{"id":21024492,"date":"2022-11-26T19:48:00","date_gmt":"2022-11-26T18:48:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21024492"},"modified":"2022-11-26T20:38:17","modified_gmt":"2022-11-26T19:38:17","slug":"kako-znamo-da-se-veliki-prasak-uistinu-dogodio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-znamo-da-se-veliki-prasak-uistinu-dogodio\/","title":{"rendered":"Kako znamo da se Veliki prasak uistinu dogodio?"},"content":{"rendered":"\n
Ve\u0107ina znanstvenika sla\u017ee se da je svemir zapo\u010deo Velikim praskom. No, kako znamo da se ne\u0161to dogodilo prije toliko vremena?<\/p>\n\n\n\n
Kad bacimo pogled na no\u0107no nebo, zvijezde koje vidimo nalaze se unutar na\u0161e galaksije. No, tako\u0111er postoje i neke maglovite mrlje za koje nam treba teleskop kako bismo ih jasno vidjeli. To su druge galaksije poput na\u0161e \u2013 no, one su mnogo, mnogo dalje od zvijezda koje vidimo.<\/p>\n\n\n\n
Ako bolje pogledamo te galaksije, o\u010dekivali bismo da se neke kre\u0107u prema nama, a neke od nas. Zapravo, gotovo se sve galaksije kre\u0107u od nas, neke velikom brzinom.<\/p>\n\n\n\n
Znamo da se galaksije udaljavaju zbog efekta nazvanog \u201ecrveni pomak\u201d \u2013 sli\u010dno poput zvuka auta koji nam se pribli\u017eava i zvuka auta koji se udaljava. Kad se auto pribli\u017eava, zvu\u010dni valovi su bli\u017ee, a kad se udaljava zvu\u010dni valovi su rastegnutiji. Isto je i s galaksijama, galaksije koje se pribli\u017eavaju emitiraju plavu svjetlost ba\u0161 zbog nakupljenih zvu\u010dnih valova, no galaksije koje se udaljavaju emitiraju crvenu svjetlost zbog rastegnutih zvu\u010dnih valova.<\/p>\n\n\n
\nCrveni pomak (Foto: Brian Cox)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
Ako se ve\u0107ina galaksija udaljava od nas, zna\u010di da se svemir \u0161iri (\u0161to ne zna\u010di da je Zemlja centar svijeta, svaki djeli\u0107 svemira se udaljava jedan od drugog, bez obzira s kojeg gledi\u0161ta promatrali svemir).<\/p>\n\n\n\n
Ako se svemir \u0161iri, to nam sugerira da je nekad bio manji i gu\u0161\u0107i. A ako se vratimo dovoljno daleko unazad kroz vrijeme, postojao je trenutak u pro\u0161losti kad je sva materija u svemiru bila skupljena u jednoj to\u010dki te eksplodirala na sve strane. Taj trenutak eksplozije zovemo Velikim praskom (eng. Big Bang). Tako\u0111er mo\u017eemo izra\u010dunati i kad se dogodio, s obzirom na trenutnu veli\u010dinu svemira i brzinu kojom se kre\u0107e \u2013 prije otprilike 14 milijardi godina.<\/p>\n\n\n\n
Sjaj nakon Velikog praska<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Taj sjaj ne mo\u017eemo vidjeti golim okom, no na\u0161i teleskopi mogu. Na\u0161e o\u010di mogu vidjeti samo djeli\u0107 svjetla u svemiru. Osim vidljivog svjetla, postoje i neki drugi oblici svjetla poput infracrvenog svjetla, infracrvenog svjetla, ultraljubi\u010dastog svjetla, radiovalova i mikrovalova. Ti oblici imaju kra\u0107e ili du\u017ee valne duljine od vidljive svjetlosti.<\/p>\n\n\n\n
Nakon Velikog praska, cijeli svemir preplavljen je nevjerojatno \u017earkim svjetlom. \u0160irenjem svemira, ta svjetlost se rastezala te ju danas znamo kao mikrovalovi.<\/p>\n\n\n\n
Mikrovalni teleskop mo\u017ee zapaziti drevno svjetlo samog po\u010detka svemira. Zapravo, pogled kroz mikrovalni teleskop daje nam nevjerojatnu sliku neba ispunjenog sjajem, danju i no\u0107u. Za razliku od svijetla zvijezda, sve je isto gdje god pogledate, gdje god da jeste. Taj sjaj nazvan je kozmi\u010dka mikrovalna pozadina.<\/p>\n\n\n
Oblaci plina ranog svemira<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Pogled u svemir je isto \u0161to i pogled u pro\u0161lost. To je zbog toga \u0161to svjetlu s udaljenog objekta treba du\u017ee da nas dostigne od svjetla bli\u017eih objekata. Ako je objekt udaljen milijun svjetlosnih godina, taj objekt vidimo kako je izgledao prije milijun godina. Moderni teleskopi su toliko mo\u0107ni da mogu pru\u017eiti pogled na objekte udaljene milijardama svjetlosnih godina, blizu vremena Velikog praska.<\/p>\n\n\n\n
Ako se Veliki prasak dogodio, o\u010dekujemo da \u0107emo na toliko udaljenom prostoru vidjeti oblake plina koji se jo\u0161 nisu pretvorili u zvijezde i galaksije. Ti bi oblaci plina tako\u0111er bili vrlo druga\u010dijeg sastava nego moderan svemir. To je zbog toga \u0161to je ve\u0107ina kemijskih elemenata modernog svemira nastala unutar zvijezda. Najraniji oblaci plina trebali bi sadr\u017eavati samo najjednostavnije elemente. Trebali bi biti sastavljeni od najosnovnijih elemenata, vodika i helija.<\/p>\n\n\n\n
Oblaci plina prona\u0111eni su u drevnom svemiru. Neki od njih su stari otprilike 12 milijardi godina. \u010cak i na toj nevjerojatnoj udaljenosti mo\u017eemo vidjeti od \u010dega su sastavljeni zahvaljuju\u0107i spektoskopiji kojom analiziramo svjetlost koja prolazi kroz njih.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je bilo prije Velikog praska?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Ako se dogodio Veliki prasak, \u0161to ga je uzrokovalo? \u0160to je postojalo prije? Ovo je jedno od najve\u0107ih pitanja u znanosti dana\u0161njice. Neki znanstvenici smatraju da se svemir ne \u0161iri samo jedanput, sada, ve\u0107 da se \u0161irio i skupljao mnogo puta.<\/p>\n\n\n\n
Za druge ovo pitanje i ne treba odgovor. Stephen Hawking je sugerirao da je ideja vremena prije Velikog praska jednaka ideji Sjevernog pola bez Sjevernog pola. Vrijeme po\u010dinje Velikim praskom i to je to.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina znanstvenika sla\u017ee se da je svemir zapo\u010deo Velikim praskom. No, kako znamo da se ne\u0161to dogodilo prije toliko vremena? Svemir se \u0161iri Kad bacimo pogled na no\u0107no nebo, zvijezde koje vidimo nalaze se unutar na\u0161e galaksije. No, tako\u0111er postoje i neke maglovite mrlje za koje nam treba teleskop kako bismo ih jasno vidjeli. To […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066513,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[18006,16509],"class_list":["post-21024492","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-svemir-2","tag-veliki-prasak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21024492"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066517,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21024492\/revisions\/21066517"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066513"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21024492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21024492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21024492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/11\/nasa-svemir.jpg\")
![\"Crveni](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/03\/svemir-2.jpg\")
![\"Kozmi\u010dka](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2015\/03\/svemir-3.jpg\")