{"id":21024338,"date":"2019-11-23T14:00:00","date_gmt":"2019-11-23T13:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024338"},"modified":"2019-12-07T20:28:10","modified_gmt":"2019-12-07T19:28:10","slug":"paraliza-sna-povezana-je-s-genetikom-tjeskobom-stresom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/paraliza-sna-povezana-je-s-genetikom-tjeskobom-stresom\/","title":{"rendered":"Paraliza sna povezana je s genetikom, tjeskobom i stresom"},"content":{"rendered":"<p>Ljudi koji su barem jednom do\u017eivjeli neobi\u010dno iskustvo paralize sna znaju kakav je osje\u0107aj nemogu\u0107nosti pomicanja vlastitog tijela dok poku\u0161avaju zaspati ili se tek bude, a poznate su im i halucinacije neobi\u010dnog zastra\u0161uju\u0107eg bi\u0107a prisutnog u tom trenutku. Novo istra\u017eivanje pokazalo je da bi ovaj fenomen mogao biti nasljedan.<\/p>\n<p>U istra\u017eivanju je sudjelovalo vi\u0161e od 800 blizanaca, te drugih bra\u0107e i sestara, koji su odgovarali na pitanje jesu li ikad do\u017eivjeli paralizu sna. Rezultati su pokazali kako je genetika barem djelomi\u010dno kriva za do\u017eivljavanje ovog prili\u010dno neugodnog iskustva.<\/p>\n<p>Osim toga, osobe u istra\u017eivanju koje su bile tjeskobne, spavale su lo\u0161ije ili su osje\u0107ale stres, \u010de\u0161\u0107e su do\u017eivljavale paralizu sna.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di se sla\u017eu kako je ovo istra\u017eivanje razjasnilo barem mali dio onog \u0161to je jo\u0161 uvijek prili\u010dno misteriozna pojava. \u201eNjen uzrok nam je jo\u0161 uvijek nepoznat, no smatramo da je ona povezana sa smetnjama u normalnom ciklusu sna\u201d, rekao je Daniel Denis, psiholog sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sheffieldu u Engleskoj i jedan od autora istra\u017eivanja objavljenog u velja\u010di u \u010dasopisu <em>Journal of Sleep Research<\/em>.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zapitajte-mozgove-sto-je-paraliza-spavanja\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Paraliza sna<\/a> obi\u010dno se pojavljuje tijekom faze sna koja se zove REM (eng. rapid eye movement), u kojoj ljudi obi\u010dno sanjaju. U toj fazi mi\u0161i\u0107i su obi\u010dno paralizirani iz prakti\u010dnog razloga; time je, naime, onemogu\u0107eno kretanje tijekom sna i sprije\u010den nastanak slu\u010dajnih ozljeda. Neki ljudi tijekom paralize sna do\u017eivljavaju i halucinacije zastra\u0161uju\u0107eg bi\u0107a koje sjedi na njihovim prsima i onemogu\u0107ava im kretanje.<\/p>\n<p>Ova pojava jo\u0161 uvijek nije dobro istra\u017eena, pa je tako jedno istra\u017eivanje pokazalo da \u0107e je tijekom \u017eivota do\u017eivjeti tek 7% osoba, dok je prema drugom istra\u017eivanju do\u017eivljava \u010dak 60% osoba. \u201ePojava je zapravo \u010de\u0161\u0107a nego \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati\u201d, rekao je Denis.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, uzrok paralize sna jo\u0161 uvijek je nepoznat, a ne zna se niti je li ona nasljedna. Kako bi to provjerili, Denis i njegovi kolege ispitali su vi\u0161e od 800 blizanaca i drugih bra\u0107e i sestara u dobi izme\u0111u 22 i 32 godine na podru\u010dju Engleske i Walesa. Uspore\u0111uju\u0107i podatke jednojaj\u010danih blizanaca, koji dijele ve\u0107inu svojih gena, s podacima dvojaj\u010danih blizanaca, koji dijele oko polovice svojih gena, istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili kako su geni odgovorni za vi\u0161e od 50% pojava paralize sna.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, otkrili su da je paraliza sna \u010de\u0161\u0107a kod ljudi koji su tjeskobni, kod onih koji imaju te\u0161ko\u0107a sa spavanjem te onih koji su do\u017eivjeli stresna ili traumatska iskustva, kao \u0161to je te\u0161ka bolest ili smrt u obitelji.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su krenuli i korak dalje te prou\u010dili individualne gene koji bi mogli biti uklju\u010deni u pojavljivanje paralize sna, \u0161to dosad isto tako nije bilo istra\u017eeno. Prona\u0111eno je kako osobe kod kojih je prisutna odre\u0111ena ina\u010dica gena nazvanog PER2 imaju ve\u0107u vjerojatnost do\u017eivljavanja ovog fenomena. Denis dodaje kako ovo istra\u017eivanje, iako preliminarno, pokazuje da bi kontrola cirkadijurnih ritmova mogla biti povezana s pojavom paralize sna.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dci su, me\u0111utim, ipak ograni\u010deni nedostatkom ve\u0107eg broja ispitanika, kao i nedostatkom ispitanika iz drugih dobnih skupina. \u0160to je jo\u0161 va\u017enije, istra\u017eivanje ne dokazuje da genetika ili stresni doga\u0111aji uzrokuju paralizu sna, ve\u0107 samo da su povezani s tom pojavom. Tako npr. osoba koja je tjeskobna mo\u017ee zbog toga \u010de\u0161\u0107e do\u017eivljavati paralizu sna, ali i do\u017eivljavanje paralize sna mo\u017ee osobu u\u010diniti tjeskobnijom, obja\u0161njava Denis.<\/p>\n<p>\u201eNajva\u017enija stvar koju smo nau\u010dili jest to da se \u010dini da je <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zapitajte-mozgove-sto-je-paraliza-spavanja\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">paraliza sna<\/a> nasljedna, te da su za to odgovorni geni koji utje\u010du na obrasce spavanja i budnosti\u201d, rekao je Denis.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudi koji su barem jednom do\u017eivjeli neobi\u010dno iskustvo paralize sna znaju kakav je osje\u0107aj nemogu\u0107nosti pomicanja vlastitog tijela dok poku\u0161avaju zaspati ili se tek bude, a poznate su im i halucinacije neobi\u010dnog zastra\u0161uju\u0107eg bi\u0107a prisutnog u tom trenutku. Novo istra\u017eivanje pokazalo je da bi ovaj fenomen mogao biti nasljedan. U istra\u017eivanju je sudjelovalo vi\u0161e od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024385,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17750],"class_list":["post-21024338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-paraliza-sna"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024338"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024338\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}