p>\n Jedno istra\u017eivanje na\u00a0nekoliko stotina mu\u0161karaca u neimenovanoj ustanovi u Kansasu, pokazuje da su kastrirani mu\u0161karci u prosjeku \u017eivjeli du\u017ee za 14 godina od nekastriranih mu\u0161karaca. Bez obzira na to, sumnjamo da bi bilo koji mu\u0161karac odabrao tako drasti\u010dan lijek kako bi kupio nekoliko dodatnih godina.<\/p>\n