{"id":21024333,"date":"2015-02-18T19:12:15","date_gmt":"2015-02-18T18:12:15","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024333"},"modified":"2017-02-02T23:16:50","modified_gmt":"2017-02-02T22:16:50","slug":"zasto-kokice-pucaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-kokice-pucaju\/","title":{"rendered":"Za\u0161to kokice pucaju?"},"content":{"rendered":"<p>Bilo na \u0161tednjaku ili u kinu, zrna kokica uzrokuju tri zabavne reakcije kada se zagriju: naglo se otvore, ska\u010du i emitiraju praskavi zvuk. Prema novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu <em>Journal of the Royal Society Interface<\/em>, \u201epop!\u201d zvuk aktivira osloba\u0111anje vodene pare, a skok je sli\u010dan saltu.<\/p>\n<p>Kada temperatura prije\u0111e 100\u02daC, voda u kokicama uzavre i dosegne termodinami\u010dku ravnote\u017eu tlaka vodene pare (kao u loncu), nakon \u010dega vanjski sloj kokice puca. U me\u0111uvremenu, granule \u0161kroba se pro\u0161iruju i po\u010dinju nalikovati spu\u017evastim, Ijuskastim laticama. Zatim kokice po\u010dnu skakati nekoliko milimetara u zrak pra\u0107ene onim poznatim zvukom \u201epop!\u201d, no fizi\u010dko podrijetlo praska, skakanja i \u201epop!\u201d zvuka i dalje ostaje nejasno.<\/p>\n<p>Stoga su se Emmanuel Virot sa Sveu\u010dili\u0161ta \u00c9cole Polytechnique i Alexandre Ponomarenko sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grenobleu, odlu\u010dili okrenuti termodinamici i mehanici loma. Prvo su poku\u0161ali kokice namijenjene za pripravu u mikrovalnoj pe\u0107nici pe\u0107i na razli\u010ditim temperaturama u pe\u0107nici. Samo 34% kokica puknulo je na temperaturi od 170\u02daC. Izgleda da je klju\u010dna temperatura za pucanje vanjskog sloja kokice 180\u02daC, na kojoj je \u010dak 96% kokica puknulo.<\/p>\n<p>Kokice su zatim postavili na vru\u0107u plo\u010du zagrijanu na 350\u02daC, te su one snimane brzom digitalnom kamerom koja bilje\u017ei 2900 sli\u010dica u sekundi. Unutar 6,9 milisekundi (ms), vanjski sloj po\u010dinje pucati i nalikuje na maleni pupoljak biljke koji se otvara na stabljici. Nakon pucanja vanjskog sloja kokice i po\u010detkom ekspanzije \u0161kroba, znanstvenici su primijetili formiranje \u201enogu\u201d izgra\u0111enog od \u0161kroba komprimiranog na plo\u010di. Kada se \u201enoge\u201d formiraju, kokice po\u010dnu skakati i, zapravo, rade salto prije ponovnog slijetanja. Kut rotacije toga salta je oko 490\u02da. Za usporedbu, tijelo gimnasti\u010dara dok radi salto rotira se za oko 300\u02da.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21024356\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/02\/83890398039.jpg\" alt=\"83890398039\" width=\"570\" height=\"287\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/02\/83890398039.jpg 570w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/02\/83890398039-300x151.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 570px) 100vw, 570px\" \/><\/p>\n<p>Znanstvenici su sinkronizirali video snimke s akusti\u010dnim snimkama koje su napravili mikrofonom postavljenim 30 cm od kokica na vru\u0107oj plo\u010di. Kokice su propustile dio \u0161kroba, bez emitiranja zvuka. Nakon 100 ms po\u010dinje drugo pucanje, nakon \u010dega slijedi po\u010detak \u201epop!\u201d zvuka 6 ms kasnije. To traje oko 50-ak milisekundi, s osobito glasnim \u201erafalima\u201d na 110, 115 i 121 ms. Tijekom tog vremena, postavljene \u201enoge\u201d nastavljaju svoj tok prema vru\u0107oj plo\u010di.<\/p>\n<p>Znanstvenici pretpostavljaju da taj \u201epop!\u201d zvuk aktivira osloba\u0111anje vodene pare. Nagli pad tlaka poti\u010de kretanje unutar \u0161upljine kokice kao akusti\u010dni rezonator \u2013 isti scenarij doga\u0111a se kod vulkana i boca \u0161ampanjca s plutenim \u010depom. Dakle, pucanje kokica zapravo je posljedica vodene pare pod tlakom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bilo na \u0161tednjaku ili u kinu, zrna kokica uzrokuju tri zabavne reakcije kada se zagriju: naglo se otvore, ska\u010du i emitiraju praskavi zvuk. Prema novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu Journal of the Royal Society Interface, \u201epop!\u201d zvuk aktivira osloba\u0111anje vodene pare, a skok je sli\u010dan saltu. Kada temperatura prije\u0111e 100\u02daC, voda u kokicama uzavre i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024354,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[17365],"class_list":["post-21024333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-hrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024333"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024333\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}