{"id":21024404,"date":"2015-03-02T20:36:17","date_gmt":"2015-03-02T19:36:17","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024404"},"modified":"2023-01-13T20:01:23","modified_gmt":"2023-01-13T19:01:23","slug":"mrkvin-put-od-ljubicastog-narancastog-ruha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mrkvin-put-od-ljubicastog-narancastog-ruha\/","title":{"rendered":"Mrkvin put od ljubi\u010dastog do naran\u010dastog ruha"},"content":{"rendered":"

Jeste li ikada vidjeli ljubi\u010dastu mrkvu? Naime, malo je poznato da su prve kultivirane sorte mrkve ve\u0107inom bile ljubi\u010daste boje. Danas poznata naran\u010dasta mrkva pojavljuje se u sjevernoj Europi u 16. stolje\u0107u. Kako je tekla kultivacija ovog korjenastog povr\u0107a va\u017enog u ljudskoj prehrani, pro\u010ditajte u daljnjem tekstu.<\/p>\n

\"rsz_img_3862\"<\/p>\n

Kultivirana mrkva je jedno od najva\u017enijih korjenastih povr\u0107a koje raste u umjerenom klimatskom pojasu. Postoje dva glavna tipa kultivirane mrkve: isto\u010dni azijatski (ve\u0107inom sadr\u017ee ljubi\u010dasti pigment antocijanin) i zapadni, tzv. karotenski tip (ve\u0107inom sadr\u017ee naran\u010dasti pigment, iako ima i \u017eutih i bijelih).<\/p>\n

Isto\u010dni tip je prona\u0111en na podru\u010dju Afganistana, Rusije, Irana i Indije te se na tom podru\u010dju uzgaja jo\u0161 od 10. stolje\u0107a. Iako se jo\u0161 uvijek uzgaja, zapadni tip je pomalo istisnuo ovu sortu mrkve iz uzgoja. Zapadni tip, osim naran\u010daste, sadr\u017eava \u017eute, bijele pa \u010dak i crvene sorte mrkve koje su nastale kao posljedica selekcije hibrida te mutacije. Najvi\u0161e se ra\u0161irio na podru\u010dje Mediterana zbog povoljne klime za uzgoj. Naran\u010dasta mrkva se prvi put kultivirala u Nizozemskoj u 16. stolje\u0107u. Ova sorta je bila puno sla\u0111a i mesnatija od ljubi\u010daste te je zbog toga lak\u0161e prona\u0161la put do stola.<\/p>\n

Prvi podaci o kultiviranoj mrkvi se\u017eu jo\u0161 u 10. stolje\u0107e te se spominju podru\u010dja Perzije i centralne Azije. Ipak, u Europi je prona\u0111eno sjeme divlje sorte mrkve koja vremenski datira puno prije kultivirane sorte, to\u010dnije prije 5000 godina. Ono \u0161to je zbunilo povjesni\u010dare je razlog za\u0161to je trebalo toliko dugo da se pojavi moderni uzgoj jestive mrkve. Naime, gr\u010dki i rimski zapisi pokazali su da je bilo kori\u0161teno samo sjeme mrkve u medicinske svrhe, ali ne i konzumiranje korijena kao hrane.<\/p>\n

Unutar roda Daucus nalazi se vi\u0161e od 80 vrsta mrkve. Divlja i kultivirana mrkva pripadaju vrsti Daucus carota, s tim da se divlja jo\u0161 imenuje s \u201ecarota”, a kultivirana sa \u201esativus”.<\/p>\n

Mnoge su beneficije za ljudski organizam od konzumacije mrkve, ali ono \u0161to je svima poznato je izvor vitamina A i antioksidanta beta-karotena. Mrkva zadovoljava sve potrebe organizma za vitaminom A. Uz to, njena konzumacija mo\u017ee biti prevencija kod sr\u010danih bolesti, problema s vidom te kod bolesti raka. Voljeli mrkvu ili ne, moramo biti svjesni svega pozitivnog \u0161to \u010dini u ljudskom organizmu, zato jedite mrkvu jer mrkva vam \u010dini dobro!<\/p>\n

Izvori:\u00a0biologija.com.hr<\/a>,\u00a0todayifoundout.com<\/a>,\u00a0carrotmuseum.co.uk,\u00a0whfoods.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jeste li ikada vidjeli ljubi\u010dastu mrkvu? Naime, malo je poznato da su prve kultivirane sorte mrkve ve\u0107inom bile ljubi\u010daste boje. Danas poznata naran\u010dasta mrkva pojavljuje se u sjevernoj Europi u 16. stolje\u0107u. Kako je tekla kultivacija ovog korjenastog povr\u0107a va\u017enog u ljudskoj prehrani, pro\u010ditajte u daljnjem tekstu. Kultivirana mrkva je jedno od najva\u017enijih korjenastih povr\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024406,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17121],"class_list":["post-21024404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-mrkva"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024404"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066690,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024404\/revisions\/21066690"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}