{"id":21024234,"date":"2022-12-29T11:57:00","date_gmt":"2022-12-29T10:57:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024234"},"modified":"2022-12-29T12:34:53","modified_gmt":"2022-12-29T11:34:53","slug":"postoji-li-paralelan-svemir-koji-se-krece-unatrag-kroz-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/postoji-li-paralelan-svemir-koji-se-krece-unatrag-kroz-vrijeme\/","title":{"rendered":"Postoji li paralelan svemir koji se kre\u0107e unatrag kroz vrijeme?"},"content":{"rendered":"\n

Vrijeme se, kako ga mi razumijemo, nepovratno kre\u0107e iz pro\u0161losti u budu\u0107nost. No, jedan me\u0111unarodni trio teorijskih fizi\u010dara sugerira da postoji vi\u0161e od jedne budu\u0107nosti. U Velikom prasku nastala su dva paralelna svemira \u2013 na\u0161, koji se kre\u0107e unaprijed kroz vrijeme, i jo\u0161 jedan svemir koji se kre\u0107e unatrag kroz vrijeme. Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu Physical Review Letters<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

1920-ih je britanski astronom Arthur Eddington iskovao termin \u201estrijela vremena\u201d (ili ponekad vremenska strijela), koji obja\u0161njava asimetri\u010dnu jednosmjernost vremena. Mnogi dana\u0161nji fizi\u010dari prihva\u0107aju teoriju po kojoj se vrijeme kre\u0107e u smjeru rastu\u0107e entropije (ili nereda, slu\u010dajnosti i \u010dak kaosa) kako bi dostiglo svojevrsnu ravnote\u017eu izme\u0111u svih stvari. Prema toj termodinami\u010dkoj \u201estrijeli vremena\u201d, stvari se ubrzano raspadaju. Ako je to slu\u010daj, tada je na\u0161 svemir morao nastati u visoko ure\u0111enom inicijalnom stanju, s niskom entropijom, bez kaosa.<\/p>\n\n\n\n

No, za\u0161to bi uop\u0107e postojao taj rijedak trenutak niske entropije u na\u0161oj pro\u0161losti? Stolje\u0107e stara ideja koju je razvio austrijski fizi\u010dar Ludwig Boltzmann govori da je vidljiv svemir trajno, nisko entropsko stanje statisti\u010dkih fluktuacija koje utje\u010de jedino na vrlo malen dio, puno ve\u0107eg sustava ravnote\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Postoji jo\u0161 jedno mogu\u0107e obja\u0161njenje. Julian Barbour sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford, Tim Koslowski sa Sveu\u010dili\u0161ta New Brunswick i Flavio Mercati s Instituta za teorijsku fiziku Perimeter predstavili su novu \u201estrijelu vremena\u201d, koja nije bazirana na termodinamici, ve\u0107 na gravitaciji. \u201eVrijeme je misterij. Doslovno sve \u0161to znamo o zakonima fizike je isto bez obzira na smjer u kojem se vrijeme kre\u0107e\u201d, izjavio je Barbour.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi do\u0161li do te \u201egravitacijske strijele vremena\u201d koristili su jednostavnu zamjenu za na\u0161 svemir \u2013 ra\u010dunalnu stimulaciju 1 000 \u010destica koje su u interakciji pod utjecajem Newtonovih zakona gravitacije. Otkrili su da se svaka konfiguracija \u010destice pretvara u stanje niske slo\u017eenosti \u2013 poput kaoti\u010dnog roja p\u010dela koji se poslo\u017ei u uredniju strukturu sli\u010dnu Boltzmannovoj fluktuaciji niske entropije. A od te to\u010dke, \u010destice su se razvijale u dvije posebne, simetri\u010dne i suprotne \u201estrijele vremena\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201eAko pogledate jednostavan model s rojem p\u010dela u sredini (Veliki prasak) koji se razbije u sve smjerove, tada se mo\u017ee re\u0107i da postoje dvije ‘strijele vremena’, koje pokazuju na suprotne krajeve od roja p\u010dela\u201d, nastavlja Barbour. U ovom dijagramu mo\u017ee se vidjeti koliko je unikatan trenutak niske slo\u017eenosti, tj. pro\u0161losti iz koje izviru dvije budu\u0107nosti:<\/p>\n\n\n

\n
\"two%20futures\"<\/a>
Model suprotnih budu\u0107nosti (Image credits: APS\/Alan Stonebraker via APS Viewpoint )<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u201eOva situacija s dvije budu\u0107nosti prikazuje pojedina\u010dnu kaoti\u010dnu povijest u oba smjera, \u0161to zna\u010di da bi u biti postojala dva svemira, svaki s jedne strane tog centralnog stanja kaosa. Obje strane mogle bi sadr\u017eavati promatra\u010de koji percipiraju protok vremena u suprotnim smjerovima. Svako inteligentno bi\u0107e u tom drugom svemiru vidjelo bi svoju ‘strijelu vremena’ kako se odmi\u010de od svog sredi\u0161njeg stanja. Oni bi smatrali da mi sad \u017eivimo u njihovoj najdaljoj pro\u0161losti\u201d, zaklju\u010duje Barbour.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vrijeme se, kako ga mi razumijemo, nepovratno kre\u0107e iz pro\u0161losti u budu\u0107nost. No, jedan me\u0111unarodni trio teorijskih fizi\u010dara sugerira da postoji vi\u0161e od jedne budu\u0107nosti. U Velikom prasku nastala su dva paralelna svemira \u2013 na\u0161, koji se kre\u0107e unaprijed kroz vrijeme, i jo\u0161 jedan svemir koji se kre\u0107e unatrag kroz vrijeme. Rezultati su objavljeni u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024284,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[18229,18006,16862],"class_list":["post-21024234","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-paralelan-svemir","tag-svemir-2","tag-vrijeme"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024234"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066628,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024234\/revisions\/21066628"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024284"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}