Unato\u010d \u0161iroko rasprostranjenoj dogmi i strahovima povezanim s njihovim kori\u0161tenjem, nedavno provedene znanstvene studije ipak nisu uspjele prona\u0107i dokaze da psihodeli\u010dne droge, kao \u0161to su LSD i \u201e\u010darobne gljive\u201d, mogu uzrokovati \u0161tetu na mozgu ili drugim organima.<\/p>\n
Otkako je jo\u0161 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a sugerirano da njihova uporaba mo\u017ee izazvati razli\u010dite psihoze, ideju da su \u0161tetni za mentalno zdravlje bilo je te\u0161ko opovrgnuti. No, sada dvije nove studije osporavaju te tvrdnje budu\u0107i da nisu uspjele prona\u0107i bilo kakvu vezu izme\u0111u uporabe psihodeli\u010dnih droga i razvoja psihi\u010dkih problema. Ustvari, jedna od njih zapravo je otkrila povezanost izme\u0111u njihove uporabe i smanjenja psiholo\u0161kih smetnji.<\/p>\n
Psihodelici istra\u017eivani u obje studije takozvani su \u201eklasi\u010dni\u201d psihodelici \u2013 LSD, psilocibin (glavni psihoaktivni sastojak u \u201e\u010darobnim gljivama\u201d) i meskalin, koji se nalazi u pejotlu i San Pedro kaktusu. Izabrani su upravo ti psihodelici jer svi djeluju na isti receptor mo\u017edanih stanica \u2013 2A serotoninski receptor. Ostali psihoaktivni lijekovi, kao \u0161to su MDMA i ketamin, ve\u017eu se na razli\u010dite receptore i djeluju na razli\u010dite na\u010dine. Nadalje, iako ketamin kao anestetik ima \u0161iroku primjenu kod ljudi i \u017eivotinja, a pokazao je da mnogo obe\u0107ava i kao mo\u0107an brzodjeluju\u0107i antidepresiv, njegovo prekomjerno kori\u0161tenje povezano je s o\u0161te\u0107enjem mjehura.<\/p>\n
U prvoj studiji, psiholozi s Norve\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta znanosti i tehnologije u Trondheimu obradili su goleme koli\u010dine podataka dobivenih provo\u0111enjem Nacionalnog istra\u017eivanja o drogama i zdravlju. To istra\u017eivanje prikuplja podatke o kori\u0161tenju droga i du\u0161evnom zdravlju na slu\u010dajnom uzorku odraslih ljudi koji predstavlja reprezentativan uzorak ameri\u010dkog civilnog stanovni\u0161tva. Nakon \u0161to su obradili podatke 135 095 ispitanika, otkrili su da je gotovo 14% njih potvrdilo kori\u0161tenje barem jednog klasi\u010dnog psihodelika u nekom trenutku \u017eivota.<\/p>\n
Zatim su krenuli ispitivati 11 pokazatelja mentalnih zdravstvenih problema, kao \u0161to su shizofrenija, depresija i suicidalne misli i nastojali su istra\u017eiti odnose izme\u0111u njihove pojave i kori\u0161tenja psihodelika. Kao \u0161to je objavljeno u \u010dasopisu Journal of Psychopharmacology<\/em>, ni nakon posebnog osvrta na \u010dimbenike poput rase, obrazovanja, kori\u0161tenja drugih droga i depresije u djetinjstvu, istra\u017eiva\u010di nisu uspjeli prona\u0107i nikakvu povezanost izme\u0111u uporabe klasi\u010dnih psihodelika i rizika od razvijanja problema s mentalnim zdravljem. S druge strane, oni zapravo smatraju da je, u odre\u0111enim granicama, njihova upotreba povezana sa smanjenjem problema s mentalnim zdravljem.<\/p>\n \u201eS ovako zna\u010dajnim rezultatima te\u0161ko je vidjeti kako zabrana psihodelika mo\u017ee biti opravdana kao jedna od mjera javnoga zdravstva\u201d, rekao je glavni autor studije P\u00e5l-\u00d8rjan Johansen.<\/p>\n Za potrebe druge studije, objavljene u istom \u010dasopisu, znanstvenici iz SAD-a \u017eeljeli su ispitati u\u010dinke kori\u0161tenja psihodeli\u010dnih droga na mentalno zdravlje i sklonost suicidu, od kojih potonji nije ranije ispitan. Jo\u0161 jednom, znanstvenici su koristili podatke iz istog, ranije navedenog, istra\u017eivanja. Otkrili su da je upotreba klasi\u010dnih psihodelika bila povezana sa smanjenom vjerojatno\u0161\u0107u psiholo\u0161ke tuge, suicidalnih misli i poku\u0161aja samoubojstva. Stoga, znanstvenici sugeriraju da te tvari mogu biti obe\u0107avaju\u0107i tretman za prevenciju suicida, te su jo\u0161 jednom ukazali na \u010dinjenicu da bi njihov pravni status trebao biti revidiran tako da se na njima mo\u017ee provoditi \u0161to vi\u0161e klini\u010dkih studija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Unato\u010d \u0161iroko rasprostranjenoj dogmi i strahovima povezanim s njihovim kori\u0161tenjem, nedavno provedene znanstvene studije ipak nisu uspjele prona\u0107i dokaze da psihodeli\u010dne droge, kao \u0161to su LSD i \u201e\u010darobne gljive\u201d, mogu uzrokovati \u0161tetu na mozgu ili drugim organima. Otkako je jo\u0161 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a sugerirano da njihova uporaba mo\u017ee izazvati razli\u010dite psihoze, ideju da su […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024439,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16369],"tags":[16723,17908,22081],"class_list":["post-21024437","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ovisnost-i-lijecenje","tag-droga","tag-lsd","tag-serotonin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024437"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024437\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024439"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}