![\"(Credit:](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/03\/landscape-1426097714-saturn-moon-cutaway-720x360.jpg\")
<\/p>\nPotraga za svemirskim tijelima s uvjetima pogodnima za \u017eivot postala je jo\u0161 zanimljivija zahvaljuju\u0107i otkri\u0107u toplog oceana na \u0161estom po veli\u010dini Saturnovom mjesecu Enceladusu.<\/p>\n
<\/p>\n
Astrofizi\u010dari uklju\u010deni u rad s NASA-inom letjelicom Cassini objavili su kako se na ju\u017enom polu Enceladusa nalazi topli ocean \u2013 jedini takav otkriven izvan Zemlje. Otkri\u0107e ovog oceana ide u korak s pro\u0161logodi\u0161njim otkri\u0107em 15-ak kilometara dubokog oceana na ovom mjesecu za kojeg se vjeruje da sadr\u017ei kemijske spojeve koji se povezuju sa \u017eivotom.<\/p>\n
\u201ePosjedujemo \u010dvrste dokaze da u ovom oceanu postoji sna\u017ena hidrotermalna aktivnost koja je mo\u017eda sli\u010dna onoj koju dr\u017eimo odgovornom za nastanak \u017eivota na Zemlji\u201c, rekao je astronom Jonathan Lunine. \u201eOvo je jedno u nizu otkri\u0107a koje nam govori gdje bismo trebali tra\u017eiti znakove \u017eivota.\u201c<\/p>\n
Do podataka o oceanu, poput temperature, saliniteta i pH vrijednosti, znanstvenici su do\u0161li prou\u010davanjem pra\u0161ine u Saturnovu vanjskom prstenu.<\/p>\n
\u201eDugo znamo da materijal od kojeg se sastoji Saturnov vanjski prsten potje\u010de s Enceladusa, no nismo mogli otkriti kako je do\u0161lo do njegovog transfera. Ipak, 2005. godine otkri\u0107e ledenih gejzira koji se\u017eu do 200-injak kilometara u visinu, dalo je odgovor na tu nepoznanicu\u201c, rekao je astrofizi\u010dar Sean Hsu.<\/p>\n
\u010cestice pra\u0161ine u Saturnovu vanjskom prstenu sastoje se od silicijeva dioksida i zapravo su “kosturi” slane vode iz gejzira koja je isparila.<\/p>\n
Te \u010destice potje\u010du iz oceana na Enceladusu, a to je jasno iz njihova izgleda i veli\u010dine koji odaju uvjete u kojima su nastale. Ako je ocean na Enceladusu vrlo slan (primjerice 4%, \u0161to je ne\u0161to vi\u0161e nego oceani na Zemlji), \u010destice silicijeva dioksida bile bi zbijene u ve\u0107e grumene nego oni koji su prona\u0111eni.<\/p>\n
Te \u010destice otkrile su sljede\u0107e karakteristike oceana \u2013 salinitet oceana manji je od 4%, pH vrijednost je izme\u0111u 8.5 i 10.5 (za razliku od oceana na Zemlji \u010dija je vrijednost izme\u0111u 8.0 i 8.3), a temperatura kod izvora gdje su \u010destice i nastale iznosi najmanje 93\u00b0C<\/em>. Znanstvenicima nije poznat niti jedan drugi proces kojim bi \u010destice silicijeva dioksida mogle biti stvorene osim hidrotermalne aktivnosti.<\/p>\n S umjereno toplim vodama koje sadr\u017ee du\u0161ik, ugljikov dioksid i druge kemijske spojeve potrebne za uvjete na \u017eivot sli\u010dnima onima na Zemlji, Enceladus bi mogao nalikovati na hidrotermalno podru\u010dje ispod Atlantskog oceana \u2013 okoli\u0161 u kojem je, prema mi\u0161ljenju znanstvenika, po\u010deo \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n Ovakav stav mnogo je druga\u010diji od onog kakav je postojao prije 15 godina kada se smatralo da je Enceladus samo dosadna nakupina stijena.<\/p>\n Iako zaista izgleda da bi \u017eivot mogao biti mogu\u0107 na Enceladusu, znanstvenici jo\u0161 uvijek nisu sigurni postoje li oblici \u017eivota na njemu. U tu svrhu trebalo bi razjasniti koliko dugo postoji hidrotermalna aktivnost na dnu oceana. Za razliku od Zemlje koju pokre\u0107e vru\u0107a jezgra, toplina Enceladusa rezultat je gravitacijske frikcije (trenja) koja nastaje od povla\u010denja Saturna i njegovih drugih mjeseca.<\/p>\n Lunine smatra da bismo vrlo skoro mogli saznati postoji li \u017eivot u oceanu na Enceladusu. Sva na\u0161a saznanja o Enceladusu i drugim Saturnovim mjesecima dolaze s letjelice Cassini koja je izgra\u0111ena krajem 80-ih i po\u010detkom 90-ih godina. Iako ima ve\u0107 zastarjelu opremu, podaci koje nam je Cassini omogu\u0107ila promijenili su na\u010din na koji razmi\u0161ljamo o mogu\u0107nosti \u017eivota u svemiru.<\/p>\n Lunini trenutno radi na prijedlogu da se unaprijedi misija Cassini slanjem modernije letjelice koja bi istra\u017eila biolo\u0161ke tragove \u017eivota. \u201eSa suvremenije opremljenom letjelicom, mogli bismo istra\u017eiti potencijalne oblike \u017eivota u smrznutim \u010desticama i privesti kraju ove pretpostavke o mogu\u0107nosti \u017eivota na Enceladusu\u201c, zaklju\u010dio je Lunine.<\/p>\n