Ljubitelji piva, radujte se!<\/p>\n
Sastojak u tom slatkom nektaru bogova mogao bi pomo\u0107i u za\u0161titi stanica mozga protiv vrste o\u0161te\u0107enja koja su povezana s odre\u0111enim neurodegenerativnim poreme\u0107ajima poput demencije i Parkinsonove bolesti.<\/p>\n
Naravno, to ne zna\u010di da biste trebali odmah otr\u010dati u pub i skandirati: \u201ePivo dnevno dr\u017ei Alzheimera daleko!\u201d, ali taj sastojak svejedno je vrijedan istra\u017eivanja kao potencijalni kandidat u spre\u010davanju ili pak usporavanju napredovanja odre\u0111enih neurodegenerativnih stanja.<\/p>\n
Spoj o kojem je rije\u010d, ksantohumol, aktivni je sastojak koji se nalazi u hmelju i pivu. \u010clan je obitelji flavonoida, metabolita koje je mogu\u0107e na\u0107i u raznim biljkama koje im \u010desto daju boju.<\/p>\n
Interes za ove spojeve zna\u010dajno je porastao posljednjih nekoliko godina \u2013 ima ih u bobi\u010dastom vo\u0107u, \u010dokoladi i crvenom vinu \u2013 zbog velikog raspona mogu\u0107ih zdravstvenih prednosti kada se konzumiraju u dovoljno velikim koli\u010dinama.<\/p>\n
Primjerice, studije su pokazale da imaju kardioprotektivne u\u010dinke i da mogu pozitivno utjecati na karcinome i upale.<\/p>\n
Jedan od razloga zbog kojih im se pridaje toliko pa\u017enje, jest da su oni sna\u017eni antioksidansi.<\/p>\n
Tijekom normalnog aerobnog metabolizma, stanice proizvode molekule visoke reaktivnosti koje sadr\u017ee kisik, poput vodikovog peroksida. Dok ove molekule imaju niz va\u017enih uloga u stanici, njihov vi\u0161ak mo\u017ee biti iznimno \u0161tetan \u2013 rezultira ili njihovom hiperprodukcijom ili pak disfunkcijom na\u0161eg izgra\u0111enog antioksidantskog sustava.<\/p>\n
Oba stanja mogu dovesti do oksidacijskih o\u0161te\u0107enja razli\u010ditih va\u017enih molekula u stanici, poznatih i kao oksidacijski stres.<\/p>\n
Tako\u0111er, takve molekule posebno su aktivne u mozgu, a smatra se da je oksidacijsko o\u0161te\u0107enje \u017eiv\u010danih stanica koje one mogu izazvati uklju\u010deno u razvoj nekih neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.<\/p>\n
Poznato je i da ksantohumol posjeduje jaka antioksidacijska svojstva, no znanstvenici su se pitali je li mogao igrati i neuroza\u0161titnu ulogu u mozgu, pa su dizajnirali studiju kako bi testirali tu hipotezu.<\/p>\n
Za potrebe studije koja je objavljena u \u010dasopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry<\/em>, istra\u017eiva\u010di su izlo\u017eili neurone \u0161takora u posudu s ksantohumolom i zatim ih o\u0161tetili kroz oksidacijski stres.<\/p>\n Ne samo da su se \u0161tetne reaktivne molekule pro\u010distile, ve\u0107 je taj postupak rezultirao i pojavom odre\u0111enih za\u0161titnih gena, nazvanih citoza\u0161titnim genima koji \u0161tite stanice od oksidacijskog stresa i bolesti povezanih sa stresom kao \u0161to su rak, neurodegeneracije i razli\u010dite upale.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111er otkrili da se potonji mehanizam djelovanja posti\u017ee aktiviranjem stani\u010dnog proteina zvanog NF2, koji je faktor transkripcije. Transkripcijski faktori su va\u017ene molekule u stanicama koje se ve\u017eu na DNK, a zatim mijenjaju brzinu ekspresije gena.<\/p>\n Z<\/strong>nanstvenici misle da ovi rezultati ukazuju na to da ksantohumol mo\u017ee biti predstavljen kao potencijalni kandidat za borbu protiv razli\u010ditih neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti. No, va\u017eno je napomenuti da to svejedno ne zna\u010di da je konzumiranje velike koli\u010dine piva zdravo za mozak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ljubitelji piva, radujte se! Sastojak u tom slatkom nektaru bogova mogao bi pomo\u0107i u za\u0161titi stanica mozga protiv vrste o\u0161te\u0107enja koja su povezana s odre\u0111enim neurodegenerativnim poreme\u0107ajima poput demencije i Parkinsonove bolesti. Naravno, to ne zna\u010di da biste trebali odmah otr\u010dati u pub i skandirati: \u201ePivo dnevno dr\u017ei Alzheimera daleko!\u201d, ali taj sastojak svejedno je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024335,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[17179],"class_list":["post-21024320","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-pivo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024320","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024320"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024320\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024335"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}