{"id":21024463,"date":"2020-01-02T15:05:17","date_gmt":"2020-01-02T14:05:17","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024463"},"modified":"2022-07-19T12:26:54","modified_gmt":"2022-07-19T10:26:54","slug":"uskoro-ce-se-svjetlost-koristiti-umjesto-zica-u-racunalima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/tehnologija\/elektronika\/uskoro-ce-se-svjetlost-koristiti-umjesto-zica-u-racunalima\/","title":{"rendered":"Uskoro \u0107e se svjetlost koristiti umjesto \u017eica u ra\u010dunalima"},"content":{"rendered":"\n<p><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/michael-faraday\/\">Svjetlost<\/a> je mnogo, mnogo bolji prenosnik podataka nego \u0161to je struja \u017eicama, no ostvarivanje te ideje u praksi je pomalo problemati\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/03\/light-wire.jpg\"><img decoding=\"async\" width=\"640\" height=\"425\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/03\/light-wire.jpg\" alt=\"light wire\" class=\"wp-image-21024464\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/03\/light-wire.jpg 640w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/03\/light-wire-300x199.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/a><figcaption>&#8220;Opti\u010dka veza&#8221; (Image credits: Vuckovic Lab)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Tim in\u017eenjera nedavno je predstavio novi ure\u0111aj koji se zove \u201eopti\u010dka veza\u201d, na\u010dinjen od silikona koji se mo\u017ee savijati pod pravim kutem, \u0161to je va\u017ean korak prema zamjeni \u017eica u ra\u010dunalu s optikom. Istra\u017eivanje je vodila Jelena Vuckovic sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford, te je rezultate objavila u \u010dasopisu <em>Scientific Reports<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSvjetlost mo\u017ee prenijeti vi\u0161e podataka od \u017eica, te je potrebno manje energije za prijenos fotona nego za prijenos elektrona\u201d, obja\u0161njava Vuckovic.<\/p>\n\n\n\n<p>Tim koji vodi Vuckovic razvio je algoritam koji dopu\u0161ta nu\u017enim opti\u010dkim ure\u0111ajima da se automatski razvijaju. Algoritam je tako\u0111er omogu\u0107io i dizajniranje nanostrukture koje su nu\u017ene za manipuliranje svjetlom za opti\u010dki prijenos podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj algoritam dozvolio je timu da izgradi opti\u010dku vezu, a sastoji se od vrlo malog djeli\u0107a silikona s vertikalnim nanogravurama. Veza du\u017eine osam mikrona pona\u0161a se kao prizma, koja razbija zrake svjetla na razini valnih du\u017eina. Gravure su oblikovane tako da usmjeravaju svjetlost na kutove od 90 stupnjeva u suprotnim smjerovima, tako da formiraju T. Sposobnost manipuliranja svjetlom na ovaj na\u010din je zna\u010dajan korak prema u opti\u010dkom prijenosom podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Veza se satoji od silikona zbog njegovog indeksa prelamanja (indikator brzine svjetlosti kroz odre\u0111ene materijale) koji iznosi 3,5. To je mnogo sporije od brzine infracrvene svjetlosti kroz vodu (1,3) ili zraka (oko 1). Prostor izme\u0111u linija gravura omogu\u0107ava znanstvenicima da precizno manipuliraju na\u010dinima na koje \u0107e svjetlo biti reflektirano i preneseno dok ono prolazi kroz zraki i silikon.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u017deljeli smo da softver dizajnira strukturu odre\u0111ene veli\u010dine samo s poznatim \u017eeljenim inputima i outputima ure\u0111aja. Tijekom mnogih godina, istra\u017eiva\u010di nanofotonike kreirali su strukture koriste\u0107i samo jednostavnu geometriju i pravilne oblike. Strukture koje ovaj algoritam proizvodi su ne\u0161to \u0161to se dosad nikad nije napravilo\u201d, obja\u0161njava Vuckovic.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je veza impresivni ure\u0111aj danas, algoritam kojim se prvo pristupilo jest obi\u010dan komadi\u0107 silikona. Linije gravure su dodane i zagla\u0111ene po potrebi, \u0161to se temeljilo na predvi\u0111enom uspjehu prema kori\u0161tenju ra\u010dunalnog modela konveksne optimizacije. Iako ra\u010dunalo prolazi nekoliko stotina pokusa da bi se ustanovilo da opti\u010dka veza to\u010dno funkcionira, za to treba samo 15 minuta.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNe postoji na\u010din da se analiti\u010dki dizajniraju takvi ure\u0111aji\u201d, dodaje koautor Alexander Piggot, isti\u0107u\u0107i nadmo\u0107nu prednost ovog algoritma.<\/p>\n\n\n\n<p>T oblikovane zrake svjetla koje proizvodi veza u ovom istra\u017eivanju su mogu\u0107e zbog tog algoritma imaju beskona\u010dne na\u010dine manipuliranjem svjetla, \u0161to je vrlo korisno u prijenosu opti\u010dkih podataka, pogotovo sad s brzim razvojem ove grane tehnologije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svjetlost je mnogo, mnogo bolji prenosnik podataka nego \u0161to je struja \u017eicama, no ostvarivanje te ideje u praksi je pomalo problemati\u010dno. Tim in\u017eenjera nedavno je predstavio novi ure\u0111aj koji se zove \u201eopti\u010dka veza\u201d, na\u010dinjen od silikona koji se mo\u017ee savijati pod pravim kutem, \u0161to je va\u017ean korak prema zamjeni \u017eica u ra\u010dunalu s optikom. Istra\u017eivanje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21024464,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16363],"tags":[18201,17055],"class_list":["post-21024463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-elektronika","tag-racunalo","tag-svjetlost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024463"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066010,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024463\/revisions\/21066010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21024464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}